Mapa sajta

Više...

Velika podrška poznatih ličnosti i posetilaca humanitarnom festivalu Miris boja

Veliki broj posetilaca i poznatih ličnosti podržao...

U Beogradu pronađen deo rimskog vodovoda nastao između 2. i 3. veka

Arheolozi Muzeja grada Beograda pronašli su rimski...

Žolt Lazar, doktor socioloških i magistar političkih nauka

Srpsko društvo ima kapaciteta za održivi preobražaj

Ostajem umereni optimista i smatram da i...

Predrag J. Marković, istoričar

U istoriji pobeđuje najlepše ispričana priča

Imao je 15 godina kada je postao...

Od sedam članova novog Nadzornog odbora EPS-a tri su iz Norveške

Ministarska energetike Dubravka Đedović predstavila je u Vladi Srbije nove članove Nadzorng odbora akcionarskog društva Elektroprivrede Srbije (EPS), u...

Pronađene nove značajne količine zlata na lokalitetu u centralnoj BiH

Na području opštine Jezero, u centralnom delu Bosne i Hercegovine, pronađene su nove značajne zalihe zlata prilikom istraživanja koje...

Sarajevo će biti domaćin konferencije o regionalnoj inicijativi Otvoreni Balkan

Glavni grad Bosne i Hercegovine Sarajevo će do kraja juna organizovati konferenciju o regionalnoj inicijativi "Otvoreni Balkan", najavio je...

Ambasador Francuske Pjer Košar: Beogradski aerodrom ide ka tome da postane regionalno čvorište

Aerodrom "Nikola Tesla" ide ka tome da postane regionalno čvorište, koje na prirodan i jednostavan način povezuje ekonomske centre...

Predsednica Indije Drupadi Murmu stigla u Srbiju

Predsednica Indije Drupadi Murmu stigla je u zvaničnu posetu Srbiji, u kojoj će boraviti tri dana. Nju je na...

Vladislav Bajac, izdavač i pisac

Moć književnosti

Paralelno sa svim profesijama koje sam menjao, u sebi sam sve vreme nosio onu osnovnu: pisac, književnik. I u tom divnom poslu vodila me je ista kosmopolitska znatiželja da upoznam svet i za sebe i za druge

Izdavačku kuću Geopoetika osnovao sam pre trideset godina, 1992. Bilo je to vreme početaka razjedinjenja Jugoslavije i doba Srbije pod ekonomskim i političkim sankcijama, sa ratom koji je usledio na tlu dotadašnje domovine. Reklo bi se: najgore vreme za romantične ideje vezane za knjige. I da i ne. Ja sam i dotadašnji život proveo u svetu književnosti kao pisac i prevodilac, kao i u svetu medija kao urednik i učitelj generacijama novinara. Imao sam i prethodno lično iskustvo u izdavaštvu, kao i moj otac mnogo ranije kao jedan od prvih privatnih izdavača u socijalističkoj državi. Pomoglo mi je i turbulentno diplomatsko iskustvo moje porodice. U zbiru svega ovoga, zajedno sa uverenjem da pomoću knjiga i u vreme izolovanosti moramo ostati u vezi sa svetom, uz hiperinflaciju rekordnih razmera, sa nekoliko prijatelja koji su i dan danas sa mnom, krenuo sam u osvajanje utopističkog cilja.

Od tog prvog dana imao sam želju da smanjim dijametralno suprotne krajnosti između elitne i popularne književnosti. Misija je izgledala nemoguće, ali ja sam bio uveren da se tzv. visoka i kvalitetna književnost može proširiti i među publikom skromnijih prohteva. Uprkos svemu, uspeli smo: izmirili ambis tako što su “ozbiljne” knjige dosegle veće tiraže no što je to do tada bio slučaj, a i srušili predrasude na svim stranama. Izmirili smo antagonizme dubine i širine.

Paralelno sa svim profesijama koje sam menjao, u sebi sam sve vreme nosio onu osnovnu: pisac, književnik. I u tom divnom poslu vodila me je ista kosmopolitska znatiželja da upoznam svet i za sebe i za druge. Otud su moje knjige sadržavale iskustva drevne i moderne Kine, Japana, Indije jednako kao i Severne Amerike, Velike Britanije, Turske i Skandinavije. Ta ista vrsta znatiželje i širine bila je osnova i u kući Geopoetika. Ona je postala znana upravo po pokrivanju celoga sveta i njegovih raznovrsnih jezika i kultura. Tek u poslednjih 10-ak godina počeli smo objavljivati i knjige domaćih autora. Doduše, i za ediciju srpskih autora na engleskom jeziku (Serbian Prose inTranslation) dobili smo svetsku nagradu Udruženja izdavača Ujedinjenog kraljevstva za inicijativu u prevođenju na Londonskom sajmu knjiga. Tu istu ediciju srpskih savremenih pisaca zajedno sa nama potom su pokrenuli i izdavači u SAD, Egiptu, Kini… i objavili pojedine srpske autore na engleskom, arapskom, kineskom jeziku.

Ta vrsta doslednosti verovatno je glavni stub razlike Geopoetike u odnosu na druge izdavače u Srbiji. Želja za otkrivanjem novog vukla me je stalno napred; tako se u obe profesije uspevalo u pionirskim idejama i originalnim projektima. Otud i mnogo domaćih i nekoliko međunarodnih nagrada i ordenja i za Geopoetiku i mene kao pisca (od Japana, Kine, V. Britanije do Norveške).

Dakle, meni je bilo vrlo važno da svojim ličnim i kolektivnim radom doprinesem svojoj kulturi, da se o njoj više zna i pozitivnije misli u svetu, da afirmišemo bogatstvo duha i umetničke talente srpskih autora. Kulturna diplomatija mi je zapravo bila ideja vodilja.

Geopoetika je uspela još u nečemu: da pokaže kako su i danas čuvena svetska imena literature koja objavljujemo – nekada, kada smo ih uvodili u srpski jezik, bila nepoznata. To isto je bio model i nepoznatim srpskim autorima, da veruju u moć književnosti i svoja umetnička uverenja.

Kao pisac, preko svojih knjiga, unosio sam u srpski jezik važna znanja o svetu, ali i tom istom svetu preko prevoda mojih knjiga na mnoge druge jezike, prenosio specifičnosti duha i prostora srpske kulture.

Lepota literature i njena snaga, ponekad veća i jača od politike, i dalje me vode u nova osvajanja slobode. Važno je da sam uspeo, i kao autor i kao izdavač, da ta svoja uverenja prenesem na hiljade čitalaca. Jer bez čitalaca knjige ne postoje: ako nisu pročitane, one nisu ni napisane.

Pročitajte još...

Međunarodni beogradski sajam knjiga

Još ćemo se čitati

Neke zemlje odlučile su da posle pandemijskog posta ljubav izdavača i čitalaca učvrste dajući značajne podsticaje izdavačkim kućama da iznesu svoje knjige na dobro...

Vladislav Bajac, osnivač i glavni urednik Geopoetike, pisac, član Odbora Međunarodnog beogradskog sajma knjiga kao predstavnik UPIS-a (Udriuženja profesionalnih izdavača Srbije)

Vratimo se piscima!

Knjige ne smeju biti “beg od sadašnjosti”: one su samo jedna druga stvarnost, legitimna i ravnopravna sa svim drugim. U njoj žive pisci koji...

Komentar Zorana Panovića

Ana, ponovo

Naravno da je apsurdno da u danu kad gej premijerci daje treći mandat, predsednik Srbije Aleksandar Vučić, istovremeno otkazuje gej paradu i prateće manifestacije...

Dejan Šoškić, ekonomista, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu

Zima mnogih nezadovoljstava

Mislim da će rat u Ukrajini uskoro prestati kao posledica odnosa snaga na terenu, ali i da će se političke posledice rata i sankcija...

H.E. Hidajet Biščević, ambasador Hrvatske u Srbiji

Kakvi smo susjedi?

Ne želim polemizirati s ovdje stvorenom javnom i medijskom atmosferom oko “slučaja Petrovačke ceste“, jer bih onda morao zaredati brojna pitanja:  zašto je uopće...

Dometi ulaska srpske opozicije u parlament

Više od dekora, manje od političkog pluralizma

Srpski parlament nikada nije imao jaku demokratsku tradiciju ali sa opozicijom koja bi imala političku kreativnost i originalnost, iz skupštinskih klupa mogla bi se...

Bojan Klaćar, Izvršni direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju (CeSID)

Vrata su otvorena

Povratak opozicije u parlament će dovesti do brojnih promena. Parlament će ponovo biti pluralističan, sa programski i ideološki različitim poslanicima i otvoren za drugačija...

Dr Despot Kovačević, docent na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu

Opozicija ima svoju šansu u ovom sazivu da se profiliše kod birača

Postizborna dinamika odnosa u opoziciji je pokazala da će se voditi debata na temu stvarne opozicije režimu i da će se određene liste truditi...