Mapa sajta

Žan-Batist Kizen, direktor Francuskog instituta u Srbiji

Misija približavanja

Ana Pavlović, umetnička direktorka Baleta Narodnog pozorišta

Nisam smela da propustim trenutak

Imala je uspešnu baletsku karijeru i poslednju...

Gojko Božović, pesnik i izdavač

Ako je strah naš jedini sadržaj, onda više nismo ljudi

Kao pesnik, vlasnik je najznačajnijih nagrada. Kao...

Svetozar Cvetković, glumac

Bilo bi značajno i otrežnjujuće kada bi što više ljudi odavde išlo na Kosovo

On je ovogodišnji dobinik  najvećeg filmskog priznanja ...

Aleksandra Vrebalov, kompozitor

Sloboda i istina su neodvojive

Ona je lepše lice Srbije, tražena kompozitorka...

CorD Recommends

Sve na jednom mestu za boravak u prirodi: Nova aplikacija Via Normale dostupna svim korisnicima u Srbiji

Inovativna aplikacija olakšava korisnicima da istraže staze za šetnju, planinarenje, biciklizam i samostalno borave u prirodi širom Srbije A1 Srbija...

Svetski dan knjige i autorskih prava

Svake godine, 23. aprila, UNESCO obeležava Svetski dan knjige i autorskih prava kako bi podstakao moć knjiga da spajaju...

Beograd domaćin vodeće konferencije o lancima snabdevanja

Četvrti po redu Supply Chain Summit Beograd, centralna konferencija posvećena savremenim izazovima i rešenjima u lancima snabdevanja u FMCG sektoru,...

2024. – Najtoplija godina u Evropi, prema izveštaju Evropskog stanja klime

Najnoviji izveštaj Evropskog stanja klime jasno ilustruje uticaj klimatskih promena u Evropi i Arktiku. U 2024. godini, Evropa je bila najbrže...

ESG Adria Samit: Nagrada za inovaciju pripala projektu „Smart Flex Return System“

Na trećem ESG Adria samitu, koji je održan u Porto Montenegru, u prisustvu više od 700 zvanica iz regiona...

Delimo ubeđenje da su kultura, kreativnost i inovacija – umetnička, društvena, ekološka – najbolje ulaganje – smatra gospodin Kizen.

Francuski institut u Srbiji, kao i ostalih 130 francuskih instituta i 920 alijansi u svetu, predstavlja kulturnu diplomatiju svoje zemlje u Srbiji. Naš sagovornik gospodin Žan-Batist Kizen, vodi Francuski institut u Srbiji  nepunu godinu. Ovo su njegova dosadašnja iskustva.

Činjenica da je kultura najsigurniji put ka zbližavanju naroda i prevazilaženju suprotnosti među njima znači da je inostranim kulturnim institucijama nametnut zadatak i obaveza koji znatno prevazilaze okvire kulture. Molim vas za komentar.

Kultura zaista igra ključnu ulogu u društvenom životu, u izgradnji nacionalnog identiteta ali i u odnosima među narodima. Neka dela, bilo da su iz književnosti, likovne umetnosti ili arhitekture, govore nam iako su veoma udaljena od naše izvorne kulture. Našu kulturnu prošlost čini integracija sukcesivnih kompilacija i to je čini bogatom. Francuski institut u Srbiji, koji je kulturni i obrazovni operater Ambasade Francuske, uživa u svojoj misiji koja se sastoji u tome da u Srbiji promoviše francusku kulturu u svakom obliku i konstatujem da ga verno i često sa puno predanosti u tome podržava i srpska publika. Francuski institut se takođe nalazi u srcu francusko-srpskog mehanizma saradnje, kao i svih napora koji se ulažu kako bi se građanska društva naših dveju država približila. Isto tako doprinosi boljem upoznavanju (kako u Francuskoj, tako i u drugim evropskim zemljama) kulturne, intelektualne i civilne vitalnosti srpskog društva.

Zajedno sa drugim najbliskijim evropskim partnerima, u okviru EUNIC mreže, delimo ubeđenje da su kultura, kreativnost i inovacija – umetnička, društvena, ekološka – najbolje ulaganje i to svuda u Srbiji kao i u Evropi, kako bismo izgradili najbolju moguću budućnost na svojim prostorima.

Koliko misija Francuskog instituta zavisi od međudržavnih odnosa između naše dve države?

Od aprila 2011. godine Francuska i Srbija su povezane Ugovorom o strateškom partnerstvu koji se odnosi kako na evropski put Srbije i politički dijalog tako i na ekonomsko ali i kulturno i obrazovno partnerstvo. Francuski institut u Srbiji nalazi se dakle u prvim redovima da bi ostvario neke od elemenata ovog partnerstva: podršku osavremenjivanju školskog obrazovanja i razvoju dvojezične nastave, jačanje veza sa Francuskom školom u Beogradu (koja od predškolskog nivoa pa do mature broji više od 500 učenika od kojih su dve trećine Srbi), čvršće partnerstvo sa univerzitetima i naučnim krugovima, doprinos razmišljanju o željenom pravcu razvoja profesionalnog obrazovanja (za srednjoškolce i studente)…

No, moram da podsetim da je kulturna razmena između Francuske i Srbije veoma duga i srećom se razvija takođe veoma spontano.

Naša saradnja jeste sastavni deo političke i institucionalne agende ali dugoročno razvija takođe saradnju sa vaninstitucionalnim partnerima i lokalnim upravama (sa pokrajinskom vladom Vojvodine, sa opštinama).

Srpsko-francusko prijateljstvo je vekovna tradicija. Kako je nastaviti u vremenu dominacije kultura sa engleskog govornog područja i u vremenu velike konkurencije kineske kulure?

U kulturi nema konkurencije, postoje samo nova otkrića, što je dobro. Francuska kultura je posebno veoma otvorena prema drugim kulturama a o tome svedoče kulturni programi ponuđeni u Francuskoj, organizovanje sezona u znaku inostranih kultura, uspeh francuskih ustanova poput Muzeja Gijme, Muzeja prvobitnih umetnosti-Žak Širak, Instituta   arapskog sveta… Francuska kultura se uopšte ne nalazi u defanzivi jer je njena snaga u bogatstvu, trajnosti, raznolikosti.

Na nama je da se trudimo da odgovorimo na očekivanja publike a posebno mladih. Kultura se razvija i potrebno je izmeniti tu klasičnu ili starinsku sliku koju Francuska možda uživa. Potrebno je da promovišemo francusko-srpska partnerstva i otvorimo vrata svima koji se danas zalažu za inovacije u Srbiji, bilo da su, ili nisu, kulturni frankofonci ili frankofili, tako što ćemo podvuči sličnosti među našim društvima.

Organizujemo zato u Mikser House-u igranku za 14. jul kada će svi Beograđani moći da se provedu uz zvuke najbolje savremene francuske muzike (elektronske, šansona, popa i roka, world music), ali dajemo takođe podršku i mladim kulturnim menadžerima koji se uključuju u naše programe mentorstva.

Zalažemo se ujedno i za kulturnu i jezičku raznolikost preko istinitih partnerstava a ne u želji da samo izvezemo „mainstream“ kulturu ili svoju, „nacionalnu“ kulturu.

Na otvaranju ovogodišnje Frankofonije izjavili ste da su vam veliku pomoć u realizaciji tog festivala pružili partneri iz Srbije. Sa kojim institucijama najbolje sarađujete u Srbiji?

Mesec mart je mesec Frankofonije i divna prilika da sarađujemo sa mnogobrojnim institucionalnim ili vaninstitucionalnim partnerima. Ove godine smo prvi put radili sa privrednim komorama Beograda, Niša i Novog Sada kako bismo sa preduzećima iz ta tri grada razgovarali o prednosti poznavanja francuskog jezika u poslovnom svetu. Nastavili smo da negujemo partnerstvo sa Galerijom Matice srpske (Novi Sad), sa Narodnom bibliotekom Srbije, sa Jugoslovenskom kinotekom, Domom omladine Beograda, kao i sa opštinama Kladovo i Niš, Univerzitetom u Kragujevcu, gimnazijama u Vrnjačkoj Banji i drugim mestima…

Nedavna izložba „Crteži na slobodi“ predstavljala je jasan stav vaše zemlje o veoma aktuelnoj temi – slobodi mišljenja i izražavanja. Kako ocenjujete slobodu izražavanja u srpskim medijima?

Posebno smo privrženi programima koji prate medijski pluralizam u Srbiji, pa samim tim i novinskom crtežu, ali i vaspitanju dece u cilju kritičkog čitanja slika. Takođe smo u maju zvanično podržali izlaženje srpskog izdanja Monde diplomatique. Izložba „Crteži na slobodi“ imala je poseban odjek s obzirom na atentat koji je izvršen protiv nedeljnika Šarli Ebdo.

Francuski institut je tačka uzajamne komunikacije naše dve zemlje: zahvaljujući vama Srbija je imala priliku da vidi mnoge vaše svetski poznate autore i intelektualce, ali je i Francuska videla kreativne ljude iz Srbije. Šta francusku kulturu zanima iz naše zemlje?

Na nama je da zaista budemo posrednici između naše dve zemlje i da pomognemo kako bi se srpska umetnička, kulturna i intelektualna scena bolje predstavila u Francuskoj. Te veze su posebno jake na polju stripa, cirkuskih umetnosti i savremene igre.

Osim u Beogradu, Francuski institut ima predstavništva i u Nišu i Novom Sadu. Koja vrsta programa i aktivnosti dominira u tim delovima Srbije?

U Nišu i Novom Sadu nudimo slične usluge i partnerstva kao u Beogradu: kurseve francuskog, radionice za decu, materijalne i digitalne medijateke… a priređujemo brojne kulturne događaje u našim prostorima i van njih.

Mnogo radimo na tome da približimo kulturu što većem broju ljudi, pa u Nišu organizujemo Praznik muzike svakog 21. juna, a u Novom Sadu smo u maju ponovo učestvovali u Noći muzeja.

Zahvaljujući Francuskom filmskom karavanu, srednjoškolskom i studentskom pozorišnom festivalu, našim aktivnostima u cilju popularizacije nauke, organizovanju DELF ispita znanja francuskog u školama, prisutni smo u više od trideset gradova u Srbiji.

Koje programe Francuskog instituta biste izdvojili do kraja godine?

Pripremamo vam puno iznenađenja tokom leta, posebno muzičkih – u Nišu i Novom Sadu – ali i likovnih, street art događaje u Beogradu i Nišu. Jesen će biti više posvećena naučnom obrazovanju i životnoj okolini kao i predstavljanju što širem auditorijumu onoga što nazivamo ozbiljnom muzikom.

Dozvolite nam da vas iznenadimo: pratite nas na našem sajtu kao i na društvenim mrežama – Fejsbuku i Tviteru.

Šta vama lično prija u savremenoj kulturi Srbije – koje naslove knjiga, filmova, pozorišnih predstava biste izdvojili?

Postepeno otkrivam srpsku kulturu u svim njenim aspektima, od ulične umetnosti do Divne Ljubojević, ponovo se vraćam filmovima Emira Kusturice, prikupljam knjige i nadam se da ću imati priliku da ih čitam ovog leta, a sa znatiželjom se spremam da otkrijem savremenu muziku i pozorište koji su mi još uvek nepoznati. Jedno je upoznati se sa kulturnom scenom slušajući o njenom bogatstvu, no potrebno je mnogo više vremena da biste potpuno uronili u nju, otišli dalje od površine i prolaznih stvari i otkrili njenu promenljivost, ponekad i električnost, kao i sjajnu, dubinsku dinamičnost.

Pročitajte još...

Industrija nakita EU beleži skroman rast u 2023. godini

Iako Italija i dalje prednjači u sektoru nakita EU, manje zemlje poput Hrvatske i Irske postigle su impresivan napredak uz značajan porast proizvodnje. U 2023....

Smanjeni proizvodnja i izvoz penušavih vina u Evropskoj uniji

U 2023. godini, Evropska unija je proizvela 1.496 milijardi litara penušavog vina od svežeg grožđa, a u poređenju sa 2022, ovo je predstavljalo pad...

Svečanom ceremonijom otvorena obnovljena katredala Notr Dam

Reč "Hvala" projektovana je na pročelju pariske katedrale Notr Dam tokom svečane ceremonije njenog ponovnog otvaranja, u znak zahvalnosti za spas nakon razornog požara...

Pad ulova ribe u EU obeležava Svetski dan ribarstva, Španci predvode evropske ribare

U 2023. godini, ukupan ulov ribe u Evropske unije bio je procenjen na 3,3 miliona tona iz sedam morskih područja obuhvaćenih statistikom EU. Time...

Ministarstvo kulture Francuske predlaže skuplje ulaznice za Luvr za građane koji nisu iz EU

Francuska ministarka kulture Rašida Dati iznela je predlog da se naplaćuje ulaz u parisku katedralu Notr Dam i da građani koji nisu iz Evropske...

Francuski kompanije EDF i Egis Industries izradiće studiju o uvođenju nuklearne energije u Srbiji

Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije dodelilo je ugovor francuskom državnom energetskom preduzeću EDF i inženjerskoj kompaniji Egis Industries za izradu preliminarne tehničke studije za...

Mišel Barnije imenovan za novog premijera Francuske

Francuski predsednik Emanuel Makron imenovao je Mišela Barnijea za premijera, skoro dva meseca nakon što su završeni vanredni izbori u Francuskoj. Barnije (73), nekadašnji šef...

Makron poručio Srbiji: Lepo je imati pouzdane prijatelje, žao mi je što ne mogu da ostanem duže

U svetu gde je sve nestabilno, lepo je imati pouzdane prijatelje i istorijske konstante koje delimo, poručio je predsednik Francuske Emanuel Makron nakon zvanične...