Mapa sajta

CorD Recommends

Više...

Dejan Šoškić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Živimo u opasnom vremenu

U vremenu u kojem opstaje relativno visoka...

Nj. E. Jahel Vilan, ambasador Države Izrael u Srbiji

Potpuno nova stvarnost

Kada je reč o užasnim događajima poput...

Nj. E. Muhamed Abdulah Namura, ambasador Palestine

UN da sazovu međunarodnu mirovnu konferenciju

Nakon skoro 40 godina okupacije Gaze, Izrael...

HEINEKEN Srbija

Zajedno stvaramo bolji svet

Od prvog zrna ječma do pune poslužene...

Srbija i Italija potpisale sporazume o saradnji u inovacijama

Na inovacionom forumu Italija - Srbija "Sklapanje poslova radi inovacija" potpisana su tri sporazuma i memorandum, objavljeno je u...

CorD magazin proslavio 20 godina rada 

alliance international media (AIM doo), izdavač CorD magazina, organizovao je proslavu u Aeroklubu, obeležavajući 20. godišnjicu magazina. Ana Novčić, vlasnik AIM-a i generalna direktorka...

NALED: Uskoro počinje jedan od prvih projekata otvorenih inovacija u Srbiji

Predstavnici naučno-istraživačkih organizacija imaće uskoro priliku da učestvuju u jednom od prvih projekata "otvorenih inovacija" u Srbiji, pod nazivom...

Srbija kupila na aukciji Hitlerovu naredbu za napad na Jugoslaviju

Republika Srbija kupila je na aukciji direktivu br. 25 od 27. marta 1941. godine, kojom je nemački kancelar Adolf...

Otvoreni 18. Međunarodni sajam energetike i 19. Međunarodni sajam zaštite životne sredine

Na Beogradskom sajmu otvoreni su 18. Međunarodni sajam energetike i 19. Međunarodni sajam zaštite životne sredine, koji će do...

Prof. dr Vladimir Popović, dekan, Mašinski fakultet

Ovo je vreme inženjerstva

Jedna od naših najvažnijih visokoškolskih ustanova ove godine u oktobru slavi 75 godina postojanja. Rođendan dočekuju sa dva velika državna priznanja, Svetosavskom nagradom i Sretenjskim ordenom, koja ih obavezuju da i dalje napreduju

Bez obzira na velika dostignuća u prošlosti, na Mašinskom fakultetu se permanentno radi na unapređenju postojećih studijskih programa, ali i na razvoju novih. Zato i ne čudi što se nalaze u samom vrhu svih fakulteta u Srbiji po procentu zapošljavanja i kvalitet poslova koje dobijaju svršeni studenti.

Iako se mehanika i nauka o mašinama na Univerzitetu u Beogradu izučava 150 godina, Mašinski fakultet ove godine u oktobru slavi 75 godina postojanja. Sa kakvim rezultatima i planovima dočekujete rođendan?

Najpre želim da se zahvalim na interesovanju za aktivnosti i razvoj Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Mi se ponosimo našom tradicijom i rezultatima u prošlosti, ali baš zbog toga i u ovoj godini velikih jubileja moramo biti na visini zadatka u svim segmentima rada. Ovo je prva godina rada novog rukovodstva, pa je normalno i da se pojavila nova energija. Prethodnu godinu je obeležilo izvanredno interesovanje studenata za upis na sve studijske programe našeg fakulteta, nastavak sjajnih rezultata naših studentskih timova, a posebno tima Beoavia, nastavak izgradnje novog identiteta fakulteta i povećana aktivnost na međunarodnim projektima. Ali uvek treba da imamo u vidu to da u kući sa tradicijom ništa niti počinje niti se završava sa nama i da smo svi mi samo jedna faza u razvoju i građenju ugleda naše kuće – Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Brojne investicije u Srbiji dovele su do toga da se na vašem fakultetu traži mesto više, ali to nije jedini razlog. Dobrim delom ste i sami tome doprineli, zar ne? Menjali ste se, prilagođavali novim tehnologijama? Koji se studijski programi trenutno najviše traže na osnovnim, a koji na master studijama?

Na tome se radilo godinama, ali su nam i okolnosti, koje uključuju i dobru politiku države, išle na ruku. To povećano interesovanje je doprinelo podizanju kvaliteta novoupisanih studenata, pa je prosečna srednjoškolska ocena naših brucoša ove godine 4,41, a oko 60% novih studenata su gimnazijalci. Permanentno radimo na unapređenju postojećih studijskih programa, ali i na razvoju novih.

Imamo izuzetnu saradnju sa svim internacionalnim i domaćim kompanijama koje posluju u našoj državi

Prilagođavamo se tržištu, ali još više razvoju novih tehnologija. Na osnovnim studijama imamo samo dva studijska programa – Mašinsko inženjerstvo (ukupno 620 mesta) i Informacione tehnologije u mašinstvu (60 mesta). Za ovaj drugi studijski program imamo veće interesovanje, kada se uzme u obzir broj prijavljenih kandidata na jedno budžetsko mesto, ali je i broj mesta mali (20). Kada je reč o popularnosti naših studijskih modula (master studije), tradicionalno najveći broj studenata se upisuje na termotehniku, proizvodno mašinstvo koje uključuje i veštačku inteligenciju, robotiku, inteligentne tehnološke sisteme, procesnu tehniku, industrijsko inženjerstvo, automatsko upravljanje, itd.

Nekada su studenti molili profesore da im pomognu u nalaženju posla, danas kompanije, i strane i domaće, dolaze kod vas da nude zaposlenje studentima. To nije došlo preko noći? Mnogo se radilo na tome?

Tome je najviše doprinelo povećanje ponude kvalitetnih poslova za inženjere, kao i povećanje zarada u kontinuitetu, posebno poslednjih pet godina. Veliki broj visokotehnoloških kompanija je otvorio svoje razvojne centre u našoj državi, što je ključno za budući razvoj. Jako retko dobijamo upite da nekom našem studentu pomognemo u pronalaženju posla.

Imamo izuzetnu saradnju sa svim internacionalnim i domaćim kompanijama koje posluju u našoj državi, čak i sa onima koje na prvi pogled imaju malo dodira sa tradicionalnim mašinstvom. Na tome stalno radimo, ništa ne dolazi samo od sebe. Nalazimo se u samom vrhu svih fakulteta u Republici Srbiji, kada se kao kriterijum uzme procenat zapošljavanja i kvalitet poslova koje dobijaju studenti kada završe fakultet.

Dualno obrazovanje je skoro uvedeno u sistem visokog školstva. Možete li nam reći šta su njegove specifičnosti, dobre strane i kako se do sada pokazao ovaj model obrazovanja?

Svaki novi model ima svoje prednosti i nedostatke, pa i model dualnog obrazovanja, zbog čega je potrebno da protekne određeno vreme njegove primene da bi doneli konačne zaključke. Iako podržavamo uvođenje dualnog obrazovanja u sistemu visokog školstva, mi nismo još akreditovali studijski program po tom sistemu, ali sa nekoliko velikih komanija (ZF, Bosch, Brose) intenzivno radimo na njegovom razvoju na master studijama.

Imamo izuzetnu saradnju sa svim internacionalnim i domaćim kompanijama koje posluju u našoj državi

Specifičnost je da se mora obezbediti kvalitetna nastava na fakultetu, ali i paralelno u kompaniji, kao i veći broj kompanija koje su zainteresovane za jedan studijski program. Time studentima omogućavamo širi izbor poslova u budućnosti. 

U bogatu zbirku priznanja nedavno ste dodali Svetosavsku nagradu i Sretenjski orden. Ukazana vam je velika čast, ali uz nju ide i velika odgovornost da nastavite istim putem i da budete još bolji?

Tako je, velika čast, ali i velika obaveza je dobiti dva tako visoka odlikovanja od svoje države. Smatram da smo svojim radom prethodnih decenija to i zaslužili, ali pred nama je i zadatak da dalje napredujemo. Jer samo tako možemo biti, kako kaže naš moto „Korak ispred svih“.

Bez obzira na velika dostignuća u prošlosti i tradiciji za ponos, bez obzira na brojne sjajne generacije i čuvene profesore koji su mu ime pronosili širom sveta, Mašinski fakultet i dalje može i mora da napreduje. Verujem da i danas na njemu postoji nova energija, znanje i elan za unapređenje mnogih segmenata rada, kako bi naš fakultet i u budućnosti ostao kamen temeljac obrazovanja i nauke.

Mnogi srednjoškolci ovih dana biraju šta će studirati. Imate li neki savet za sve njih, a posebno za one koji razmatraju mogućnost da upišu Mašinski fakultet?

Vreme u kome živimo je vreme inženjerstva i to je činjenica koja nam ide na ruku. Zadatak naše generacije profesora i ove uprave je da sve te mogućnosti iskoristi na pravi način. Našim budućim studentima mogu da poručim da je upis na Mašinski fakultet pravi izbor. Na taj način upisuju fakultet koji će ih naučiti kako da razmišljaju, ali i koji će im obezbediti siguran posao, dobru zaradu, ali i posao u svojoj zemlji. Poslednjih nekoliko godina jako mali procenat naših diplomaca odlazi van Srbije, što je važno za fakultet, ali još više za našu državu. Verujem da je to pravi zalog za budućnost.

Pročitajte još...

Milojko Arsic, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Neizvesni dobici

Iako bi rast u 2024, moga biti jedva nešto veći od ovogodišnjeg, osnove tog raste bi mogle biti daleko solidnije. Mešutim mnogo toga zavisi...

Potpisan Memorandum o saradnji Ekonomskog fakulteta u Beogradu i Švajcarsko-srpske trgovinske komore

Svečano je potpisan Memorandum o saradnji između Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Švajcarsko-srpske trgovinske komore (ŠSTK). Sporazum su potpisali Majo Mićović, predsednik Švajcarsko-srpske trgovinske...

Profesor Rasulić izabran za Generalnog sekretara Evropske asocijacije neurohirurških udruženja

Redovni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, neurohirurg na Klinici za neurohirurgiju Univerzitetskog Kliničkog centra Srbije i Predsednik Udruženja neurohirurga Srbije Lukas Rasulić izabran...

Vladimir Đurđević, redovni profesor, Institut za meteorologiju, Fizički fakultet Univerziteta u Beogradu

Lekcija nije naučena

Poplave iz 2014. su trebale biti jasan poziv da je potrebno adekvatno unapređenje sistema za odbranu od poplava. Pošto se to očigledno nije dogodilo,...

Univerzitet u Beogradu napredovao na Šangajskoj listi

Univerzitet u Beogradu napredovao je na ovogodišnjoj Šangajskoj listi i zauzeo poziciju između 301. i 400. mesta, od rangiranih 1.000 univerziteta u svetu, saopšteno...

Ivan Rašković, profesor Arhitektonskog fakulteta u Beogradu, predsednik Društva arhitekata Beograda

U potrazi za ravnotežom između privatnog i javnog interesa

Razvoj Beograda svedoči, o njegovoj ekonomskoj snazi i tržišnoj privlačnosti, o pozitivnim i negativnim vrednostima koje, srazmerno, deli sa ostalim metropolama na planeti. Iako...

Biološki fakultet u Beogradu

Civilizacijska odgovornost

Čovek je jedan od 10 miliona oblika živih vrsta, ali je jedina vrsta koja proučava sve ostale. Ta civilizacijska odgovornost pripada prevashodno jednoj nauci,...

Dejan Molnar, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Kretanja na tržištu nekretnina u Srbiji

Od 2019 do 2022. došlo je do značajnog rasta cena nekretnina u Srbiji što se vidi iz podatka da je prosečna vrednost jedne kupoprodaje...