Broj rođenih u Italiji pao je na novi istorijski minimum i iznosio je ispod 400.000 u 2022. godini, saopštio je nacionalni statistički biro ISTAT, pošto je populacija nastavila da se smanjuje.
Manji broj beba u Italiji smatra se vanrednim stanjem na nacionalnom nivou, a rešavanje tog problema bilo je istaknuto političko obećanje Đorđe Meloni uoči prošlogodišnjih izbora na kojima je postala prva žena premijer u toj zemlji.
Prošle godine Italija je zabeležila više od 12 smrtnih slučajeva na svakih sedam rođenih, a broj stanovnika pao je za 179.000 na 58,85 miliona, navodi ISTAT u svom godišnjem demografskom izveštaju.
U 2022. Italija je zabeležila 392.600 rođenih, što je pad u odnosu na 400.249 prethodne godine, saopštio je ISTAT, a takođe i 14. uzastopni pad i najmanji broj od ujedinjenja zemlje 1861. godine.
“Glavni faktor je smanjenje i starenje ženske populacije u starosnoj grupi od 15 do 49 godina, koja se konvencionalno smatra reproduktivnom”, navodi se u izvešaju uz dodatak da je stopa fertiliteta iz tog razloga pala na 1,24 dece po ženi, sa 1,25 u 2021. godini.
Ukupna populacija Italije stalno opada od 2014. godine, sa kumulativnim gubitkom od tada koji premašuje 1,36 miliona ljudi, što je ekvivalentno broju stanovnika Milana, drugog po veličini grada u zemlji.
Pored pada nataliteta, stanovništvo u Italiji sve više stari. Prosečna starost od 45,7 godina bila je na početku 2020. godine, a na početku 2023. iznosi 46,4 godine.
Građani stariji od 65 godina sada predstavljaju 24,1 odsto stanovništva naspram 23,8 odsto godinu dana ranije.
U svom najnovijem izveštaju ISTAT takođe navodi da je svaka četvrta osoba u Italiji starija od 65 godina, dok se broj stogodišnjaka utrostručio na 22.000 u odnosu na period pre 20 godina.