Mapa sajta

Negotinske pimnice nominovane za Specijalnu nagradu ILUCIDARE

Srpski paviljon na EXPO 2025

Na zvaničnom otvaranju srpskog paviljona na EXPO...

Hrvatska i Srbija: Projekat RETFOR

U hrabrom koraku ka borbi protiv klimatskih...

Speed Business Meeting pet bilateralnih poslovnih asocijacija

07. aprila 2025. u IN Hotelu, održan...

CorD Recommends

Srpski paviljon na EXPO 2025

Na zvaničnom otvaranju srpskog paviljona na EXPO 2025 u Osaki, komesar Žarko Malinović izjavio je da je Srbija ponosna...

Hrvatska i Srbija: Projekat RETFOR

U hrabrom koraku ka borbi protiv klimatskih promena kroz prekograničnu saradnju, pokrenut je projekat RETFOR kao deo Interreg programa...

Speed Business Meeting pet bilateralnih poslovnih asocijacija

07. aprila 2025. u IN Hotelu, održan je Speed Business Meeting na kome su učestvovali članovi pet bilateralnih poslovnih...

Spring Break u Beogradu? Moxy ima sve što ti treba!

Proleće u Beogradu znači sunčani dani, duge šetnje pored reke, živahni gradski ritam i beskonačne mogućnosti za nezaboravne trenutke. A...

Održana konferencija „Energetski efikasni gradovi“ u organizaciji ambasada nordijskih država u Srbiji

U prostorijama MIND Parka u Kragujevcu održana je konferencija pod nazivom „Energetski efikasni pametni gradovi – prozor u budućnost“...

Na području Negotinske krajine, na krajnjem istoku Srbije, koja je poznata po svom vinogorju, stanovnici mnogih sela koji su se bavili vinogradarstvom osnivali su sekundarna naselja nedaleko od stalnih, u kojima se prerađivalo grožđe u vino i rakiju i gde su se ti proizvodi čuvali.

Prvi zapisi o Negotinskim pivnicama (ili pimnicama) su iz polovine 19. veka, a o vremenu početka njihove gradnje na ovom prostoru nema pouzdanih podataka. Etimologija termina pivnice ili pimnice je zanimljiva. U izvornom obliku se govorilo „pivnice“, od glagola piti i imenice vino. Ali je s vremenom V prešlo u M, pa su sada oba oblika prihvaćena.

Od mnogobrojnih naselja koja su bila skoncentrisana severozapadno i južno od Negotina ostalo je svega nekoliko kompleksa vinskih podruma: Rajačke sa oko 200 objekata, Rogljevačke sa oko 150, Štubičke sa 40 i Smedovačke sa 20 objekata.

Štubičke pivnice i Rajačko groblje proglašeni su kulturnim dobrom 1980, a Rajačke i Rogljevačke 1983. godine kada su sve kategorisane kao prostorno kulturno-istorijska celina od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju. Republički zavod za zaštitu spomenika kulture predložio je Negotinske pivnice 2010. godine za preliminarnu listu Svetske baštine UNESCO.

Rajačke pimnice (foto: EU za kulturno nasleđe i turizam)

Bosiljka Tomašević iz Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture – Beograd ističe da su sva tri kompleksa pivnica u Negotinskoj Krajini kategorisana kao  kulturna dobra od izuzetnog značaja. Republički zavod preuzeo je staranje o njima 2005. godine, kada je Tomašević imenovana za rukovodioca Projekta istraživanja i izrade arhitektonske  i foto dokumentacije za Rajačke pivnice kod Negotina. „Pored tehničke dokumentacije postojećeg stanja za više od 150 objekata, urađeni  su projekti za rekonstrukciju, restauraciju ili investiciono održavanje za 22 objekta sa 28 pivnica. Neophodni radovi izvedeni su na 18 objekata sa 23 pivnice“, naglasila je Bosiljka Tomašević koja je takođe bila ne samo odgovorni projektant, već i rukovodilac radova na rekonstrukciji ili konzervaciji svih objekata na terenu.

Godine 2010, uspostavljeno je dugoročno partnerstvo između Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Kulturnim nasleđem bez granica (CHWB), švedskom organizacijom sa kancelarijom u Tirani (kasnije CHWB Albanija), radi udruživanja snaga i započinjanja obnove vinskih podruma kroz godišnje Regionalne restauratorske kampove.

Godine 2018. započeo je međunarodni projekat Letnja škola arhitekture Grupe arhitekata, koji je u pivnice doveo stručnjake i učesnike iz celog sveta. Od ove godine, podršku Letnjoj školi arhitekture Grupe arhitekata pruža projekat EU za kulturno nasleđe i turizam koji sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ.

Konzorcijum ILUCIDARE, koji uključuje Evropa Nostru i Evropsku komisiju, uvrstio je projekat konzervacije i restauracije Negotinskih pivnica u najuži izbor projekata za nagradu ILUCIDARE za 2021. godinu. Ova nagrada se dodeljuje u okviru Nagrade EU za kulturno nasleđe / Nagrade Evropa Nostre. Svi projekti koji se nalaze u najužem izboru predstavljaju ubedljive primere inovacija i međunarodnih odnosa vođenih nasleđem.

Rajačke pimnice (foto: EU za kulturno nasleđe i turizam)

„Međunarodni projekat restauracije pivnica u Rogljevu je više nego zasluženo ove godine ušao u uži izbor nagrade ILUCIDARE koju dodeljuje Evropa Nostra u saradnji sa Evropskom komisijom. Devet projekata koji su u trci za ovu prestižnu nagradu odabrali su stručnjaci iz osam zemalja širom Evrope. Iako su područja i spektar njihovih aktivnosti različiti, svi oni pokazuju kako nasleđe ima potencijal da stvori značajne veze između  zajednica i pojedinaca, razvije nova rešenja i podstakne društvene promene. Konkretno ovaj projekat je  izuzetan primer angažovanja mladih koji dolaze u istočnu Srbiju iz čitave Evrope i rade na obnovi gotovo zaboravljenih vinskih podruma družeći se i razmenjujući znanja i veštine sa lokalnim stanovništvom. Željno iščekujemo septembar, kada će se objaviti pobednik i srčano navijamo za ovaj entuzijastični tim“, kazala je dr Katarina Živanović, ekspertkinja u oblasti menadžmenta kulturnog nasleđa i članica upravnog odbora Evropa Nostra Srbija.

Devet projekata koji su ušli u uži izbor odabrali su stručnjaci iz osam zemalja širom Evrope. Negotinske pivnice su nominovane u kategoriji Međunarodna saradnja u očuvanju kulturnog nasleđa.

Dobitnici specijalnih nagrada ILUCIDARE biće objavljeni u jesen 2021. godine na ceremoniji dodele nagrada Evropske baštine u Venecija. Specijalne nagrade ILUCIDARE podržane su programom Evropske unije za istraživanje i inovacije Horizont 2020, pored programa Kreativna Evropa Evropske unije za kulturu i audio-vizuelni sektor, koji podržava nagrade Evropske baštine / nagrade Europa Nostra.

„EU za kulturno nasleđe i turizam“ je #EUzaTebe projekat usmeren na razvoj turizma kao značajnog privrednog potencijala za ekonomski razvoj istočne Srbije i Donjeg Podunavlja. Finansiraju ga Evropska unija sa 15 miliona evra i nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj BMZ sa 1,6 miliona evra, a sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ.

Izvor: europa.rs

Pročitajte još...

Modernistički kompleks Generalštab u Beogradu na Listi 7 najugroženijih spomenika Evrope za 2025. godinu

Lista 7 najugroženijih spomenika i lokaliteta kulturnog nasleđa u Evropi za 2025. godinu objavljena je danas od strane Evropa Nostre, vodeće evropske mreže organizacija...

Online kupovina u EU nastavlja da raste

Prema najnovijem godišnjem istraživanju o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija u domaćinstvima i među pojedincima, online kupovina u Evropskoj uniji nastavlja da beleži značajan rast, sa...

Novo rukovodstvo Saveta stranih investitora Srbije

Na sednici 12. februara 2025. godine, Savet stranih investitora (FIC) Srbije izabrao je novo rukovodstvo. Dr. Roland Seeliger, izvršni direktor Hemofarma, imenovan je za...

Generacija Alfa u digitalnoj ekonomiji

Deca rođena u digitalnoj eri, poznata kao generacija Alfa, već od najranijih godina savladavaju veštine koje im omogućavaju da zarađuju na internetu. Dok su ranije...

AgroBelgrade 2025 – Centar za inovacije i trgovinu u poljoprivredi i hortikulturi

Više od 500 izlagača okupiće se na trodnevnom sajmu AgroBelgrade 2025, koji će okupiti najbolje iz industrije voćarstva, povrtarstva i vinogradarstva istočne Evrope. Šesto izdanje...

Izrazita razlika u cenama zemljišta i rentama u Evropi

Izrazita razlika u cenama zemljišta širom Evrope otkriva sve veći jaz u pristupačnosti poljoprivrednog zemljišta, pri čemu Malta prednjači u visokim cenama hektara, dok...

Neto promet preduzeća EU u stranom vlasništvu

U 2022. godini, evropska tržišta su zabeležila značajne promene u strukturi vlasničkih odnosa preduzeća. Preduzeća izvan EU, pod kontrolom zemalja van Unije, generisala su...

Sve više korisnika interneta okreće se onlajn učenju

U 2024. godini, 33% korisnika interneta u Evropskoj uniji prijavilo je da je pohađalo onlajn kurs ili koristilo onlajn materijal za učenje. Reč je...