Najnoviji primer saradnje kompanija i najugroženijih lokalnih samouprava pokazao je još jednom da NALED može da ujedini svoje članice, kako u borbi protiv COVID-19 tako i u velikim reformama koje slede kao što je reforma sistema neporeskih i parafiskalnih nameta
Sinergija, zajedništvo, solidarnost, participativnost i odgovornost čine okosnicu sistema vrednosti koji NALED brižljivo gradi od svog osnivanja i u potpunosti prenosi na svakog novog člana. Neke od najvećih reformi u kojima je NALED učestvova ili ih podstakao nikada ne bi bile moguće da nije bilo uspešnog dijaloga i uvažavanja interesa svih strana. „U organizaciji koja okuplja više od 300 predstavnika različitih sektora čiji interesi nisu isti po mnogim pitanjima, nije uvek jednostavno postići konsenzus, ali istina je da nam jedinstvo u ovim vrednostima pomaže da pronađemo put do pravičnih i izbalansiranih rešenja koja će uvažiti interese svih strana“, kaže Vladislav Cvetković, predsednik Upravnog odbora NALED-a i direktor za poslovno savetovanje u kompaniji Pricewaterhouse Coopers.
„Velike reforme čijoj je realizaciji NALED doprineo kao što je uvođenje elektronskog sistema za izdavanje građevinskih dozvola ne bi mogla da bude tako uspešna da u obzir nisu uzete potrebe obe strane. Slično će biti i sa reformom sistema neporeskih i parafiskalnih nameta gde je potrebno naći način da smanjimo opterećenje privrede, ali i da za lokalnu samoupravu nađemo rešenje kako da ne bude na gubitku jer je reč o novcu koji ulaže u razvoj i potrebe građana“, dodaje Cvetković.
U nekim lokalnim samoupravama dolazak velikih kompanija a zatim i njihovih strateških partnera značio je preporod takvih zajednica ne samo na polju zapošljavanja nego i podsticanja ekonomije, preduzetništva i kulturnog života. Možete li izdvojiti nekoliko takvih primera?
Najreprezentativnije primere privrednog, društvenog i kulturnog preobražaja daju lokalne samouprave kojima je učešće u Programu certifikacije opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE) pomoglo da rad svoje administracije oblikuju prema potrebama privrede i ponude najviši kvalitet usluga. Ovom prilikom bih istakao aktuelne nosioce certifikata kao što su Novi Sad, Ruma, Čačak i Leskovac koji je krajem prošle godine po četvrti put put uspešno certifikovan sa više od 96% ispunjenosti kriterijuma. Pored domaćih, u Leskovcu danas posluje čitav niz stranih kompanija – južnokorejska Jura, britanski Aptiv, grčki Autostop, nemački Falke, turski Džinsi i brojne druge.
Kroz program certifikacije NALED u regionu jugoistočne Evrope prošlo je više od 90 gradova i opština, a samo u Srbiji više od 30 i oni jesu primeri dobre prakse o kojim treba da se govori i na koje mogu da se ugledaju i druge lokalne samouprave.
Koliko je dobro postavljen institucionalni okvir za ovu saradnju i do koje mere same lokalne zajednice mogu da ga kreiraju?
Institucionalizacija saradnje privrede i lokalnih samouprava je nešto što NALED zagovara godinama i jedan od modela koji smo ponudili kroz program BFC SEE jeste formiranje privrednih saveta u gradovima i opštinama, koji će za jednim stolom okupiti čelnike lokalnih uprava i privrednike koji u tim zajednicama posluju. Uspostavljanje funkcionalnog saveta jeste i jedan od kriterijuma za sticanje BFC SEE i certifikata.
Dok institucionalizacija saradnje ne uhvati snažniji korak, početkom leta smo lansirali još jednu inicijativu koja može da pomogne na ovom putu, a to je BFC Klub, klub najuspešnijih lokalnih samouprava u Srbiji koji za sada čini 25 gradova i opština.
Na koji način kompanije i lokalne zajednice u kojima one posluju mogu da sarađuju u oblastima koje je NALED označio kao prioritetne u budućem radu?
Kompanije mogu sa lokalnim samoupravama da realizuju projekte koji neće biti od značaja samo za njihovo poslovanje već od opšteg značaja za celu zajednicu. Upravo takve projekte sada realizuju zajedno s NALED-om i uz podršku Nemačke razvojne saradnje (GIZ) i sigurni smo da će biti model za naredne poduhvate. Primera radi, u okviru projekta „Upravljanje staklenom ambalažom na Zapadnom Balkanu”, povezali smo kompanije Sekopak i Apatinsku pivaru i gradove Niš, Sombor, Kragujevac i Varvarin na unapređenju sistema prikupljanja i reciklaže otpada od stakla. U ovim mestima postavljeno je oko 600 kontejnera koji će građanima olakšati odlaganje ove vrsta otpada i učiniti njihovu zajednicu čistijom i odgovornijom prema životnoj sredini.

Takođe, na projektu ,,Povećanja stope reciklaže za baterije i sijalice”, Beograd i Kragujevac sarađuju s kompanijama Božić i sinovi i E – reciklaža, dok na projektu ,,Ka boljem upravljanju otpadom od hrane u Republici Srbiji” učestvuje kompanija EsoTron. Kada je reč o razvoju eUprave pomenuo bih projekat “Unapređenje opštinskih usluga u Srbiji i BiH uvođenje, četbot aplikacije” gde kompanija SAGA pomaže Somboru i Šapcu da građanima i privredi olakšaju prolazak kroz najznačajnije administrativne procedure novim savremenim rešenjem kakav je virtualni asistent dostupan 24/7. Takođe, kompanija Telegroup u okviru projekta „Digitalizacija opštinskog upravljanja zemljištem“ pomaže Somboru, Vrbasu, Inđiji, Bačkoj Topoli i Subotici, kao i njihovim poljoprivrednicima da uz pomoć softvera i savremenih meteo-stanica prate vremenske prilike sa velikom preciznošću i unaprede proizvodnju.
Koliko je dobar dijalog između kompanija i lokalnih zajednica važan za modernizaciju i razvoj novih opštinskih usluga?
Efikasni model za javno – privatni dijalog NALED je ponudio i kroz svoja radna tela – tematske saveze koji okupljaju predstavnike lokalnih samouprava i poslovne zajednice sa namerom da zajedno rade na unapređivanju uslova za poslovanje. Do sada su okviru naše organizacije formirani Savez za fer konkurenciju, Savez za e-upravu, Savez za zdravstvo, Savez za hranu i poljoprivredu, Savez za imovinu i investicije i Savez za zaštitu životne sredine. Svaki od njih u svom domenu nastoji da utvrdi reformske prioritete u datoj regulatornoj oblasti, ponudi rešenja i za svoje inicijative izbori podršku resornih institucija, ministarstava, Vlade i Narodne skupštine.
Naši savezi dali su značajan doprinos i na polju unapređenja i modernizacije opštinskih usluga. Zahvaljujući Savezu za e-upravu, u gotovo 150 lokalnih samouprava otvoreni su brendirani namenski šalteri koji pružaju podršku u korišćenju usluga na portalu eUprava, a u četiri lokalne samouprave u Srbiji i BiH pokrenuta je aplikacija za informisanje privrede i građana o opštinskim uslugama.Takođe, niz korisnih analiza u oblasti ozakonjenja objekata, primene i autentičnog tumačenja Zakona o zadrugama pripremio je Savez za imovinu i investicije, dok je Savez za zdravstvo doprinos dao kroz svoju Sivu knjigu i preporuke za unapređenje zdravstvenih usluga. Analiza stanja u oblasti zaštite i prečišćavanja voda sa predlozima za unapređenje kapaciteta lokalnih administracija i primerima dobre međusektorske saradnje delo je Saveza za zaštitu životne sredine, dok je reforma parafiskala u fokusu Saveza za fer konkurenciju. Tim povodom je nedavno predstavljena i analiza lokalnih neporeskih dažbina. Najzad, Savez za hranu i poljoprivredu se može pohvaliti projektom digitalizacije opštinskog upravljanja zemljištem i aplikacijom za podršku poljoprivrednicima uvedenom u pet opština.
Zajedno s NALED-om i uz podršku Nemačke razvojne saradnje (GIZ) kompanije sa lokalnim samoupravama realizuju projekte koji neće biti od značaja samo za njihovo poslovanje već od opšteg značaja za celu zajednicu
Koliko se, posebno tokom Covid 19, pokazalo da je korporativna filantropija važan faktor suočavanja sa izazovom pandemije?
Sa željom da ujedini članstvo u borbi protiv COVID-19 i pažnju društveno – odgovornih kompanija preusmeri na potrebe najugroženijih lokalnih samouprava, NALED je na samom početku pandemije pokrenuo platformu za donacije koja je vrlo brzo naišla na dobar odziv. Za nešto više od mesec dana kroz ovaj kanal prikupljene su donacije u vrednosti 250.000 evra za čak 41 lokalnu samoupravu i to: 52 tone hrane za 11.000 domaćinstava, 67 računara za škole i opštinske službe i 140.000 evra za nabavku medicinske i zaštitne opreme. Među kompanijama donatorima bile su Apatinska pivara, Atlantic Grupa, Bambi, Marbo product, MK Grupa, Mlekara Šabac, SAP, Roaming solutions, Asseco SEE i dr.
Društveno odgovorne kompanije okupljene u članstvu NALED-a donirale su direktno ili u saradnji sa filantropskim organizacijama više od dva miliona evra. Naše iskustvo je pokazalo da bi privreda bila spremna da donira i više, pogotovo u hrani, da ih u tome ne sprečavaju visoki troškovi PDV-a. Dodatno, destimulišuća zakonska rešenja primoravaju kompanije da uništavaju ogromne viškove hrane sa rokom „najbolje upotrebiti do“, iako je reč o proizvodima bezbednim za ljudsku upotrebu. NALED uveliko učestvuje u radnoj grupi koja radi na nacrtu pravilnika o doniranju viška hrane, a zajedno sa Koalicijom za dobročinstvo prošle godine uputili smo i incijativu za oslobođenje PDV-a na robu (pre svega hranu) i usluge donirane javnom sektoru i humanitarnim organizacijama.
Gde je mesto građana u artikulisanju potreba zajednica i zašto za sada one imaju relativno nerazvijenu saradnju sa kompanijama na lokalnom nivou?
Velike potrebe lokalnih zajednica koje smo uočili tokom pandemije i uklanjanje prepreka da te potrebe budu zadovoljene jedan su od ključnih od razloga zašto smo pokrenuli projekat „Alternativno finansiranje i donacije za lokalne zajednice u Srbiji“, uz podršku Nemačkog saveznog ministarstva za privrednu saradnju i razvoj (BMZ) putem Nemačko-srpske inicijative za održivi rast i zapošljavanje.
U okviru projekta radili smo na rešenjima koja će uticati na smanjenje troškova doniranja, osnaživanje kapaciteta lokalnih samouprava da u saradnji sa lokalnim udruženjima mapiraju potrebe, primaju i realizuju novčane i nenovčane donacije. Tokom projekta organizovali smo konkurs za izbor najboljih ideja za grupno finansiranje na lokalu a pripremili smo i vodič sa praktičnim savetima za uspešnu kampanju. Zahvaljujući konkursu, tri pobedničke lokalne inicijative u prilici su da prikupe sredstva i poboljšaju život građana u svojim zajednicama. Ovom prilikom pozivamo društveno – odgovorne kompanije i sve ljude dobre volje da saznaju više o ovim kampanjama i podrže ih putem naše platforme za donacije www.naled.rs/donacije, jer zajedno činimo razliku.
LIDERI Najuspešnije lokalne samouprave u Srbiji mogu da budu lideri razvoja zemlje i kao takve imaju obavezu i da razmenjuju iskustva međusobno i sa opštinama koje su slabije razvijene. s | INICIJATIVA Ono što bi korporativnoj filantropiji dalo vetar u leđa bilo bi ukidanje PDV-a na donacije, ali i donošenje propisa koji bi omogućili da donacije viškova hrane nađu put do javnih kuhinja i Crvenog krsta. | PRIZNANJE Raduje nas što je država prepoznala da gradovi i opštine koji imaju privredni savet i certifikat trebalo da budu posebno prepoznati i uvaženi |
---|