Kada se bude pisala novija istorija grčko-srpskih ekonomskih odnosa, 12. februar 2024. i poseta grčkog premijera Kirijakosa Micotakisa Beogradu, s velikom verovatnoćom, biće zabeleženi kao datum novog početka. Povratka grčkih kompanija i banaka na srpsko tržište, ali i smelijeg izlaska srpkih kompanija na grčko tržište i novih zajedničkih infrastrukturnih projekata, značajnih ne samo za Grčku i Srbiju, već i za ceo region Jugoistočne Evrope
Posle više od deceniju pada grčkih investicija, čak i povlačenja grčkog kapitala iz Srbije, i rasta, ali sporog, međusobne trgovine, nove mogućnosti za saradnju dve zemlje i dve poslovne zajednice, otvorene su konsolidacijom grčke ekonomije, čiji je bruto domaći proizvod u međuvremenu dostigao gotovo 200 milijardi evra, i uzletom manje srpske ekonomije, koja namerava da svoj GDP već 2007. podigne za trećinu – na 100 milijardi evra, kao i velikim javnim investicijama koje realizuju obe zemlje.
Srbija je, u okviru pripreme za specijalizovanu svetsku izložbu EXPO, čiji će domaćin biti u leto 2027, pokrenula novi veliki investicioni ciklus, u okviru koga će, u EXPO kompleks i desetine drugih infrastrukturnih projekata, investirati 17- 18 milijardi evra. To će doneti poslove ne samo domaćoj privredi već i proširiti prostor za angažovanje grčkih kompanija u Srbiji. Istovremeno oporavak grčkih javnih investicija, najvećih u poslednjih 14 godina, potpomognutih iz evopskih fondova, dobar su znak srpskim kompanijama koje su ojačale svoje kapacitete i sposobne su da investiraju van granica svoje zemlje i koje prepoznaju mogućnosti angažovanja u Grčkoj.
Osim otvorenog poziva predsednika Srbije Aleksandra Vučića grčkim kompanijama da se uključe u realizaciju velikog srpskog projekta „Skok u budućnost“, državne investicije u infrastrukturu pružiće u novom okruženju i nove mogućnosti za saradnju privatnih sektora dve zemlja. Za novi talas grčkih ulaganja u Srbiji i povratak Grčke na listu najvećih investitora u Srbiji.
Prema podacima Narodne Banke Srbije grčke kompanije su, direktno i posredno, u Srbiji investirale ukupno oko 2,2 milijarde evra, najviše u bankarstvo i najviše do grčke finansijske krize 2008. godine. Od 2010. beleži se pad grčkih ulaganja i odliv grčkog kapitala, pre svega sa povlačenjem grčkih banaka iz Srbije. U Srbiji sada posluje gotovo 300 kompanija u većinskom grčkim kapitalom (zajedno sa preduzetnicima oko 430), koje zapošljavaju oko 10.000 radnika.
Prostor za nove grčke investicije i zajednička ulaganja sa lokalnim kompanijama postoji u gotovo svim sektorima.Od poljoprivrede i energetike, preko raznih segmenata preradjivačke industrije, do usluga (turizam, sabraćaj i logistika, IKT). Razlog više za buduća grčka ulaganja u zajedničku proizvodnju i izvoz na treća tržišta su i novi sporazumi u slobodnoj trgovini koji je Srbija potpisala – sa Kinom i koje pregovara – sa UAE i Egiptom. Sa početkom njihove primene broj potrošača na tržištima sa kojima Srbija bescarinski trguje udvostučiće se – na oko 2,7 – 2,8 milijardi.
Buduće ekonomske odnose dve zemlje izvesno značajno će ojačati i obeležiti saradnja u oblasti energetike, sudeći i po interesovanju grčkih privrednika koji prepoznaju šanse za uključivanje u projekte srpske energetske zelene tranzicije, posebno u segmentu obnovljivih izvora energije. Takođe, već za koju nedelju, kako je najavljeno, počeće sa radom LGN terminal u Aleksandropolisu, projekat značajan za energetsku bezbednost i diversifikaciju snabdevanja gasom Srbije i celog regiona. Srbija je već rezervisala 300 miliona kubika gasa iz ovog terminala, a u medjuvremenu je završen i gasni interkonektor sa Bugarskom kojim će gas stizati u Srbiju.
Iako će energetika, svi su izgledi zameniti bankarstvo u vrhu liste dominantnih sektora u saradnji dve zemlje, veoma je važno što su na poslovnom forumu u Beogradu bile prisutne i grčke banake, kao znak, spremnosti da podrže investicione i trgovinske aranžmane grčkih i srpskih kompanija na ovdašnjem tržištu.
Buduće ekonomske odnose dve zemlje izvesno značajno će ojačati i obeležiti saradnja u oblasti energetike, sudeći i po interesovanju grčkih privrednika koji prepoznaju šanse za uključivanje u projekte srpske energetske zelene tranzicije, posebno u segmentu obnovljivih izvora energije
Da bi više i ljudi i robe i usluga i kapitala putovalo izmedju Srbije i Grčke, ključni preduslov jeste infrastrukturno saobraćajno povezivanje dve zemlje, koje su ujedno i važna saobraćajna čvorišta ovog dela Evrope. Mada je u proteklih deset godina, počev od 2014, zaključno sa 2023, porasla 2,3 puta, i dalje je dalje veoma skromna – nepunih 800 miliona evra (razmena 792 miliona evra, srpski izvoz 299 miliona a uvoz iz Grčke 493 miliona evra). I daleko ispod mogućnosti i ciljane dve- tri milijarde evra medjusobne trgovine.
Osim što je Srbija proteklih godina autoputevima punog profila pokrila svoje deonice drumskog koridora 10 ka Grčkoj, posmatrano iz ugla privrede posebno je značajan grčko – srpski dogovor da se ubrzaju aktivnosti na železničko transportnom koridoru kako bi brza pruga ukupne dužine 1512 kilometara što pre povezala luku Pirej u Grčkoj, preko Severne Makedonije i Srbije, sa Budimpeštom u Madjarskoj.Srbija je, uz to, javno iskazala interes za korišćenje kapaciteta grčkih luka Solun i Pirej, ne samo kroz zakup, nego i kroz kupovinu dela ovih luka, kao jedan od izlaznih gejtova za našu robu ka dalekim tržištima. Ubrzanju i olakšanju transporta robe i kretanju ljudi, svakako će doprineti realizacija dogovora o uspostavljanju jedinstvene elektronske putarine.
Iako na kraju, turizam, koji je drugo ime za Grčku i nešto što, osim tradicionalnog prijateljstva naših naroda i strateškog partnerstva dve zemlje, najviše spaja naše ljude – ostaje važan segment srpsko- grčke ekonomske saradnje. Grčka je ove godine s velikim razlogom bila zemlja partner 45. Sajma turizma, održanog u Beogradu od 22. do 25. februara. Procene su da i do milion srpskih turista svake godine boravi u Grčkoj. Želja Srbije je da privuče više grčkih turista, ali i više grčkih investitora u srpsko hotelijerstvo i ugostiteljstvo, imajući u vidu procene da će do početka EXPO 2027 morati da izgradi više od stotinu hotela, što će država podržati 20 procentnim subvencijama za gradnju i rekonstrukciju hotelskih kapaciteta.