Mapa sajta

Žozep Borelj, visoki predstavnik Evropske unije i Verner Hojer, predsednik Evropske investicione banke

Dekarbonizacija je sada strateški imperativ

CorD Recommends

Demanti kompanije Rio Tinto

Demanti kompanije Rio Tinto na netačne navode...

Europa Nostra dobitnica nagrade Carica Teofano za 2025. Godinu

Ova prestižna nagrada dodeljena je Evropa Nostri...

Londonski san postao stvarnost za najboljeg barmena regiona: Održano finale takmičenja Schweppes Mixology Session

Osam finalista, izabranih među skoro 100 prijavljenih kandidata iz Srbije, Crne Gore i Severne Makedonije, okupilo se u Beogradu...

Novi osvežavajući sajder: Aspall Pip & Wild – lakoća ukusa koja osvaja

Stiže leto, a sa njim i novi povod za osveženje – Aspall Pip & Wild, najnoviji sajder na domaćem...

Novak Đoković i Lacoste u Beogradu otvorili teniski teren: Investicija u snove budućih šampiona

Na Novom Beogradu je svečano otvoren teniski teren, mesto koje simbolično i emotivno spaja prošlost, sadašnjost i budućnost jednog...

4. Supply Chain Summit Beograd, 27. maja – Požurite, broj mesta je ograničen!

U ogranizaciji InStore Srbija, najvažniji regionalni događaj posvećen lancu snabdevanja u FMCG sektoru – 4. Supply Chain Summit –...

CEBAC VIP Radni doručak

Susret evropskih diplomata i lidera bilateralnih poslovnih organizacija u okviru CEBAC-a U prestižnom hotelu The Bristol održan je ekskluzivni radni...

Iako je brzo smanjenje globalnih emisija gasova staklene bašte već bilo potrebno za rešavanje klimatskih promena, ovaj zadatak je postao hitniji kao odgovor na teritorijalnu agresiju Rusije i na naoružavanje energentima. Postizanje neto nulte emisije sada mora biti centralni cilj odbrambene i bezbednosne politike

Ruska invazija na Ukrajinu primorala je Evropsku uniju da ubrza tempo naše energetske i klimatske politike. Pošto Kremlj sve više koristi energiju kao sredstvo političkog uticaja, moramo ga lišiti njegove poluge radikalnim smanjenjem naše zavisnosti od uvoza fosilnih goriva iz Rusije.

Federalne rezerve SAD svakako snose svoj deo odgovornosti za veliku inflaciju 2020-ih. Ali moćni politički pritisci levice i preterano optimistične analize otvorene politike duga, da ne pominjemo stvarnu neizvesnost u vezi sa inflacijom i realnim kamatnim stopama, takođe su odigrali veoma veliku ulogu.

Geopolitičko obrazloženje za to preklapa se sa imperativom suočavanja sa klimatskim promenama. Najnoviji izveštaj Međuvladine komisije za klimatske promene o ublažavanju uticaja naglašava hitnost tog zadatka. Ukupne emisije gasova staklene bašte moraju dostići vrhunac do 2025. ako želimo da izbegnemo katastrofalno povećanje globalnih temperatura. Štaviše, prelaskom na čistu energiju u celokupnoj ekonomiji mora se pažljivo upravljati kako bi se uzele u obzir neizbežne društvene i ekonomske posledice; to mora biti „pravedan prelaz“.

Od ruske invazije 24. februara, EU ubrzava svoje planove za energetsku tranziciju kako bi pomogla da se što pre okonča oslanjanje Evrope na ruski uvoz fosilnih goriva. Iako se to neće dogoditi preko noći, podsticaji za to su sada veći nego ikada. Možemo postići energetsku nezavisnost poboljšanjem efikasnosti, diverzifikacijom snabdevanja i povećanjem obnovljivih izvora energije. Ovaj proces zahteva mobilizaciju na svim nivoima – od nadnacionalnih tela do domaćinstava i pojedinaca.

Najnoviji izveštaj Međuvladine komisije za klimatske promene o ublažavanju uticaja naglašava hitnost tog zadatka. Ukupne emisije gasova staklene bašte moraju dostići vrhunac do 2025. ako želimo da izbegnemo katastrofalno povećanje globalnih temperatura

Treba uzeti u obzir dva važna upozorenja. Prvo, potraga za alternativnim dobavljačima prirodnog gasa – kritična koliko god da je kratkoročno – ne sme da nas zaključa u novu dugoročnu zavisnost koja zahteva velika ulaganja u infrastrukturu za fosilna goriva. To bi bilo skupo, katastrofalno za planetu i na kraju nepotrebno, imajući u vidu opcije koje su više na raspolaganju za klimu.

Drugo, ne smemo da menjamo jedno usko grlo za drugo tako što ćemo svoju preveliku zavisnost od fosilnih goriva zameniti prekomernom zavisnošću od sirovina potrebnih za zelenu tranziciju. Ovi resursi su u velikoj meri koncentrisani u samo nekoliko zemalja, od kojih sve nemaju iste vrednosti i interese kao EU. Jačanje strateške autonomije i otpornosti EU mora ostati ključni cilj tranzicije.

Evropa to ne može sama. Pobeda u borbi protiv klimatskih promena i suprotstavljanje ruskoj agresiji su globalni izazovi koji zahtevaju globalni odgovor. Rat ruskog predsednika Vladimira Putina ojačao je strateško obrazloženje za sve zemlje da smanje uvoz fosilnih goriva i više ulažu u energetska rešenja prihvatljiva za klimu.

Zato je EU aktivno angažovana u klimatskoj diplomatiji. Želimo da ohrabrimo druge da podignu svoje klimatske ambicije, i posvetili smo značajna sredstva za saradnju sa partnerskim zemljama kako bi i one mogle da pređu na otpornu ekonomiju sa neto nultom emisijom. Kroz Evropski zeleni dogovor i novu inicijativu EU Global Gatevai, institucije EU i države članice mobilišu do 300 milijardi evra  ulaganja u zelenu i digitalnu infrastrukturu za rešavanje klimatskih, biodiverzitetskih i energetskih kriza.

Štaviše, EIB se obavezala da će podržati 1 bilion evra ulaganja u klimatske akcije i održivost životne sredine do 2030. Preko svog novog razvojnog ogranka, EIB Global, banka radi sa partnerima širom sveta na mobilizaciji sredstava za energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije i projekti električne mreže.

EU je spremna da podrži globalnu zajednicu u okončanju njene zavisnosti od fosilnih goriva. Rat Rusije protiv Ukrajine nije razlog za odlaganje ulaganja u klimatske akcije. Naprotiv, više zelenih investicija će nam dati veću stratešku autonomiju. Dekarbonizacija je postala geopolitički imperativ. Pozivamo naše globalne partnere u vladi i širom međunarodnih finansijskih institucija da nam se pridruže u ubrzavanju finansiranja čiste energije. Praćenjem klimatske neutralnosti možemo postići i energetsku sigurnost.

Pročitajte još...

Hrvatska i Srbija: Projekat RETFOR

U hrabrom koraku ka borbi protiv klimatskih promena kroz prekograničnu saradnju, pokrenut je projekat RETFOR kao deo Interreg programa Hrvatska–Srbija 2021–2027. Sa ukupnom vrednošću od...

Francuska dominira evropskim startap ekosistemom 2024. godine

Francuska je još jednom zauzela poziciju lidera u evropskom startap ekosistemu, prema izveštaju Evropske alijanse startap nacija (ESNA), obezbedivši prvo mesto drugu godinu zaredom. Ovaj...

Modernistički kompleks Generalštab u Beogradu na Listi 7 najugroženijih spomenika Evrope za 2025. godinu

Lista 7 najugroženijih spomenika i lokaliteta kulturnog nasleđa u Evropi za 2025. godinu objavljena je danas od strane Evropa Nostre, vodeće evropske mreže organizacija...

Online kupovina u EU nastavlja da raste

Prema najnovijem godišnjem istraživanju o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija u domaćinstvima i među pojedincima, online kupovina u Evropskoj uniji nastavlja da beleži značajan rast, sa...

Novo rukovodstvo Saveta stranih investitora Srbije

Na sednici 12. februara 2025. godine, Savet stranih investitora (FIC) Srbije izabrao je novo rukovodstvo. Dr. Roland Seeliger, izvršni direktor Hemofarma, imenovan je za...

Generacija Alfa u digitalnoj ekonomiji

Deca rođena u digitalnoj eri, poznata kao generacija Alfa, već od najranijih godina savladavaju veštine koje im omogućavaju da zarađuju na internetu. Dok su ranije...

AgroBelgrade 2025 – Centar za inovacije i trgovinu u poljoprivredi i hortikulturi

Više od 500 izlagača okupiće se na trodnevnom sajmu AgroBelgrade 2025, koji će okupiti najbolje iz industrije voćarstva, povrtarstva i vinogradarstva istočne Evrope. Šesto izdanje...

Izrazita razlika u cenama zemljišta i rentama u Evropi

Izrazita razlika u cenama zemljišta širom Evrope otkriva sve veći jaz u pristupačnosti poljoprivrednog zemljišta, pri čemu Malta prednjači u visokim cenama hektara, dok...