Mapa sajta

Nicolas Schmit, evropski komesar za poslove i socijalna prava

Srbija mora učiniti više za radnike

Da bi poboljšala dobrobit radnika širom regiona, pozivam Srbiju da ponovo razmotri 20 principa Evropskog stuba socijalnih prava i tri cilja Akcionog plana, koji su ključni za EU agendu socijalne pravde i zaštite radnika

Prema Nicolasu Schmit-u, evropskom komesaru za poslove i socijalna prava, Direktiva o platformskom radu predstavlja značajan korak u rešavanju problema lažnog samozapošljavanja u platformskoj ekonomiji i uspostavljanju pionirske regulative o algortamskom upravljanju na radnom mestu. U intervjuu za CorD, Schmit govori o nedavnim dostignućima u regulisanju uslova rada za radnike na platformama u EU, upotrebi veštačke inteligencije na radnom mestu i prednostima bržeg usklađivanja Srbije sa Evropskim stubom socijalnih prava.

Predlog Komisije, koji je dogovoren između Evropskog parlamenta i Saveta, rezultirao je Direktivom koju su potvrdili ministri za zapošljavanje i socijalna pitanja država članica EU 11. marta 2024. godine. S obzirom na to da preko 28 miliona građana EU trenutno radi preko digitalnih platformi, a očekuje se da će taj broj narasti na 43 miliona do 2025. godine, uređivanje prava ovih radnika dolazi u pravo vreme i imaće značajan uticaj na ostvarivanje njihovih ranih prava.

Direktiva ima za cilj regulisanje rada koji se obavlja preko online digitalnih platformi poput Upworka, kao i platformi za dostavu hrane poput Glovo ili Wolt. Srbija i region, kao značajni globalni dobavljači radne snage za digitalne platforme, suočavaju se sa izazovima zbog nejasnoća u statusu ovih radnika, kako frilensera, tako i kurira. Sve to čini implementaciju ove Direktive u domaćem zakonodavstvu imperativom.

Vest o postizanju konsenzusa o Direktivi EU o platformskom radu primljena je i sa velikim entuzijazmom i pohvalama i sa osećajem polovičnog olakšanja. Da li je finalni tekst ispunio vaša početna očekivanja?

Zadovoljan sam krajnjim rezultatom. Direktiva će biti prekretnica u borbi protiv lažnog samozapošljavanja u platformskoj ekonomiji. I to je svetska premijera u smislu uspostavljanja prvog sveobuhvatnog skupa pravila za regulisanje korišćenja algoritama na radnom mestu.

Treba više raditi u EU na adresiranju veštačke inteligencije i korišćenja algoritamskog upravljanja na radnom mestu, što kimalo benefite na Jedinstvenom tržištu. Ovakve odluke donosiće  sledeća Komisija, Evropski parlament i države članice

Pretpostavka zaposlenosti pomoći će pogrešno klasifikovanim radnicima na platformama da ostvare radna prava koja im pripadaju, kao što su minimalna zarada ili plaćeni godišnji odmor. Ova Direktiva predstavlja važan napredak u poboljšanju uslova rada i zaštite podataka o ličnosti za ljude koji rade na digitalnim platformama.

Oprezniji komenatori primećuju da mnoga važna pitanja vezana za kvalitet rada za radnike na platformama koja nisu adresirana u Direktivi – poput radnog vremena, privatnosti na radu i informisanja i konsultovanja radnika i njihovih predstavnika – su centralna za prava i egzistenciju radnika. Da li ste namerno ostavili da ta pitanja budu regulisana očekivanom Konvencijom MOR-a?

EU već ima čvrste minimalne standarde po pitanjima poput radnog vremena ili kolektivnih prava. Pitanje koje smo želeli da rešimo bilo je da osiguramo da ljudi koji rade preko digitalnih radnih platformi i koji su stvarno radnici, a ne samozaposleni, mogu da uživaju ta prava i standarde.

Međutim, priznajem da problemi mogu da se razlikuju u drugim jurisdikcijama, uključujući Globalni jug, gde još uvek treba uspostaviti minimalna prava. Stoga sa nestrpljenjem iščekujem napore MOR-a da se angažuje u postavljanju standarda u platformskoj ekonomiji.

Novi pristup koji je sadržan u Direktiva EU o platformskom radu je, moglo bi se reći, deo šireg, dugogodišnjeg zagovaranja trenda proširenja radnih prava na sve one koji obavljaju rad kao samozaposleni i zavisni samozaposleni. Da li je to dovoljno da se adresira promenljiva priroda rada usled tehnološkog napretka i da se obezbedi adekvatna zaštita izolovanim radnicima?

Moramo osigurati da niko u današnjem svetu rada ne bude izostavljen. Svi koji rade trebalo bi da imaju pravo na osnovna prava i zaštitu, bilo da su zaposleni ili samozaposleni. Radna prava su uglavnom za radnike, ali samozaposleni takođe mogu biti u ranjivom položaju. Stoga radimo sa državama članicama kako bismo osigurali da samozaposlene osobe takođe uživaju adekvatnu pokrivenost socijalnom zaštitom. Slično, pojasnili smo da samozaposlene osobe koje se angažuju u kolektivnom pregovaranju radi poboljšanja svojih uslova rada ne krše pravila EU o konkurenciji.

Sadašnji tekst Direktive suštinski nacionalnim vlastima ostavlja da kreiraju svoje—moguće ‘manje stroge’—uslove za prepoznavanje lažne samozaposlenosti. S obzirom na to da je Francuska bila oštar protivnik Direktive, a Nemačka neodlučna, dok su mnoge druge države članice pružile samo mlaku podršku Direktivi, postoji li rizik da se suštinska ideja Direktive za zaštitu platformskih radnika bude razvodnjena u nacionalnim zakonodavstvima? Ako EU skrene dalje ka desnoj strani političkog spektra, kako će to uticati na trenutni uspeh Direktive?

Ne zaboravite da je 25 od 27 država članica na kraju podržalo ovu Direktivu. To šalje važan signal. Naravno, naš početni predlog bio je ambiciozniji, jer je uključivao skup usklađenih kriterijuma za prepoznavanje lažne zaposlenosti. Države članice sada imaju više slobode da kreiraju uslove za prepoznavanje lažne samozaposlenosti  u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom, ali je polazište isto: činjenice koje ukazuju na to da platforma usmerava i kontroliše radnika na platformi. Prilikom prenošenja Direktive u svoja zakonodavstva, države članice moraju osigurati da procedure za prepoznavanje lažne zaposlenosti budu efikasne i da predstavlja stvarno olakšanje na terenu.

Prema najnovijem istraživanju koje je sproveo Eurofound, udeo samozaposlenih radnika u EU nije porastao od početka 21. veka, dok je pao sa 15,4% na 13,7% između 2010. i 2022. godine, što bi se moglo tumačiti kao pozitivan znak. Međutim, mnoge države članice EU nemaju mehanizme za osiguranje samozaposlenih u slučaju nezaposlenost ili bolovanja i nesreće na radu. Zašto je to tako; i gde je potrebno više budućih napora na nivou EU?

Naši sistemi socijalne zaštite kreirani su za radnike koji rade puno radno vreme, na neodređeni period i tek su nedavno počeli da se prilagođavaju sve raznovrsnijem, brzo promenljivom svetu rada. U 2022. godini gotovo 40% zaposlene populacije bilo je u ne-standardnim oblicima rada, uključujući samozaposlene, i mnogi od njih suočavaju se sa značajnim nedostacima u pokrivenosti socijalnom zaštitom. Samozaposleni nisu pokriveni barem jednom granom socijalne zaštite u 19 država članica, najčešće kada je reč o nezaposlenosti, bolesti i nesrećama na radu.

Glavna korist poglavlja o zaposlenju Direktive je u premeštanju tereta dokazivanja: ako postoje činjenice koje ukazuju na kontrolu i usmeravanje, na platformama je da dokažu da je osoba samozaposlena, a ne radnik

Sa Preporukom Saveta iz 2019. o pristupu socijalnoj zaštiti, da li smo jasnu argumentaciju zašto države članice trebalo da budu aktivnije kako bi osigurale formalnu pokrivenost i efikasan pristup adekvatnim beneficijama za sve radnike i samozaposlene. Od tada su preduzeti izvesni koraci, ali još mnogo toga ostaje da se uradi. Efikasan monitoring, uzajamno učenje i reforma smernica i podrška su ključni alati u našim rukama, i odlučno ih sprovodimo. Na kraju, prilagođavanje sistema socijalne zaštite je dugoročan proces.

Granice između samozaposlenosti i zaposlenosti se zamagljuju, što mnoge stručnjake navodi da predlažu da kriterijumi za određivanje statusa radnika treba da budu redefinisani. Da li smo na pragu uspostavljanja novih definicija radnika i poslodavaca u zakonima o radu širom Evrope?

Direktiva ne teži uspostavljanju nove definicije o tome ko se kvalifikuje kao radnik. Imamo nacionalne definicije radnika– koje se ne razlikuju toliko jedna od druge – i takođe imamo sudsku praksu Suda pravde.

Mnogi sudovi su koristili uspostavljene nacionalne definicije i sudsku praksu kako bi došli do zaključka da su algoritmi platformi ti koji usmeravaju i kontrolišu radnike.

Kao takva, glavna korist poglavlja o zaposlenju u Direktivi je u premeštanju tereta dokazivanja: ako postoje činjenice koje ukazuju na kontrolu i usmeravanje, na platformama je da dokažu da je osoba samozaposlena, a ne radnik.

Jedan od velikih uspeha Direktive o radu na platformama su odredbe vezane za algoritamsko upravljanje. Koliko je ono postalo rasprostranjeno u tradicionalnim sektorima i da li postoji potreba za novom direktivom koja bi se bavila primenom veštačke inteligencije na radnom mestu?

Upotreba algoritamskog menadžmenta najčešće je zabeležena u logistici (transport, skladištenje i dostavne usluge) i proizvodnji. Do četvrtine evropskih kompanija možda već koristi algoritamsko upravljanje na radnom mestu. Do 2022. godine, do 28% evropskih kompanija moglo je koristiti tehnološka rešenja i/ili alate za veštačku inteligenciju u podršci tokom procesa regrutacije i zapošljavanja. Međutim, postoji prostor za dalje delovanje EU u cilju rešavanja upotrebe veštačke inteligencije i korišćenja algoritama na radnom mestu, koje bi bile korisne širom Jedinstvenog tržišta. Naravno, o tome će odlučivati sledeća Komisija i novi Evropski parlament, zajedno sa državama članicama.

Prvi put u skorijoj istoriji, Evropska komisija je iznela značajne komentare u vezi sa procesom pristupanja Srbije, u Poglavlju 2 (Slobodno kretanje radnika) i Poglavlju 19 (Socijalna politika i zapošljavanje). Budući da smo na početku otvaranja zajedničkog tržišta rada u regionu, šta biste predložili Srbiji i zemljama regiona kada je reč o dobrobiti radnika?

Da bi se osigurala dobrobit radnika – ne samo u Srbiji, već u celom regionu – pozivam Srbiju da ponovo razmotri 20 principa Evropskog stuba socijalnih prava i tri cilja njegovog Akcionog plana, koji su ključne za EU agende za ostvarivanje socijalne pravde i zaštite radnika. Srbija bi već sada trebalo da počne sa misli o koracima koje bi država mogla da preduzme u usklađivanju svog sistema socijalne zaštite sa evropskim. U centru ovog procesa trebalo bi da bude podrška sistemu dostojanstvene minimalne zarade i kolektivnom pregovaranju u privatnom i javnom sektoru. Tako bi se osigurali dobri uslovi rada i jednak tretman za sve.

Pozdravljam činjenicu da Srbija i druge zemlje Zapadnog Balkana aktivno učestvuju u Evropskoj godini veština

Slobodno kretanje radnika ne može biti uspešno bez adekvatne socijalne zaštite i aktivnih mera tržišta rada koji bi bili dostupni svima. Važna poruka koja je utkana u izveštaj o pristupanju Srbije jeste jačanje tržišta rada i socijalnih institucija, i priprema za rad sa Evropskim nadzornim telom za rad (ELA) i EU Evropska služba za zapošljavanje  (EURES). Posebnu pažnju treba posvetiti uključivanju žena i mladih na tržište rada. U okviru slobodnog kretanja na tržištu rada, trebalo bi adresirati pregovore o bilateralnim sporazumima sa državama članicama EU i susednim zemljama kako bi se osigurala socijalna sigurnost i pravo na penziju, i kako bi se izbeglo dvostruko oporezivanje mobilnih radnika. I, na kraju, preporučio bih sprovođenje svih ovih politika kroz efikasan socijalni dijalog i puno uključivanje socijalnih partnera.

EU je prošlu godinu proglasila Evropskom godinom veština. Evropska fondacija za obuku, koja predstavlja EU, sprovodi brojne projekte širom regiona koji su usmereni na poboljšanje veština i kompetencija radne snage. Kako će se Godina veština produžiti u EU i na Zapadnom Balkanu, i kako će se adresirati nedostatak radne snage u regionu i neadekvatne digitalne i druge veštine kada je reč o radnoj snazi budućnosti?

Pozdravljam činjenicu da Srbija i druge zemlje Zapadnog Balkana aktivno učestvuju u Evropskoj godini veština. Imenovali su nacionalne koordinatore i promovišu mnoge aktivnosti za adresiranje nedostataka u veštinama i promociju kulture celoživotnog učenja i prekvalifikacije/usavršavanja. Godina se zvanično završava 8. maja, posle završne konferencije [30. aprila]. Međutim, to ne znači da će se naš rad na veštinama tada završiti. Veštine će ostati ključni prioritet politike EU, kroz naš Evropski stub socijalnih prava i Agendu EU za veštine. Evropska fondacija za obuku je aktivni partner u regionu Zapadnog Balkana, i možete biti sigurni da će nastaviti da pruža podršku za razvoj strategija i alata za kvalifikovanu radnu snagu. ETF podržava modernizaciju sistema dualnog obrazovanja i obuke (VET) i obrazovanja u Srbiji, razvija dualno obrazovanje i pomaže u mapiranju potreba za obukom nastavnika kako bi se povećao kvalitet obrazovanja i obuke u Srbiji.

LIDERI

Direktiva EU o platformskom radu je svetska novina u smislu da je prvi pravni dokument koji uspostavlja sveobuhvatan skup pravila za rešavanje uloge algoritama na radnom mestu

VEŠTINE

Veštine će ostati ključni prioritet EU politika, kroz naš Evropski stub socijalnih prava i Agendu EU za veštine

POUKA

Otvaranje tržišta rada u regionu treba da prati adekvatna socijalna zaštita i aktivne mere za učešće svih u tržištu rada

Više...

Dr Galjina Ognjanov, profesor na Ekonomskom fakultetu, Univerziteta u Beogradu

Tradicionalni mediji su nezamenjivi

Pojava digitalnih medija, njihova brza ekspanzija i činjenica da za mlade, posebno generaciju Z predstavljaju primarni kanal komunikacije, doprinela je otvaranju pitanja u vezi...

Milojko Arsić, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, dopisni član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU)

Kraj jednog recepta

U narednoj godini, rast domaće tražnje biće glavni pokretač privrednog rasta Srbije, što nije dugoročno održivo za malu otvorenu privredu poput srpske, zbog rasta...

Milana Rikanović, direktorka Agencije Ujedinjenih nacija za rodnu ravnoravnost i osnaživanje žena (UN Women) u Srbiji

Mladi muškarci polako ruše stereotipe

Rodno odgovorno budžetiranje, priznavanje neplaćenog rada i kampanje za podizanje svesti samo su neki od aktivnosti UN Women Srbija za smanjenje rodnih nejednakosti i...

Ana Petrović, direktorka Festivala nauke

Ulaganja u nauku, obrazovanje i kulturu moraju biti prioritet

Mi gajimo mlade zainteresovane za nauku i podstičemo ih da izaberu jedan teži put u obrazovanju. Od njih se očekuje da jednoga dana postanu...

Vesti

Novi Sad pravi ambiciozan iskorak uz pomoć Elleven-a

Novi Sad postavlja temelje za novu eru u poslovanju i inovacijama kroz razvoj Elleven-a, A-klase poslovne zgrade koja će...

Reditelj Nil Džordan i Meri Kohlin, irska „Bili Holidej“, gosti 13. Beogradskog irskog festivala

Poznati irski filmski reditelj Nil Džordan (Neil Jordan) i izuzetna irska džez i bluz pevačica Meri Kohlin (Mary Coughlan) posetiće Srbiju prvi put...

Novo rukovodstvo Saveta stranih investitora Srbije

Na sednici 12. februara 2025. godine, Savet stranih investitora (FIC) Srbije izabrao je novo rukovodstvo. Dr. Roland Seeliger, izvršni...

Veliko ponovo otvaranje hotela Bristol Beograd

Hotel Bristol Beograd je zvanično ponovo otvoren nakon opsežnih restauratorskih radova koji su trajali dve i po godine, spajajući...

Generacija Alfa u digitalnoj ekonomiji

Deca rođena u digitalnoj eri, poznata kao generacija Alfa, već od najranijih godina savladavaju veštine koje im omogućavaju da...