Kompanija „Insignitus gold“ je prva shvatila da je Srbija veliko tržište. Želja im je da ostanu brend broj 1, da im se kupci vraćaju, da ih preporučuju drugima i da, kada se pomene firma „Insignitus gold“, važi pravilo „Zlatom piši i zlatom pečati“
Naš sagovornik je Ljuba Jakić, direktor, Insignitus Gold Srbija, dobitnik brojnih internacionalnih nagrada za profitabilnost i rad u posebno delikatnim okolnostima. Smatra se pokretačem biznisa sa investicionim zlatom u Srbiji, zahvaljujući čemu uživa respekt i kupaca i konkurencije.
Iako ste veoma poznati u poslovnim krugovima širom Evrope, možete li da se predstavite našim čitaocima?
Iza sebe sam ostavio dosta godina, doduše veoma ispunjenih, pa za time ne žalim ali i dosta prepreka koje sam savlađivao na tom dugom putu. Kada se prisetim, nekako se u mom životu puno toga vrtelo oko zlata, a da toga nisam bio ni svestan.

Živeo sam na 24 adrese u sedam gradova i četiri zemlje, a promenio sam i četiri zanimanja. Kao građevinski inženjer sam pisao programe za matematičke modele, bavio se marketingom u IT sektoru, gastronomijom… Deo karijere sam proveo na ključnim pozicijama u „McDonalds-u“ u Srbiji, Austriji i Sloveniji. Njegov logo sačinjavaju „Zlatni lukovi“ slova „M“, a potom sam kao partner 2007. godine doveo u Srbiju poznati brend KFC čiji su glavni proizvod „Zlatna krilca“. Na kraju karijere našao sam se u poslu sa investicionim zlatom čistoće 999,9“.
Igram „četvrtu četvrtinu“ svog života, ali strast prema stvaranju nikada me nije napustila, niti zamrla. Valjda me to neprestano kretanje održava. Kažu da se na točak koji se stalno okreće, mahovina ne hvata.
Kako je nastalo tržište investicionog zlata u Srbiji?
U junu 2013. godine pojavila se grupa mojih prijatelja Austrijanaca koji su smatrali da je tržište u Srbiji kao stvoreno za započinjanje novog projekta. Ako je ijedna zemlja na svetu bila suočena sa neverovatnom inflacijom i štampanjem novčanica sa po petnaest nula, onda je to bila Srbija u periodu 1991. do 1993. godine. Zato je to je bio podstrek da baš odavde krenemo.
Ali, o investicionom zlatu se tada nije znalo baš ništa, nije postojala napisana nijedna uredba, niti je postojao ikakav zakon koji se bavio ovom tematikom. Zbog toga smo se dugo vrteli u krug. Na kraju je moj partner Karl Walder odlučio da, ako to nije zabranjeno zakonom, odmah krenemo u projekat. Dobili smo saglasnost Ministarstva trgovine za naš napisani biznis koncept i krenuli u pripremu.
Posebnu barijeru predstavljalo je postojanje PDV-a zbog koga je svaka kupovina koštala 20% više, tako da se ljudi nisu lako odlučivali za kupovinu. „Promućurni“ su počeli da kupuju u inostranstvu i švercuju zlato preko naše granice gde su ih masovno osujećivali. Ipak, bilo je retkih pametnih izuzetaka koji su znali da će cena zlata nastaviti da raste, što se i desilo. Za ovih devet godina od 2013. godine od kada smo mi kao „Insignitus gold“ otvorili tržište Srbije, cena zlata je porasla za 96%, što je 12% godišnje u proseku.
Sa kakvim ste se sve problemima sve suočavali? Da li ste morali da ih rešavate u hodu?
Shvatajući razlog sporadične i male prodaje obratili smo se u avgustu 2015. godine Ministarstvu finansija sa predlogom da se promeni Zakon o PDV-u i ukine PDV na investiciono zlato, kao što je to slučaj svuda u svetu. Trajalo je više od dve i po godine i već sam izgubio nadu, kada je jednog dana stigao poziv iz Ministarstva finansija sa predlogom da se uključim u tim za izmenu zakona i ukidanje PDV-a. Radili smo brzo, sve se desilo munjevito, tako da je Zakonu o PDV-u dodat član 36 b, čime je u Skupštini u decembru 1997. ukinut PDV od 20% koji u potpunosti definiše trgovanje investicionim zlatom u Srbiji. Tada su se stvorili uslovi da se tržište u potpunosti legalizuje i formira, te da se prestane sa švercom.
Za ovih devet godina od 2013. od kada je „Insignitus gold“ otvorio tržište Srbije, cena zlata je porasla za 96%, u proseku 12% godišnje
Ipak, mi „Insignitus gold“ smo prvi prepoznali da je tržište veliko jer naši ljudi još uvek čuvaju papirni novac raznih valuta u bankama sa minornim kamatama. Kada shvate koliko se kroz vreme novac obezvređuje, oni se odlučuju da ga zamene u zlato i time sačuvaju kapital od sigurnog gubitka. Uvek izlazimo u susret željama kupaca kada se odlučuju za strukturu svoje kupovine i po cenama koje mogu da plate i odmah dobiju svoje zlato bez ikakvog čekanja ili pomeranja rokova isporuke.
Kako se dešavanja u svetu odražavaju na tržište zlata?
Posebno interesovanje za investicionim zlatom izazvala je Covid-19 kriza, a potom i rat u Ukrajini koji su uticali da potražnja poraste za više od 1.000 % i ta tražnja ne jenjava. Zbog lokdauna u skoro celom svetu, odštampano je i pušteno u promet novca više nego ikada u istoriji. Posledica je evidentna, cene rastu vrtoglavo, a zvanični podaci o inflaciji ni približno ne odgovaraju realnosti sa kojom se potrošači susreću. Zato savetujemo svima koji mogu da svoju ušteđevinu prebace u zlato i novac ne čuvaju niti u jednoj papirnoj valutu jer je pad njene kupovne moći porazan, a bankarske kamate demotivišuće.
Da li vas to što zlato ne posmatrate kao veću dragocenost od ljudi izdvaja od konkurencije? Zbog toga je Insignitus Gold broj jedan?
U radu sa kupcima ispunjavaju me prodajni razgovori i razumevanje kako ljudi različito misle i šta je za njih važno. Najmanji detalj koji neko od njih izgovori ili predloži mi prerađujemo i ugrađujemo u poboljšanje naših operativnih procedura. To smatram svojevrsnom kreacijom koja donosi zadovoljstvo u radu i osećaj da mi ništa nije teško i pored poodmaklih godina. Verujemo da nas ovakav pristup izdvaja od konkurencije i da ćemo i dalje nalaziti nove puteve za vrhunski servis i povoljne kupovine našim klijentima

Ali, ne samo to. „Zlatom piši i zlatom pečati“ znači da smo tu da održimo obećanje, da svaka reč koju izgovorimo mora biti istina. Živimo u vremenu gde je prezentacija važnija od sadržaja. Iako delimično razumem, mogao bih da prigovorim konkurenciji da su informacije citirane na njihovim veb stranicama često škakljive. Zato ja savetujem kupce da se uvek sretnu sa ponuđačem kako bi formirali sopstveno mišljenje za konačnu odluku.
Na zidovima našihprostorija u Kneza Mihaila 30 na V spratu nalaze se dva postera „Kai zen“ i „Nulla dies sine linea“ koji nas podsećaju na dva bitna principa rada. Prvi je japanska poslovna filozofija stalnog unapređenja radnih praksi i lične efikasnosti. Njihov naglasak na kvalitetu u svim aspektima proizvodnje tipičan je za uključivanje svih zaposlenih u potrazi za stalnim poboljšanjem, svejedno da li je ono veliko ili malo. E, upravo tu se ostvaruje kreacija koja ispunjava svako normalno ljudsko biće. Druga izreka je na latinskom i može se prevesti sa „Nijedan dan bez crte” ili svaki dan treba uraditi bar nešto.
Sa ova dva postera i par fotografija i internacionalnih diploma za profitabilnost 1999, želimo da ostavimo utisak na klijente da je naš pristup poslu i životu veoma ozbiljan i pouzdan, a odnos prema njima pun najvećeg poštovanja i uvažavanja. Želja mi je da i mlađi saradnici usvoje ove kvalitetne principe, jer će im to jako pomoći u daljem usavršavanju kroz aktivan rad.
Hteli bismo da iza sebe uvek ostavljamo zlatni trag, osećaj da smo u poslu učinili i neko dobro delo za ljude, stvorili osećaj ne samo za materijalne nego i socijalne vrednosti time što smo pomogli nekome da sačuva kapital od propadanja.