Mapa sajta

Preminuo Mihail Gorbačov, nobelovac i poslednji sovjetski lider

CorD Recommends

Spojеn glavni kolosеk na dеonici brzе prugе od Novog Sada do Budimpеštе, vozovi kreću  u decembru

Glavni kolosеk na dеonici brzе prugе od Novog Sada do Budimpеštе spojen je postavljanjеm poslеdnjеg dеla šina u žеlеzničkoj...

Veropoulos je podržao tradicionalno Uskršnje darivanje dece bez roditeljskog staranja na Belom Dvoru

Njihova Kraljevska Visočanstva Prestolonaslednik Aleksandar i Princeza Katarina ponovo su bili domaćini tradicionalnog uskršnjeg prijema u Belom Dvoru za...

Održana velika konferencija kompanije MPC Properties: „MPC Echo“ predstavio novi talas inovativnog poslovanja

U Sava Centru je održana prva konferencija kompanije MPC Properties "MPC Echo"  sa fokusom na npve trendove  i inovativne...

Bajden potpisao zakon o zabrani TikTok aplikacije ako je njen kineski vlasnik ne proda u roku od godinu dana

Predsednik Džo Bajden potpisao je zakon kojim će se zabraniti aplikacija za društvene mreže TikTok u SAD ako je...

Kompanija Ziđin Majning najavila da će Srbija postati najveći proizvođač bakra u Evropi

Kompanija Ziđin Majning planira povećanje godišnjeg kapaciteta srpskog projekta na 450.000 tona bakra i 10 tona zlata, čime će...

Poslednji lider Sovjetskog Saveza i nobelovac Mihail Gorbačov preminuo je, nakon duge i teške bolesti, u 92. godini.

Bivšeg sovjetskog čelnika i dobitnika Nobelove nagrade za mir mnogi istoričari svrstavaju među najvažnije osobe druge polovine dvadesetog veka, budući da je okončao je hladni rat bez krvoprolića, ali nije uspeo da spreči raspad Sovjetskog Saveza.

Gorbačov je rođen 2. marta 1931. u siromašnoj porodici u Privolnu kod Stavropolja u južnoj Rusiji. Kao pravnik, ubrzo se pridružio komunističkoj partiji, a zatim se godinama probijao do samog vrha partijske nomenklature.

Bio je osmi i poslednji generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza, koju je predvodio od 1985. do raspada države 1991. godine.

Kada je 1985. godine postao generalni sekretar KP SSSR, u dobi od 54 godine, krenuo je da revitalizuje sistem uvođenjem programa takozvane glasnosti (slobode govora) i perestrojke, koji su imali za cilj osiguranje veće demokratije i ekonomski rast.

Ali reforme su izmakle kontroli, a sloboda govora omogućila je do tada nezamislivu kritiku stranke i države. Takođe, promene su ohrabrile nacionaliste i njihove separatističke težnje, što je bio preduslov za nezavisnost država koje su se osamostalile nakon raspada SSSR-a.

Predsednik Ronald Regan i sovjetski generalni sekretar Mihail Gorbačov na Prvom samitu u Ženevi, Švajcarska, 19.11.1985.

Iako je Gorbačov bio odani sledbenik sovjetske države i socijalističkih ideala, reforme su po njegovom mišljenju bile nužne za dalji napredak zemlje. U to ga je ubedila i nuklearna nesreća u Černobilju 1986. godine, koja je otkrila mnoge ozbiljne nedostatke komunističkog sistema i nesposobnost partijskih struktura da takve katastrofe spreče i zaštite stanovništvo.

Takođe, na području spoljne politike odlučio je da prekine sovjetsku intervenciju u Avganistanu i započne razgovore s tadašnjim američkim predsednikom Ronaldom Reganom, što je dovelo do nekoliko sporazuma o ograničenju naoružanja.

Kada su prodemokratske demonstracije zahvatile zemlje sovjetskog bloka komunističke istočne Evrope 1989. godine, za razliku od njegovih prethodnika koji su poslali tenkove da slome ustanke u Mađarskoj 1956. i Čehoslovačkoj 1968, nije želeo da upotrebi silu.

Njegovi protivnici pokušali su da ga 1991. zbace s vlasti državnim udarom, ali nisu uspeli. To je ipak označilo kraj njegove političke karijere, pa je dao ostavku, a SSSR se raspao.

Pročitajte još...

Šreder: Rusija želi da se pregovorima okonča sukob u Ukrajini

Rusija želi da pregovorima dođe do okončanja rata u Ukrajini, a prošlomesečni sporazum o isporuci žitarica mogao bi da bude korak u tom pravcu,...

Komentar Zorana Panovića

Omiljeni neprijatelji

Naravno da se nije dogodila najnormalnija stvar za popravljanje odnosa, a to je da se u Jasenovcu – zloglasnom ustaškom logoru iz Drugog svetskog...

Gorbačov se nakon toga povukao iz aktivne politike, ali je kao relevantna osoba iznosio stavove o temama iz Rusije i sveta. Smatrali su ga glasnim kritičarom i Borisa Jeljcina, prvog predsednika Rusije, kao i aktualnog ruskog predsednika Vladimira Putina.

Nobelovu nagradu za mir dobio je 1990. godine, ali sovjetski nostalgičari mu zameraju što je dopustio raspad zemlje koju su komunisti 70 godina gradili na ruševinama carske Rusije.

Sa njima se složio i Putin, koji je nekoliko puta ponovio da je to tada bila geostrateška greška koja je uslovila i kasniji pad životnog standarda, a zbog koje je i Rusija izgubila dotadašnji međunarodni ugled.

Pročitajte još...

Putin ubedljivo pobedio na izborima u Rusiji

Kandidat za predsednika Rusije Vladimir Putin osvojio je na predsedničkim izborima 87,26 odsto glasova na osnovu 60 odsto obrađenih glasova birača, saopštila je ruska...

Iran i Rusija prestali da koriste SWIFT za međusobne transakcije

Iran i Rusija su zvanično prešli sa zapadnog sistema finansijskog kliringa SWIFT na mehanizam direktnog međubankarskog transfera, izjavio je zamenik šefa Centralne banke Irana...

Rusija produžava program zajedničkih svemirskih letova sa NASA do 2025. godine

Ruska svemirska državna agencija Roskosmos saopštila je u da je program zajedničkih letova sa NASA do Međunarodne svemirske stanice (ISS) produžen do 2025. godine,...

Ruski izvoz nafte i goriva u Evropu pao na 5 odsto, Kina i Indija glavni uvoznici

Rusija očekuje da će izvoz nafte i naftnih derivata u Evropu činiti maksimalno četiri do pet odsto ukupnih isporuka u 2023. godini, izjavio je...

Srbija ove godine strancima izdala više od 50.000 radnih dozvola, prednjače Rusi

Tokom 2023. godine stranim državljanima u Srbiji izdato je ukupno 50.397 dozvola za rad, pokazuju podaci Ministarstva za rad i zapošljavanje koje je objavila...

Finska zatvara granične prelaze sa Rusijom

Finska će zatvoriti četiri od devet prelaza na granici sa Rusijom kako bi zaustavila priliv azilanata, izjavio je premijer Peteri Orpo, a prenosi Rojters. Susedna...

Rusija nije izabrana u Savet UN za ljudska prava

Generalna skupština Ujedinjenih nacija na poslednjoj sednici nije izabrala Rusiju za člana Saveta za ljudska prava u periodu od 2024. do 2026. godine, koju...

Belorusija će integrisati energetski sistem sa Rusijom početkom 2024. godine

Belorusija će u bliskoj budućnosti završiti potrebnu dokumentaciju kojom će započeti integrisanje svog energetskog sistema sa ruskim, što će dovesti do razvoja jedinstvenog energetskog...