Mapa sajta

Zoran Panović

Dva tabora

U Srbiji je na delu okršaj jake i bahate vlasti i slabe i uobražene opozicije. Bez imalo cinizma, ali famozni dijalog vlasti i opozicije oko izbornih uslova trebalo bi da preraste u neku vrstu ’stalne konferencije’. U državi u kojoj postoji čak i ’ministarstvo za dijalog’, ne postoji nikakav, ni minimalni, društveni i nacionalni konsenzus vlasti i opozicije. Izuzev oko vakcinacije, gde čak i opozicija ne može da ignoriše uspehe. U atmosferi gde se realna opozicija tretira kao ’antisistemska’ opoziciono pitanje postaje inkluzivno.

Kako priča o dijalogu odmiče nestaju pseudo teme i opozicija priznaje da je zanima jedino ono što i vlast presudno zanima – mediji. Čak se stiče utisak da je politički okršaj u Srbiji samo odraz medijskog i telekomunikacionog rata – bitke titana između državnog Telekoma i United Grupe, kompanije koja posluje u osam zemalja Jugoistočne Evrope. Te dve centrifuge bitno podržavaju, oslikavaju i kreiraju politička raspoloženja u Srbiji. Mediji iz ovog drugog, antivučićevskog, tabora (N1 i Nova S) deluju jače od političkih partija opozicije, pa otuda ih i režim prepoznaje kao glavnu opoziciju. Napadnim insistiranjem da su opozicioni mediji ’tajkunski’ Vučić ignoriše i sanira činjenicu da su glavni mediji koji njega podržavaju takođe u vlasništvu tajkuna. Problem za opoziciju je što TV kuće njoj bliske nemaju nacionalnu frekvenciju koja je i u doba digitalizacije jako bitna u Srbiji.

Opozicija se konačno setila da traži jednu nacionalnu frekvenciju, ali nije iskrena kad kaže da to treba da bude ’objektivna’ TV, jer bi onda valjda objektivno izveštvala i o dobrim Vučićevim potezima, pa joj zato treba jasno opoziciona, nacionalna, TV koja će bar donekle parirati Vučićevoj medijskoj propagandi spržene zemlje – TV artiljeriji i tabloidnoj print pešadiji. Politički dark tabloid je srpski brend kao i ajvar. Javni servisi su uprkos deficitima u informativi, i dalje najpogodniji za izlaz iz medijskog aparthejda. Tu je i dalje najmanje ostrašćenosti i zle krvi omraza.

Teško je zamisliti Vučića kako u prvom redu Skupštine sedi i pažljivo sluša ekspoze nekog ‘srpskog Krivokapića’, kao što je Milo Đukanović slušao ekspoze realnog crnogorskog Krivokapića. Tek je teško zamisliti kohabitaciju Vučića i Đilasa prema kojoj bi ona Milanovića i Plenkovića u Hrvatskoj bila svađa dece u vrtiću. Pred prvi krug predsedničkih izbora u Hrvatskoj u decembru 2019. tada aktuelna predsednica Kolinda Grabar Kitarović stajala je u u studiju Hrvatske televizije sa njenim glavnim protivkandidatima Zoranom Milanovićem i Miroslavom Škorom. I sa još nekim autsajderima. Naslušala se to veče Kolinda kritika na svoj račun i račun svoje partije. Vučić bi pristao na TV duel u drugom krugu jer drugi krug ne planira, a opoziciji je bitno da ga na to prisili pred prvi krug. Po hrvatskom modelu. Ali to još ne traže. Drugi krug je psihološki luksuz i rizik čak i za Vučića.

TV duel predsedničkih kandidata Tadića i Nikolića iz 2012. sad deluje nekako romantično, nadrealno. Tolika je regresija. Vučić teško da bi propustio neki TV termin, kao što je Milošević davne 1990. u predsedničkoj kampanji odbio da iskoristi svoju minutažu za predstavljanje na državnoj TV, prepuštajući populistički vreme adaptaciji drame srpskog pisca Antonija Đurića ‘Solunci govore’ posvećenoj srpskom stradanju i herojstvu u Prvom svetskom ratu.

Vučić za deset dana zna da bude intervjuisan na televizijama (njemu naklonjenima) kao Milošević za deset godina vlasti.

Opozicija u EU može da se uzda kao Vučić u Kovaks program. Iako vakcina protiv stabilokratije još nije prošla sva klinička ispitivanja.

Više...

Slađana Prica, ambasador u penziji, članica Foruma za međunarodne odnose, počasna predsednica Udruženja za Ujedinjene nacije Srbije

Zakasnela diplomatska reakcija

Pitanje prijema takozvanog samoproglašenog Kosova kao države članice u najstariju političku evropsku organizaciju je pitanje koje je dugo otvoreno. Činjeni su pokušaji, lobirano je,...

Slobodan G. Marković, Institut za evropske studije i Fakultet političkih nauka

Američki izbori važniji za budućnost Unije nego izbori za Evropski parlament

Iako se očekuje da će desničarske partije u EU ostvariti dobre rezultate, ne treba očekivati da će ti rezultati znatno promeniti sastav Parlamenta ili...

Ivana Radić Milosavljević, docent na Univerzitetu u Beogradu – Fakultetu političkih nauka

Nisu sve partije desnice istomišljenici

Ishod izbora za EP verovatno neće doneti dramatičan zaokret u politici EU, posebno u spoljnom delovanju, ali bi mogao da oteža postizanje konsenzusa o...

dr Rajko Petrović, naučni saradnik, Institut za evropske studije

Idea EU je jača od ishoda  jednih manje važnih izbora

Pomeranje biračkog tela na desno neće promeniti prirodu i suštinu ideje Evropske unije, a samim tim ni nastavak političkog, ekonomskog, pa i bezbednosnog uvezivanja...

Vesti

Slovenija će, prema projekcijama MMF-a, do 2029. godine prestići Italiju po kupovnoj moći

Slovenija će do 2029. godine prestići Italiju po kupovnoj moći i prići veoma blizu Velikoj Britaniji i Francuskoj, pokazuju...

Srbija će u okviru plana za rast Zapadnog Balkana moći da računa na milijardu i 630 miliona evra

Srbija će u okviru novog plana za rast Zapadnog Balkana će moći da računa na milijardu i 630 miliona...

Spojеn glavni kolosеk na dеonici brzе prugе od Novog Sada do Budimpеštе, vozovi kreću  u decembru

Glavni kolosеk na dеonici brzе prugе od Novog Sada do Budimpеštе spojen je postavljanjеm poslеdnjеg dеla šina u žеlеzničkoj...

Veropoulos je podržao tradicionalno Uskršnje darivanje dece bez roditeljskog staranja na Belom Dvoru

Njihova Kraljevska Visočanstva Prestolonaslednik Aleksandar i Princeza Katarina ponovo su bili domaćini tradicionalnog uskršnjeg prijema u Belom Dvoru za...

Kompanija Ziđin Majning najavila da će Srbija postati najveći proizvođač bakra u Evropi

Kompanija Ziđin Majning planira povećanje godišnjeg kapaciteta srpskog projekta na 450.000 tona bakra i 10 tona zlata, čime će...