Mapa sajta

Zoran Panović

Dva tabora

U Srbiji je na delu okršaj jake i bahate vlasti i slabe i uobražene opozicije. Bez imalo cinizma, ali famozni dijalog vlasti i opozicije oko izbornih uslova trebalo bi da preraste u neku vrstu ’stalne konferencije’. U državi u kojoj postoji čak i ’ministarstvo za dijalog’, ne postoji nikakav, ni minimalni, društveni i nacionalni konsenzus vlasti i opozicije. Izuzev oko vakcinacije, gde čak i opozicija ne može da ignoriše uspehe. U atmosferi gde se realna opozicija tretira kao ’antisistemska’ opoziciono pitanje postaje inkluzivno.

Kako priča o dijalogu odmiče nestaju pseudo teme i opozicija priznaje da je zanima jedino ono što i vlast presudno zanima – mediji. Čak se stiče utisak da je politički okršaj u Srbiji samo odraz medijskog i telekomunikacionog rata – bitke titana između državnog Telekoma i United Grupe, kompanije koja posluje u osam zemalja Jugoistočne Evrope. Te dve centrifuge bitno podržavaju, oslikavaju i kreiraju politička raspoloženja u Srbiji. Mediji iz ovog drugog, antivučićevskog, tabora (N1 i Nova S) deluju jače od političkih partija opozicije, pa otuda ih i režim prepoznaje kao glavnu opoziciju. Napadnim insistiranjem da su opozicioni mediji ’tajkunski’ Vučić ignoriše i sanira činjenicu da su glavni mediji koji njega podržavaju takođe u vlasništvu tajkuna. Problem za opoziciju je što TV kuće njoj bliske nemaju nacionalnu frekvenciju koja je i u doba digitalizacije jako bitna u Srbiji.

Opozicija se konačno setila da traži jednu nacionalnu frekvenciju, ali nije iskrena kad kaže da to treba da bude ’objektivna’ TV, jer bi onda valjda objektivno izveštvala i o dobrim Vučićevim potezima, pa joj zato treba jasno opoziciona, nacionalna, TV koja će bar donekle parirati Vučićevoj medijskoj propagandi spržene zemlje – TV artiljeriji i tabloidnoj print pešadiji. Politički dark tabloid je srpski brend kao i ajvar. Javni servisi su uprkos deficitima u informativi, i dalje najpogodniji za izlaz iz medijskog aparthejda. Tu je i dalje najmanje ostrašćenosti i zle krvi omraza.

Teško je zamisliti Vučića kako u prvom redu Skupštine sedi i pažljivo sluša ekspoze nekog ‘srpskog Krivokapića’, kao što je Milo Đukanović slušao ekspoze realnog crnogorskog Krivokapića. Tek je teško zamisliti kohabitaciju Vučića i Đilasa prema kojoj bi ona Milanovića i Plenkovića u Hrvatskoj bila svađa dece u vrtiću. Pred prvi krug predsedničkih izbora u Hrvatskoj u decembru 2019. tada aktuelna predsednica Kolinda Grabar Kitarović stajala je u u studiju Hrvatske televizije sa njenim glavnim protivkandidatima Zoranom Milanovićem i Miroslavom Škorom. I sa još nekim autsajderima. Naslušala se to veče Kolinda kritika na svoj račun i račun svoje partije. Vučić bi pristao na TV duel u drugom krugu jer drugi krug ne planira, a opoziciji je bitno da ga na to prisili pred prvi krug. Po hrvatskom modelu. Ali to još ne traže. Drugi krug je psihološki luksuz i rizik čak i za Vučića.

TV duel predsedničkih kandidata Tadića i Nikolića iz 2012. sad deluje nekako romantično, nadrealno. Tolika je regresija. Vučić teško da bi propustio neki TV termin, kao što je Milošević davne 1990. u predsedničkoj kampanji odbio da iskoristi svoju minutažu za predstavljanje na državnoj TV, prepuštajući populistički vreme adaptaciji drame srpskog pisca Antonija Đurića ‘Solunci govore’ posvećenoj srpskom stradanju i herojstvu u Prvom svetskom ratu.

Vučić za deset dana zna da bude intervjuisan na televizijama (njemu naklonjenima) kao Milošević za deset godina vlasti.

Opozicija u EU može da se uzda kao Vučić u Kovaks program. Iako vakcina protiv stabilokratije još nije prošla sva klinička ispitivanja.

Više...

Komentar

Od Angele do Donalda

Pitanje proširenja EU, od početka rata u Ukrajini, se tretira kao važno bezbednosno pitanje, i to više ohrabruje od potpisanih dokumenata u Berlinu važnih...

Komentar Zorana Panovića

Ubrzanje istorije

Od toga što je logično iskoristio svetsku pozornicu da kritikuje Zapad za dvostruke standarde i „otvaranje Pandorine kutije“ na Kosovu na kome nema pravde...

Prof. dr Iva Draškić Vićanović, redovni profesor Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Kap koja je prelila čašu

Nas osmoro, dekani fakulteta koji školuju nastavnike na Univerzitetu u Beogradu dali smo predlog, kvalitetan, jezgrovit i ostvariv u kratkom roku. Na potezu je...

Prof. dr Goran Roglić, dekan Hemijskog fakulteta

Problemi su slični, ali drugi tragaju za rešenjima

Dekani koji su uputili inicijativu Vladi Srbije sa predlogom rešenja, još nisu dobili zvaničan odgovor nadležnih.  Ne znamo ni koliko nastavnika u ovom trenutku...

Vesti

Novi Sad pravi ambiciozan iskorak uz pomoć Elleven-a

Novi Sad postavlja temelje za novu eru u poslovanju i inovacijama kroz razvoj Elleven-a, A-klase poslovne zgrade koja će...

Reditelj Nil Džordan i Meri Kohlin, irska „Bili Holidej“, gosti 13. Beogradskog irskog festivala

Poznati irski filmski reditelj Nil Džordan (Neil Jordan) i izuzetna irska džez i bluz pevačica Meri Kohlin (Mary Coughlan) posetiće Srbiju prvi put...

Novo rukovodstvo Saveta stranih investitora Srbije

Na sednici 12. februara 2025. godine, Savet stranih investitora (FIC) Srbije izabrao je novo rukovodstvo. Dr. Roland Seeliger, izvršni...

Veliko ponovo otvaranje hotela Bristol Beograd

Hotel Bristol Beograd je zvanično ponovo otvoren nakon opsežnih restauratorskih radova koji su trajali dve i po godine, spajajući...

Generacija Alfa u digitalnoj ekonomiji

Deca rođena u digitalnoj eri, poznata kao generacija Alfa, već od najranijih godina savladavaju veštine koje im omogućavaju da...