Mapa sajta

Žozep Borelj, visoki predstavnik Evropske unije i Verner Hojer, predsednik Evropske investicione banke

Dekarbonizacija je sada strateški imperativ

CorD Recommends

Regenerativna Poljoprivreda: Ključna za Budućnost Srbije i Odgovor na Klimatske Promene

Prva konferencija posvećena regenerativnoj poljoprivredi uspešno je...

Na Trgu Republike obeležen Evropski dan jezika

Povodom Evropskog dana jezika, koji se proslavlja...

Profesor Rasulić izabran za Generalnog sekretara Evropske asocijacije neurohirurških udruženja

Redovni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu,...

Ambasador Kristofer Hil: Srbija ima veoma kompleksnu ulogu u vreme evropske krize

Srbija u vreme evropske krize i posebne bezbednosne i političke arhitekture ima veoma kompleksnu ulogu, izjavio je ambasador SAD...

Na Trgu Republike obeležen Evropski dan jezika

Povodom Evropskog dana jezika, koji se proslavlja od 2001. godine u svim državama Evrope, Dečji kulturni centar Beograd u...

Profesor Rasulić izabran za Generalnog sekretara Evropske asocijacije neurohirurških udruženja

Redovni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, neurohirurg na Klinici za neurohirurgiju Univerzitetskog Kliničkog centra Srbije i Predsednik Udruženja...

Učenje stranih jezika raste među učenicima iz EU

Većina učenika u osnovnom i srednjem obrazovanju u Evropskoj uniji uči najmanje jedan strani jezik: 2021. godine to je...

Ambasadorka Konrad: Srbija ima sve predispozicije da prednjači u procesu EU integracija

Nemačka vidi Srbiju u Evropskoj uniji jer ima sve predispozicije da prednjači u tom procesu na Zapadnom Balkanu, izjavila...

Iako je brzo smanjenje globalnih emisija gasova staklene bašte već bilo potrebno za rešavanje klimatskih promena, ovaj zadatak je postao hitniji kao odgovor na teritorijalnu agresiju Rusije i na naoružavanje energentima. Postizanje neto nulte emisije sada mora biti centralni cilj odbrambene i bezbednosne politike

Ruska invazija na Ukrajinu primorala je Evropsku uniju da ubrza tempo naše energetske i klimatske politike. Pošto Kremlj sve više koristi energiju kao sredstvo političkog uticaja, moramo ga lišiti njegove poluge radikalnim smanjenjem naše zavisnosti od uvoza fosilnih goriva iz Rusije.

Federalne rezerve SAD svakako snose svoj deo odgovornosti za veliku inflaciju 2020-ih. Ali moćni politički pritisci levice i preterano optimistične analize otvorene politike duga, da ne pominjemo stvarnu neizvesnost u vezi sa inflacijom i realnim kamatnim stopama, takođe su odigrali veoma veliku ulogu.

Geopolitičko obrazloženje za to preklapa se sa imperativom suočavanja sa klimatskim promenama. Najnoviji izveštaj Međuvladine komisije za klimatske promene o ublažavanju uticaja naglašava hitnost tog zadatka. Ukupne emisije gasova staklene bašte moraju dostići vrhunac do 2025. ako želimo da izbegnemo katastrofalno povećanje globalnih temperatura. Štaviše, prelaskom na čistu energiju u celokupnoj ekonomiji mora se pažljivo upravljati kako bi se uzele u obzir neizbežne društvene i ekonomske posledice; to mora biti „pravedan prelaz“.

Od ruske invazije 24. februara, EU ubrzava svoje planove za energetsku tranziciju kako bi pomogla da se što pre okonča oslanjanje Evrope na ruski uvoz fosilnih goriva. Iako se to neće dogoditi preko noći, podsticaji za to su sada veći nego ikada. Možemo postići energetsku nezavisnost poboljšanjem efikasnosti, diverzifikacijom snabdevanja i povećanjem obnovljivih izvora energije. Ovaj proces zahteva mobilizaciju na svim nivoima – od nadnacionalnih tela do domaćinstava i pojedinaca.

Najnoviji izveštaj Međuvladine komisije za klimatske promene o ublažavanju uticaja naglašava hitnost tog zadatka. Ukupne emisije gasova staklene bašte moraju dostići vrhunac do 2025. ako želimo da izbegnemo katastrofalno povećanje globalnih temperatura

Treba uzeti u obzir dva važna upozorenja. Prvo, potraga za alternativnim dobavljačima prirodnog gasa – kritična koliko god da je kratkoročno – ne sme da nas zaključa u novu dugoročnu zavisnost koja zahteva velika ulaganja u infrastrukturu za fosilna goriva. To bi bilo skupo, katastrofalno za planetu i na kraju nepotrebno, imajući u vidu opcije koje su više na raspolaganju za klimu.

Drugo, ne smemo da menjamo jedno usko grlo za drugo tako što ćemo svoju preveliku zavisnost od fosilnih goriva zameniti prekomernom zavisnošću od sirovina potrebnih za zelenu tranziciju. Ovi resursi su u velikoj meri koncentrisani u samo nekoliko zemalja, od kojih sve nemaju iste vrednosti i interese kao EU. Jačanje strateške autonomije i otpornosti EU mora ostati ključni cilj tranzicije.

Evropa to ne može sama. Pobeda u borbi protiv klimatskih promena i suprotstavljanje ruskoj agresiji su globalni izazovi koji zahtevaju globalni odgovor. Rat ruskog predsednika Vladimira Putina ojačao je strateško obrazloženje za sve zemlje da smanje uvoz fosilnih goriva i više ulažu u energetska rešenja prihvatljiva za klimu.

Zato je EU aktivno angažovana u klimatskoj diplomatiji. Želimo da ohrabrimo druge da podignu svoje klimatske ambicije, i posvetili smo značajna sredstva za saradnju sa partnerskim zemljama kako bi i one mogle da pređu na otpornu ekonomiju sa neto nultom emisijom. Kroz Evropski zeleni dogovor i novu inicijativu EU Global Gatevai, institucije EU i države članice mobilišu do 300 milijardi evra  ulaganja u zelenu i digitalnu infrastrukturu za rešavanje klimatskih, biodiverzitetskih i energetskih kriza.

Štaviše, EIB se obavezala da će podržati 1 bilion evra ulaganja u klimatske akcije i održivost životne sredine do 2030. Preko svog novog razvojnog ogranka, EIB Global, banka radi sa partnerima širom sveta na mobilizaciji sredstava za energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije i projekti električne mreže.

EU je spremna da podrži globalnu zajednicu u okončanju njene zavisnosti od fosilnih goriva. Rat Rusije protiv Ukrajine nije razlog za odlaganje ulaganja u klimatske akcije. Naprotiv, više zelenih investicija će nam dati veću stratešku autonomiju. Dekarbonizacija je postala geopolitički imperativ. Pozivamo naše globalne partnere u vladi i širom međunarodnih finansijskih institucija da nam se pridruže u ubrzavanju finansiranja čiste energije. Praćenjem klimatske neutralnosti možemo postići i energetsku sigurnost.

Pročitajte još...

Učenje stranih jezika raste među učenicima iz EU

Većina učenika u osnovnom i srednjem obrazovanju u Evropskoj uniji uči najmanje jedan strani jezik: 2021. godine to je činilo 86,3% učenika u osnovnom...

Ambasadorka Konrad: Srbija ima sve predispozicije da prednjači u procesu EU integracija

Nemačka vidi Srbiju u Evropskoj uniji jer ima sve predispozicije da prednjači u tom procesu na Zapadnom Balkanu, izjavila je ambasadorka te zemlje Anke...

Nastavlja se opadanje uvoza energenata u EU

Nakon snažnog povećanja uvoza energije između 2021. i 2022. godine, scenario u Evropskoj uniji bitno je drugačiji u 2023. godini, pri čemu uvoz opada...

Srbija pristupila Programu jedinstvenog tržišta EU

Srbija je, potpisivanjem Sporazuma sa Evropskom unijom, pristupila Programu jedinstvenog tržišta EU, saopšteno je u Vladi. Ceremonija potpisivanja održana je u Ministarstvu finansija, preko...

Grci imaju najdužu radnju nedelju u EU, Holanđani najkraću

U 2022. godini, uobičajena radna nedelja za ljude od 20 do 64 godine u Evropskoj uniji je u proseku iznosila 37,5 sati, saopštila je...

Uručeni ugovori za unapređenje rodne ravnopravnosti na lokalu u okviru programa EU

Predstavnicima devet lokalnih samouprava uručeni su, treći put zaredom, ugovori za realizaciju projekata i programa u cilju unapređenja rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou u...

Slovenci beleže najveći rast zaposlenosti u EU

Stopa zaposlenosti stanovnika Evropske unije od 20 do 64 godine iznosila je 75,4% u drugom kvartalu 2023,  to je povećanje za 0,1 procentni poen...

Srbija uputila novi kontingent humanitarne pomoći Ukrajini

Srbija je uputila novi kontingent pomoći Ukrajini, koji je krenuo iz carinske uprave na Novom Beogradu, a tom događaju prisustvovali su predsednica Vlade Ana...