Verkat je mala porodična vinarija koja se nalazi u mestu Čerević, na severnoj strani Fruške gore, u neposrednoj blizini sopstvenih vinograda. Nastala je iz jedinstvenog, nesvakidašnjeg zasada istarske Malvazije, zbog čega su i Verkat vina jedinstvena i nesvakidašnja
Vinariju Verkat vode dve sestre koje svake godine ručno brano grožđe pažljivo selektuju za proizvodnju radi razvijanja specifičnih aroma i ukusa. Njihov sortiment je pomalo neobičan, kao i želja da ostanu u segmentu malih vinarija, ali to Verkat čini autentičnim
Vino ne može bez strasti i ljubavi, bilo da ga proizvodite, bilo da istinski uživate u njegovom ukusu. Otkud ta strast prema vinu kod vas?
Vino je u našim životima uvek zauzimalo važno mesto, kako privatno i porodično, tako i kao deo kulture prostora s kojeg dolazimo. Vinogradarstvo i vinarstvo zauzima izuzetno značajno mesto u istoriji privatnog života Srema, u kulturi, običajima, ritualima, pa čak i u godišnjem kalendaru koji prati ritam obrade vinograda. Vinograd je mesto koje vam deluje blisko kad odrastate u Sremu, a vino se podrazumeva kao važan deo svih priča i događaja. U tom specifičnom kontekstu, poštovanje i ljubav prema vinu nama nisu bili strani i svakako su deo razloga zbog kojeg smo započele našu vinsku priču.
S druge strane, naš otac je zbog lične strasti prema vinu započeo malu proizvodnju Malvazije u Čereviću, tako da je i privatno pravljenje vina bilo deo našeg života, a vinograd mesto veoma lepih sećanja našeg odrastanja. Verkat je na neki način ostvarenje naše dugogodišnje želje.
Istorija vaše vinarije vezuje se za zasad Malvazije iz 1957, koji je vaš otac Lazar našao Fruškoj gori. Otkud mediteranska sorta grožđa u Vojvodini? Kako ste od tih čokota stigli do Verkata?
Malvazija se našla slučajno nekako na Fruškoj gori. Za njen put su vezane priče iz sela koje objašnjavu kako se ta čudna stvar desila. Kalemi su stigli vozom iz Istre i zadruga ih je zasadila na tom mestu na kom smo ih mi pronašli. Spletom okolnosti ili iskustvom banoštorskih vinogradara, Malvazija je zasađena na mestu koje se pokazalo savršenim, u blagoj kotlini, koja je štitila od vetrova i mraza. Tu je ova sorta uspela da ne samo pusti korenje već i da napreduje i rađa sve ove godine. Naš otac je tu pronašao svoj vinograd koji je kasnije postao i okosnica naše vinarije.
Pravljenje vina od sopstvenog grožđa nam je izuzetno važno jer nam omogućava da kontrolišemo celu proizvodnju
A kad smo već kod imena Verkat, kako je nastalo? Naziv vinarije donekle asocira na vaše prezime?
Naše prezime potiče iz Berksova, mesta pored Šida. Smatramo da je Verkat koren našeg prezimena iz nemačkog jezika koji je vremenom slovenizovan. U popisima stanovništva s kraja 18. veka iz austrougarske kapetanije, koje smo pronašle, pojavljuje se jedan Verkat koji je potom nestao, a onda postao Vrkatić. Interesantno je i da je prvi Vrkatić svoj desetak plaćao u vinu.
Sva vina pravite isključivo od grožđa iz sopstvenih zasada. Da li ste planirali da postepeno povećavate prozvodnju, a da pritom ostanete u segmentu malih vinarija?
Pravljenje vina od sopstvenog grožđa nam je izuzetno važno. To nam daje priliku da kontrolišemo celu proizvodnju i u mogućnosti smo da razvijemo poseban kvalitet i aromatiku vezanu za predeo s kojeg vina dolaze. Trenutno imamo više zasada nego što je godišnja proizvodnja vina, ali je svake godine po malo povećavamo. Male vinarije, pored godišnje litraže, karakteriše pristup proizvodnji vina. Ona je prvenstveno orijentisana i vezana za lokalitet gde se nalazimo, odgovornu obradu i brigu o vinogradu, razvijanje lokalnog kvaliteta vina, aromatike kao i mogućnostima koju nosi manja proizvodnje za eksperimente i manje serije koje mogu dati izuzetne rezultate. U svakom slučaju, voleli bismo da uvek ostanemo mala vinarija.
Odlučile ste da idete korak po korak, da tržište osvajate kvalitetom. Da li ste se zato ograničile na dva bela vina i jedan roze? Da li bi jedna sorta crnog grožđa zaokružila vašu autentičnu priču?
Proizvodnja belog vina nam je bliža privatno, te smo se na nju prvenstveno koncentrisale. Takođe smo želele da od tri sorte, koje su tradicionalno neka vrsta kućnih vina, Malvazija u Istri, Grašac i Muskat Hamburg u Sremu, napravimo interesantnu priču i izuzetna vina bez sađenja velikih internacionalnih sorti. Što se tiče crvenog vina, takođe bismo želele da to bude nešto zanimljivo i lokalno. U planu je podizanje zasada koji bi zaokružio našu ponudu. S obzirom na to da nam je sortiment pomalo možda neobičan, traženje sorte koja bi ga upotpunila traje dosta dugo. Nadamo se da će uskoro ta potraga biti završena i da ćemo moći ponuditi veoma zanimljivo crveno vino.
Osim u bolje snabdevenim vinotekama u Beogradu i Novom Sadu, naša vina uvek mogu da se nađu i probaju kod nas u Čereviću
Vina sa Verkat etiketom ima u bolje snabdevenim vinotekama i odabranim restoranima. Gde još mogu da se nađu?
Pored bolje snabdevenih vinoteka u Beogradu i Novom Sadu naša vina možete uvek probati našoj vinskoj kući u Čereviću. Imamo sreće da je naša vinarija smeštena u starom zdanju s početka 20. veka, s prelepim dvorištem koje našim posetiocima upotpunjuje iskustvo degustacije vina na najbolji mogući način. Ovom prilikom pozivamo sve da posete našu vinsku oazu.
Vinariju vodite vas dve sestre, vaš glavni enolog je žena. Da li dolazi vreme kada će dame biti sve prisutnije u ovom poslu?
Ovo pitanje se često pominje s obzirom na to da su žene retko vlasnice vinograda i vinarija, ali one su i te kako prisutne. Uvek napominjemo da je briga o vinogradu tradicionalno bila ženski posao i da i dalje ženska radna snaga ima izuzetan značaj u tom segmentu. Broj žena na našoj vinskoj sceni, tehnologa i vinogradara, nije zanemarljiv, kao ni njihov doprinos podizanju kvaliteta srpskih vina. Naprotiv! Njihov doprinos je veliki, ali im nedostaje vidljivost, pa se nadamo da će se i to promeniti. Tome treba da doprinese i serijal Wine Talks, o damama u vinskom svetu, koji mogu da pogledaju svi koji su zainteresovani za ovu temu.
Iskustvo, znanje i brojnost dama na vinskoj sceni Srbije je veliko i možda na prvi pogled iznenađujuće, ali svakako pohvalno.