Jakov Milatović, predsednik Crne Gore

Smatram da je u prvoj godini mog mandata napravljen zaokret u ekonomskim i političkim odnosima između Crne Gore i Srbije, ali i da je Crna Gora dodatno stavila fokus na unaprjeđenje dobrosusjedskih odnosa sa zemljama regije – Jakov Milatović

Resetovanje odnosa sa Srbijom, koje je Jakov Milatović najavio na početku svog predsedničkog mandata u Crnoj Gori, dobilo je konkretne obrise, u prethodnih godinu dana. U intervjuu za CorD Magazine, on podseća da je, kao direktna posledica njegove inicijativog zaokreta u bilateralnim odnosima, uspostavljen direktan platni promet, intenzivirani razgovori o infrastrukturnoj saradnji, sa fokusom na završetak autoputa i revitalizacija pruge Beograd-Bar. U Podgoricu i Beograd vratili su se i ambasadori čime je rešen višegodišnji nesporazum i na tom nivou, potvrđuje predsednik Crne Gore.

Kada ste pre godinu dana postali predsednik Crne Gore, rešili ste da Vaša prva zvanična poseta bude Srbiji. Šta biste danas rekli o odnosima Podgorica – Beograd?

Moja prva zvanična posjeta, nakon posjete Briselu i institucijama EU, bila je upravo Beogradu sa ciljem da jasno pošaljem poruku normalizacije odnosa, uključujući i obnovu diplomatskih odnosa na ambasadorskom nivou.

Podsjetiću da su, pored istorijske i tradicionalne bliskosti Crne Gore i Srbije, dobrosusjedski odnosi posebno važni i iz perspektive evropskih integracija, budući da je i sama Evropska unija nastala na temeljima regionalne ekonomske saradnje.

Srbija je jedan od naših najznačajnijih ekonomskih partnera, pa u tom kontekstu valja napomenuti da je ubrzo nakon moje posjete uspostavljen i direktan platni promet između naših zemalja. Time smo prevazišli jednu od prepreka u razvoju ekonomskih odnosa i uradili opipljivu stvar za privrednike.

Crna Gora je lider u evropskim integracijama i često ističem da se zalažem za princip regate, odnosno za integracije na osnovu pojedinačnih zasluga svake zemlje i ispunjenja kriterijuma za članstvo

Takođe, u fokus razgovora stavljena je infrastrukturna saradnja – završetak autoputa i revitalizacija pruge Beograd-Bar, kao i povezivanje naših država na polju energetike. U tom smislu, ohrabrujuće su najave naše Vlade da će uz partnerstvo sa evropskim institucijama uskoro krenuti gradnja druge dionice autoputa Bar-Boljare, koja će Crnu Goru još bolje povezati sa Srbijom, regionom i Evropskom unijom.

Dodatno, početkom februara sam primio akreditivno pismo novoimenovanog ambasadora Srbije, a i mi smo otpočeli proces imenovanja našeg ambasadora u Beogradu. Uvjeren sam da će oba imenovanja dati doprinos jačanju bilateralnih odnosa naših zemalja.

Zbog svega navedenog, smatram da je u prvoj godini mog mandata napravljen zaokret u ekonomskim i političkim odnosima između Crne Gore i Srbije, ali i da je Crna Gora dodatno stavila fokus na unaprjeđenje dobrosusjedskih odnosa sa zemljama regije.

Crna Gora podržava regionalno povezivanje ali ne učestvuje intenzivno u svim regionalnim inicijativama, na primer u Otvorenom Balkanu. Šta smatrate najkorisnijom merom povezivanja zemalja Zapadnog Balkana?

Crna Gora je lider u evropskim integracijama i često ističem da se zalažem za princip regate, odnosno za integracije na osnovu pojedinačnih zasluga svake zemlje i ispunjenja kriterijuma za članstvo. Na taj način šalje se jasna poruka da se posvećenost reformama isplati.

Ponoviću da je evropska priča nastala na regionalnom ekonomskom povezivanju, zbog čega to nije alternativa EU, već neka vrsta pripreme zemalja regije za priključenje slobodnom i jedinstvenom evropskom tržištu.

U prilog tome, nedavno sam potpisao ukaze o proglašenju zakona kojima su potvrđeni takozvani Berlinski sporazumi koji predstavljaju dio obaveza koje proizlaze iz Berlinskog procesa, i njihovo potvrđivanje doprinijeće ubrzanju evropskog puta naše zemlje, ali i unaprjeđenju regionalne saradnje.

Dodatno, građanke i građani Crne Gore biće u prilici da ostvaruju brojne benefite koji će proisteći iz primjene ovih sporazuma.

U Crnoj Gori ste pobedili na izborima na agendi koja je bila evropska. Kako vidite tempo evropskih integracija Crne Gore?

Uvjeren sam da je moguće da zatvorimo sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine, iskoristimo 2027. godinu za ratifikaciju našeg pristupanja od strane zemalja članica, i tako ispunimo primarni spoljnopolitički cilj – punopravno članstvo u EU do 2028. godine.

Danas ovaj stav dijeli i većina naših strateških partnera. Ono što je preduslov za ovu dinamiku evropskih integracija su reforme u ključnim oblastima, prije svega u oblasti pravosuđa, izbornog sistema, ekonomije, javne uprave i ekologije.

Podsjetiću na značajnu političku transformaciju koja se desila u Crnoj Gori prije nepune četiri godine – prva demokratska tranzicija vlasti u istoriji naše zemlje, a proces demokratizacije društva nastavljen je i ishodom predsjedničkih izbora u proljeće 2023. godine.

Nakon iskazane demokratske zrelosti na izborima, u prethodnom periodu napravljen je značajan iskorak u jačanju vladavine prava i nezavisnosti institucija imenovanjem novih ljudi na čelne pozicije u pravosuđu i Centralnoj banci, širokim političkim konsenzusom u Parlamentu.

Članstvo u Uniji podržava preko 80 odsto građana Crne Gore, te konačno postoji i jaka politička volja u zemlji da se decenijski proces pregovora privede kraju

Članstvo u Uniji podržava preko 80 odsto građana Crne Gore, te konačno postoji i jaka politička volja u zemlji da se decenijski proces pregovora privede kraju. S druge strane, tokom intenzivne diplomatske aktivnosti od stupanja na dužnost, postalo je očigledno da postoji jednako jaka volja i u Briselu.

Tome u prilog idu i činjenice da smo među ekonomski najnaprednijim zemljama kandidatima, koristimo euro preko dvije decenije, više od decenije imamo u potpunosti usklađenu vanjsku i bezbjednosnu politiku sa EU, zemlja smo koja nema važnih neriješenih pitanja sa susjedima i promoviše dobrosusjedske odnose, zemlja koja je otvorila sva pregovaračka poglavlja sa EU, zemlja koja je članica NATO-a.

Smatram da bi članstvom Crne Gore u EU bila poslata jasna poruka da se reforme isplate i da je proces proširenja i dalje živ.

Hoće li članica EU prvo postati Crna Gora ili Ukrajina? Delite li mišljenje da otvaranje EU ka istoku predstavlja dobru vest i za Zapadni Balkan?

Kao što sam rekao, Crna Gora ima jasan vanjskopolitički cilj – punopravno članstvo u EU do 2028. godine. S druge strane, cjelovita Evropa je garant sigurnosti, stabilnosti i konkurentnosti kontinenta, zbog čega nas raduje svaki korak naprijed zemalja kandidata.

Ukrajini pružamo kontinuiranu podršku i pomoć, a pored ostalog, u odnosu na broj stanovnika, naša zemlja je primila najviše ukrajinskih građana koji su morali da zbog rata napuste svoju zemlju.

Naravno da je otvaranje EU prema istoku dobra vijest za Crnu Goru i za cio Zapadni Balkan, i predstavlja značajan pomak ka obezbjeđivanju prosperiteta, mira i stabilnosti cijele Evrope.

Gde vidite mesto Crne Gore u evropskom ekonomskim projektu “Plan rasta” i šta su vaši aduti?

Na Samitu EU – Zapadni Balkan, održanom krajem prošle godine, mogle su se čuti procjene da bi zajedničko regionalno tržište Zapadnog Balkana moglo da poveća BDP naših zemalja za deset odsto. Kao neko ko je godinama radio u međunarodnim finansijskim institucijama i posmatrajući integraciju balkanskih članica Unije, zaista vjerujem u takav ishod.

Cilj regionalne saradnje jeste kasnija, što bolja integracija sa evropskim tržištima, a Plan rasta je važan upravo da bi ubrzao te procese. I zato ovaj plan ima veliki značaj za ekonomski potencijal regije.

Ono što mi želimo od Plana je da nam pomogne da ubrzamo socio-ekonomsku konvergenciju sa Evropskom unijom. Vjerujemo da ćemo kroz diversifikaciju naše ekonomije, kroz ambiciozni plan razvoja transportne i energetske infrastrukture, u tome i uspjeti.

Naš plan je da završimo autoput ka sjeveru zemlje koji će nas povezati sa Srbijom, tržištima regiona i centralne Evrope. Takođe, želimo da sagradimo jadransko-jonski autoput koji će biti naš most sa zapadnom Evropom, a koji će nas dodatno povezati sa našim susjedima – Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Albanijom.

Nadalje, već smo dobili značajna sredstva za unaprjeđenje željezničke infrastrukture kako bismo konačno oslobodili veliki potencijal Luke Bar i povratili njen strateški značaj, a kroz Plan rasta očekujemo dodatna sredstva kako bismo završili ovaj projekat.

Kada je energetika u pitanju, očekujemo dupliranje podmorske interkonekcije između Crne Gore i Italije, te da će naša zemlja postati energetsko čvorište Zapadnog Balkana. O toj temi sam razgovarao i sa našim italijanskim partnerima ali i sa evropskim finansijskim institucijama kao što su EBRD i EIB, od kojih očekujemo još veću podršku.

Posle inicijative za smenu predsednika crnogorske skupštine i Vašeg odlaska iz Pokreta Evropa sad, u Podgorici se čuju prognoze o mogućim skorim prevremenim izborima. Koliko su takve spekulacije utemeljene?

U našem društvu konačno je postignut nacionalni konsenzus oko ubrzanog procesa evropskih integracija, pa je time i odgovornost političara da isporuče zacrtane rezultate i ostanu dosljedni drugačijoj političkoj kulturi veća.