Mapa sajta

Komentar

Na pravoj strani istorije

I kad je 1. septembra 1939. Hitler napao Poljsku to je bio još evropski sukob. Realizacija pakta Molotov-Ribentrop, ali još ne svetski sukob, iako su Britanija i Francuska objavile rat nacističkoj Nemačkoj. Retroaktivno je taj datum proglašen početkom Drugog svetskog rata, koji je realno počeo možda tek 7. decembra 1941. kad je Japan napao američku vojnu bazu Perl Harbor na Havajima

Teško je danas reći da li se svet nalazi u 1939. ili nekoj drugoj godini. To će se znati tek retroaktivno kada će svoju jasniju istorijsku poziciju dobiti i ukrajinsko-ruski i izraelsko-palestinski rat. Svet sve više naginje imperijalnom tehno-feudalizmu, ali za razliku od atmosfere pred Drugi svetski rat, danas nema velikih ideologija kao pokrića, već samo „sukoba civilizacija“ (Hantington) i ogoljenih interesa velikih sila ili onih u usponu, kao pred Prvi svetski rat. Čuveni istoričar Erik Hobsbaum je postavio teze o „dugom“ 19. veku koji počinje od francuske buržoaske revolucije 1789. i traje do sarajevskog atentata 1914, odnosno o „kratkom“ 20, veku koji počinje sarajevskim atentatom i završava se 1989. padom Berlinskog zida. I da li je 21. vek počeo simbolički 11. septembra 2001. napadom Al Kaide na Njujork?

I u ovakvim vremenima, svi žele da budu „na pravoj strani istorije“. Iako će opet neko sutra retroaktivno dokazati, shodno epilozima, ko je zaista bio na „pravoj strani“ i koliko je „prava strana“ zaista prava. Kineski vođa Si Điping, u obraćanju forumu BRIKS-a prošlog leta naglasio je da Peking stoji „na pravoj strani istorije“. I „Rusija se nalazi na pravoj strani istorije“, izjavio je juna 2023. ruski ambasador u SAD Anatolij Antonov. Američki predsednik Barak Obama još je 2016. pohvalio pristup nemačke kancelarke Angele Merkel u evropskoj izbegličkoj krizi, ocenivši da je Merkel „na pravoj strani istorije“. Povodom ruske aneksije Krima 2014. Obama je naglasio da je Rusija na pogrešnoj strani istorije, što je značilo da je Amerika na pravoj.

U dva svetska rata, Srbija je uz velike žrtve bila na pravoj strani istorije. U vreme pada Berlinskog zida nije. Od posledica te odluke do danas se nije oporavila

I u takozvanom Regionu (Jugosferi kako je zove Tim Džuda) se dosta govori o „pravoj strani istorije“. To je, na primer, opsesivna tema hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. Ambasdor SAD u Beogradu Kristofer Hil 2023. smatra da je, povodom Ukrajine Srbija ipak na pravoj strani istorije (podržala njen teritorijalni integritet). Dok Poslanica Evropskog parlamenta i njegov izvestilac za Kosovo – Viola fon Kramon, 2022. sumnja u to, komentarišući putinofiliju u Srbiji. Replicirao joj je tadašnji ministar srpske policije Aleksandar Vulin, istakavši da je Srbija je na pravoj strani istorije, na strani međunarodnog prava, kao što je bila i 1999. godine (NATO agresija).

A sve je počelo za nas u Srbiji februara 2019. kad je tadašnji ambasador SAD u Beogradu Kajl Skat izjavio je da je Srbija na pogrešnoj strani istorije povodom krize u Venecueli jer podržava diktatora Madura koji ne priznaje Kosovo. Tada su SAD i bitne zemlje EU priznale za privremenog predsednika Venecuele Huana Guaida, koga se danas slabo ko seća.

Kada je reč o odnosima Vašingtona i Moskve, 2015. je tadašnji američki državni sekretar Džon Keri, izjavio da se Srbija (zajedno s Kosovom, Crnom Gorom, Makedonijom, Gruzijom, Moldavijom i  Pridnjestrovljem) nalazi na „liniji vatre“. Pa onda biraj stranu, što bi cinizmu skloni rekli.

U dva svetska rata, Srbija je uz velike žrtve bila na pravoj strani istorije. U vreme pada Berlinskog zida nije. Od posledica te odluke do danas se nije oporavila.   

Više...

Slađana Prica, ambasador u penziji, članica Foruma za međunarodne odnose, počasna predsednica Udruženja za Ujedinjene nacije Srbije

Zakasnela diplomatska reakcija

Pitanje prijema takozvanog samoproglašenog Kosova kao države članice u najstariju političku evropsku organizaciju je pitanje koje je dugo otvoreno. Činjeni su pokušaji, lobirano je,...

Slobodan G. Marković, Institut za evropske studije i Fakultet političkih nauka

Američki izbori važniji za budućnost Unije nego izbori za Evropski parlament

Iako se očekuje da će desničarske partije u EU ostvariti dobre rezultate, ne treba očekivati da će ti rezultati znatno promeniti sastav Parlamenta ili...

Ivana Radić Milosavljević, docent na Univerzitetu u Beogradu – Fakultetu političkih nauka

Nisu sve partije desnice istomišljenici

Ishod izbora za EP verovatno neće doneti dramatičan zaokret u politici EU, posebno u spoljnom delovanju, ali bi mogao da oteža postizanje konsenzusa o...

dr Rajko Petrović, naučni saradnik, Institut za evropske studije

Idea EU je jača od ishoda  jednih manje važnih izbora

Pomeranje biračkog tela na desno neće promeniti prirodu i suštinu ideje Evropske unije, a samim tim ni nastavak političkog, ekonomskog, pa i bezbednosnog uvezivanja...

Vesti

Slovenija će, prema projekcijama MMF-a, do 2029. godine prestići Italiju po kupovnoj moći

Slovenija će do 2029. godine prestići Italiju po kupovnoj moći i prići veoma blizu Velikoj Britaniji i Francuskoj, pokazuju...

Srbija će u okviru plana za rast Zapadnog Balkana moći da računa na milijardu i 630 miliona evra

Srbija će u okviru novog plana za rast Zapadnog Balkana će moći da računa na milijardu i 630 miliona...

Spojеn glavni kolosеk na dеonici brzе prugе od Novog Sada do Budimpеštе, vozovi kreću  u decembru

Glavni kolosеk na dеonici brzе prugе od Novog Sada do Budimpеštе spojen je postavljanjеm poslеdnjеg dеla šina u žеlеzničkoj...

Veropoulos je podržao tradicionalno Uskršnje darivanje dece bez roditeljskog staranja na Belom Dvoru

Njihova Kraljevska Visočanstva Prestolonaslednik Aleksandar i Princeza Katarina ponovo su bili domaćini tradicionalnog uskršnjeg prijema u Belom Dvoru za...

Kompanija Ziđin Majning najavila da će Srbija postati najveći proizvođač bakra u Evropi

Kompanija Ziđin Majning planira povećanje godišnjeg kapaciteta srpskog projekta na 450.000 tona bakra i 10 tona zlata, čime će...