Nemački ambasador u Srbiji Tomas Šib poručio je da su demokratija, sloboda misli i izražavanja, nezavisne institucije i ljudska prava izuzetno krhki koncepti, koji moraju biti stalno branjeni, a u ekstremnim situacijama i vojnim sredstvima.
Šib je, na otvaranju konferencije “Demokratija: Minimalni konsenzus“ koju organizuje CRTA, rekao da je poslednjih godina međunarodni poredak zasnovan na pravilima pretrpeo veliki pritisak, koji se povećao sa napadom Rusije na Ukrajinu, kao i da demokratske institucije u pojedinačnim zemljama trpe pritisak populista, dok je prisutan i fenomen širenja lažnih vesti.
“Sankcije prema Rusiji nisu usmerene prema ruskom narodu već služe kao instrument za odbranu mira, demokratije, i slobode, vrednosti na kojima je zasnovana EU i zato zemlje poput Srbije treba da se pridruže merama, i to će pomoći Srbiji da napreduje u procesu evrointegracija, ali to je i moralni imperativ“, rekao je Šib.
On je naglasio kako da Nemačka želi da Srbija postane član evropske porodice i “zajednice vrednosti”, što, prema njegovim rečima, znači jačanje vladavine prava i demokratskih institucija, a parlament je, kako je istakao, ključno mesto u demokratskim sistemima.
“Prošlo je tri meseca od izbora – svi očekujemo da parlament i vlada budu formirani, a demokratija podrazumeva živahnu debatu svih aktera”, rekao je ambasador Šib i ponovio snažnu podršku Nemačke Berlinskom procesu.
Šef političkog odeljenja Delegacije Evropske unije u Srbiji Dirk Lorenc takođe je rekao da “ne živimo u svetu koji smo poznavali”.
“Neprovocirana i neopravdana agresija Rusije na Ukrajinu je kršenje međunarodnog prava i ugrožava međunarodni mir i stabilnost. Pozivamo Rusiju da povuče vojsku a podržavamo integritet Ukrajine”, naglasio je Lorenc i zaključio da “stoga Srbija kao zemlja kandidat za članstvo u EU treba da odgovori na rusku agresiju zajedno sa nama”.
“Srbija je partner EU. Podržavamo i ulažemo u njeno zdravstvo, školstvo i inovacije jer verujemo da EU predstavlja najbolju opciju za Srbiju”, rekao je Lorenc i dodao da je moguće da Srbija postane član EU.
“Kriterijumi su isti za sve, a to zahteva i široki društveni konsenzus i aktivizam oko pristupanja EU kao cilju od ključnog značaja za zemlju”.
Direktor misije USAID u Srbiji Deni Robertson rekao je da je “zamoljen da bude kontroverzan” kao uvodničar, i ispričao da je zaključio da je malo šta kontroverznije od nekog iz SAD koji se obraća na temu izbora i demokratije.
“Demokratija je dug, spor i naporan rad, ali raditi na tome vredi i isplati se”, rekao je Robertson i poručio da je “važno da istrajete i nastavite”.
“Poslednji izbori u Srbiji doneli su pluralizam, a novi parlament predstavljaće bolju kolekciju interesa građana i trebalo bi da doprinese inkluzivnijoj debati, kao i da jača poverenje u demokratiju u Srbiji”, poručio je Robertson.
Foto: Youtube CRTA /printscreen