Mapa sajta

Više...

Slavica Perović, lingvistkinja i književnica

Knjiga je bila moj put u život

Redovni je profesor Univerziteta Crne Gore, a...

Francuska u pokretu: Nova kulturna sezona Francuskog instituta u Srbiji

Francuski institut u Srbiji najavio je novu...

CorD Recommends

Srpski paviljon na EXPO 2025

Na zvaničnom otvaranju srpskog paviljona na EXPO 2025 u Osaki, komesar Žarko Malinović izjavio je da je Srbija ponosna...

Hrvatska i Srbija: Projekat RETFOR

U hrabrom koraku ka borbi protiv klimatskih promena kroz prekograničnu saradnju, pokrenut je projekat RETFOR kao deo Interreg programa...

EBRD predstavila u Beogradu svoj ključni Izveštaj o tranziciji

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), najveći institucionalni investitor na Zapadnom Balkanu, predstavila je svoj ključni Izveštaj o tranziciji...

Pet novih MSP u programu SME HUB

Pet domaćih malih i srednjih preduzeća pridružilo se SME HUB programu, koji ih povezuje sa velikim kompanijama i omogućava...

Francuska dominira evropskim startap ekosistemom 2024. godine

Francuska je još jednom zauzela poziciju lidera u evropskom startap ekosistemu, prema izveštaju Evropske alijanse startap nacija (ESNA), obezbedivši...

Vladislav Bajac, izdavač i pisac

Moć književnosti

Paralelno sa svim profesijama koje sam menjao, u sebi sam sve vreme nosio onu osnovnu: pisac, književnik. I u tom divnom poslu vodila me je ista kosmopolitska znatiželja da upoznam svet i za sebe i za druge

Izdavačku kuću Geopoetika osnovao sam pre trideset godina, 1992. Bilo je to vreme početaka razjedinjenja Jugoslavije i doba Srbije pod ekonomskim i političkim sankcijama, sa ratom koji je usledio na tlu dotadašnje domovine. Reklo bi se: najgore vreme za romantične ideje vezane za knjige. I da i ne. Ja sam i dotadašnji život proveo u svetu književnosti kao pisac i prevodilac, kao i u svetu medija kao urednik i učitelj generacijama novinara. Imao sam i prethodno lično iskustvo u izdavaštvu, kao i moj otac mnogo ranije kao jedan od prvih privatnih izdavača u socijalističkoj državi. Pomoglo mi je i turbulentno diplomatsko iskustvo moje porodice. U zbiru svega ovoga, zajedno sa uverenjem da pomoću knjiga i u vreme izolovanosti moramo ostati u vezi sa svetom, uz hiperinflaciju rekordnih razmera, sa nekoliko prijatelja koji su i dan danas sa mnom, krenuo sam u osvajanje utopističkog cilja.

Od tog prvog dana imao sam želju da smanjim dijametralno suprotne krajnosti između elitne i popularne književnosti. Misija je izgledala nemoguće, ali ja sam bio uveren da se tzv. visoka i kvalitetna književnost može proširiti i među publikom skromnijih prohteva. Uprkos svemu, uspeli smo: izmirili ambis tako što su “ozbiljne” knjige dosegle veće tiraže no što je to do tada bio slučaj, a i srušili predrasude na svim stranama. Izmirili smo antagonizme dubine i širine.

Paralelno sa svim profesijama koje sam menjao, u sebi sam sve vreme nosio onu osnovnu: pisac, književnik. I u tom divnom poslu vodila me je ista kosmopolitska znatiželja da upoznam svet i za sebe i za druge. Otud su moje knjige sadržavale iskustva drevne i moderne Kine, Japana, Indije jednako kao i Severne Amerike, Velike Britanije, Turske i Skandinavije. Ta ista vrsta znatiželje i širine bila je osnova i u kući Geopoetika. Ona je postala znana upravo po pokrivanju celoga sveta i njegovih raznovrsnih jezika i kultura. Tek u poslednjih 10-ak godina počeli smo objavljivati i knjige domaćih autora. Doduše, i za ediciju srpskih autora na engleskom jeziku (Serbian Prose inTranslation) dobili smo svetsku nagradu Udruženja izdavača Ujedinjenog kraljevstva za inicijativu u prevođenju na Londonskom sajmu knjiga. Tu istu ediciju srpskih savremenih pisaca zajedno sa nama potom su pokrenuli i izdavači u SAD, Egiptu, Kini… i objavili pojedine srpske autore na engleskom, arapskom, kineskom jeziku.

Ta vrsta doslednosti verovatno je glavni stub razlike Geopoetike u odnosu na druge izdavače u Srbiji. Želja za otkrivanjem novog vukla me je stalno napred; tako se u obe profesije uspevalo u pionirskim idejama i originalnim projektima. Otud i mnogo domaćih i nekoliko međunarodnih nagrada i ordenja i za Geopoetiku i mene kao pisca (od Japana, Kine, V. Britanije do Norveške).

Dakle, meni je bilo vrlo važno da svojim ličnim i kolektivnim radom doprinesem svojoj kulturi, da se o njoj više zna i pozitivnije misli u svetu, da afirmišemo bogatstvo duha i umetničke talente srpskih autora. Kulturna diplomatija mi je zapravo bila ideja vodilja.

Geopoetika je uspela još u nečemu: da pokaže kako su i danas čuvena svetska imena literature koja objavljujemo – nekada, kada smo ih uvodili u srpski jezik, bila nepoznata. To isto je bio model i nepoznatim srpskim autorima, da veruju u moć književnosti i svoja umetnička uverenja.

Kao pisac, preko svojih knjiga, unosio sam u srpski jezik važna znanja o svetu, ali i tom istom svetu preko prevoda mojih knjiga na mnoge druge jezike, prenosio specifičnosti duha i prostora srpske kulture.

Lepota literature i njena snaga, ponekad veća i jača od politike, i dalje me vode u nova osvajanja slobode. Važno je da sam uspeo, i kao autor i kao izdavač, da ta svoja uverenja prenesem na hiljade čitalaca. Jer bez čitalaca knjige ne postoje: ako nisu pročitane, one nisu ni napisane.

Pročitajte još...

Vladislav Bajac, osnivač i glavni urednik Geopoetike, pisac, član Odbora Međunarodnog beogradskog sajma knjiga kao predstavnik UPIS-a (Udriuženja profesionalnih izdavača Srbije)

Vratimo se piscima!

Knjige ne smeju biti “beg od sadašnjosti”: one su samo jedna druga stvarnost, legitimna i ravnopravna sa svim drugim. U njoj žive pisci koji...

Komentar Zorana Panovića

Ana, ponovo

Naravno da je apsurdno da u danu kad gej premijerci daje treći mandat, predsednik Srbije Aleksandar Vučić, istovremeno otkazuje gej paradu i prateće manifestacije...

Dejan Šoškić, ekonomista, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu

Zima mnogih nezadovoljstava

Mislim da će rat u Ukrajini uskoro prestati kao posledica odnosa snaga na terenu, ali i da će se političke posledice rata i sankcija...

H.E. Hidajet Biščević, ambasador Hrvatske u Srbiji

Kakvi smo susjedi?

Ne želim polemizirati s ovdje stvorenom javnom i medijskom atmosferom oko “slučaja Petrovačke ceste“, jer bih onda morao zaredati brojna pitanja:  zašto je uopće...

Dometi ulaska srpske opozicije u parlament

Više od dekora, manje od političkog pluralizma

Srpski parlament nikada nije imao jaku demokratsku tradiciju ali sa opozicijom koja bi imala političku kreativnost i originalnost, iz skupštinskih klupa mogla bi se...

Bojan Klaćar, Izvršni direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju (CeSID)

Vrata su otvorena

Povratak opozicije u parlament će dovesti do brojnih promena. Parlament će ponovo biti pluralističan, sa programski i ideološki različitim poslanicima i otvoren za drugačija...

Dr Despot Kovačević, docent na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu

Opozicija ima svoju šansu u ovom sazivu da se profiliše kod birača

Postizborna dinamika odnosa u opoziciji je pokazala da će se voditi debata na temu stvarne opozicije režimu i da će se određene liste truditi...

Duško Radosavljević, politikolog

Opoziciona igra „crvene marame“

Posebno će biti zanimljiva opoziciona igra „crvene marame“, ispred razjarenog vladajućeg bloka, uveliko nenaviknutog na tonove drugačije diskusije, posebno ne one sa argumentima. Ali,...