Rudarski institut, jednu od naših najeminentnijih naučnih ustanova, pored dva projektantska zavoda, čine i tri referentne laboratorije. Akreditovan je kao istraživačko-razvojni institut, što pokazuje koliko je značajna spona između nauke i prakse i već punih šest decenija
U svojoj dugogodišnjoj praksi naša kompanija je svoju delatnost prilagođavala potrebama tržišta i uvek je primarni cilj podizanje kvaliteta nivoa usluga na viši nivo, a tako će biti i u godinama koje dolaze, najavljuje dr Radosavljević
Da li je Rudarski institut najbolja adresa za sve koji su zainteresovani za ulaganje u naš rudarski sektor, ali i za one koji žele da unaprede i prošire svoje poslovanje?
Polazeći od toga da investitor na jednom mestu može dobiti uslugu i podršku u izradi kompletne investiciono-tehničke dokumentacije koja mu je potrebna, mi smo i dalje najbolja adresa. Svakom problemu se pristupa krajnje odgovorno i stručno, uvažavajući multidisciplinarni pristup u iznalaženju najboljeg rešenja. Garanciju kvaliteta predstavlja šezdesetogodišnje iskustvo u radu Rudarskog instituta koji iza sebe ima više od 8.000 projekata za veliki broj rudnika u bivšoj Jugoslaviji i za nekoliko zemalja u svetu.
Pored dva projektantska zavoda, Rudarski institut čine i tri akreditovane laboratorije koje su referentne i dobro poznate u svojoj oblasti: Laboratorija za geomehaniku, Laboratorija za čvrsta goriva i Laboratorija za zaštitu životne i radne sredine. Pored toga Rudarski institut je akreditovan kao istraživačko-razvojni institut, pa je ta spona između nauke i prakse veoma značajna.
Sa Elektroprivredom imamo izuzetan partnerski odnos i u toj saradnji ostvarujemo i do 80% ukupnog prihoda
Vaši stručnjaci su učestvovali u mnogim velikim i važnim projektima širom sveta. Na čemu trenutno radite?
Poslednjih godina, ako ne računamo zemlje u okruženju, sve naše aktivnosti usmerene su na tržište Srbije. Institut je morao da se menja i prilagođava, i danas je to stabilna firma koja racionalno koristi svoje potencijale. Institut i dalje nastoji da nađe balans između savremene nauke i naučnih dostignuća i razvojnih projekata koje ostvaruje na tržištu i tržišnim uslovima. U tom smislu, najveći deo prihoda, više od 95%, ostvarujemo na tržištu prodajom naših usluga, bilo da je u pitanju projektovanje ili pak usluge akreditovanih laboratorija. Sa Elektroprivredom imamo izuzetan partnerski odnos i u toj saradnji ostvarujemo i do 80% ukupnog prihoda.
Projekti se rade prema Zakonu o rudarstvu i geološkim istraživanjima ili prema Zakonu o planiranju i izgradnji, u zavisnosti od konkretnih potreba, odnosno zahteva. Neki od važnih projekata na kojima trenutno radimo vezani su za problematiku deponovanja pepela i šljake iz termoelektrana u EPS-u i ekološku problematiku: ispitivanja emisija zagađujućih materija u vazduh iz naših termoelektrana.
Spremate li se za osmi Balkanski rudarski kongres? Koliko su ovako veliki stručni skupovi važni za razvoj sektora, za unapređenje saradnje, razmenu znanja…?
Osmi Balkanski rudarski kongres pomeren je zbog pandemije za ovu godinu i treba da se održi od 25. do 27. maja u Beogradu. Do sada su pristigli radovi iz oko 30 zemalja sveta, što pokazuje da je kongres odavno prevazišao regionalne okvire. Ovakvi skupovi su prilika da se uspostave novi kontakti u cilju razmene znanja, ali i da se uspostavi saradnja u rudarskom sektoru naših kompanija i kompanija iz celog sveta. Ugostićemo i neke istaknute stručnjake, a jedan od njih je i akademik prof. dr Valentin Čanturija, član Ruske akademije nauka.