Mapa sajta

Komentar

Omiljeni neprijatelji

Naravno da se nije dogodila najnormalnija stvar za popravljanje odnosa, a to je da se u Jasenovcu – zloglasnom ustaškom logoru iz Drugog svetskog rata – zajedno pojave srpski i hrvatski predsednici – Aleksandar Vučić i Zoran Milanović i polože cveće. Ako je to nemoguće u Kninu, bilo je moguće u Jasenovcu. Ali za to je trebalo ono što se zove politička volja (obostrana). Koju niko pragmatično i licemerno nema. Ovako se nastavlja večno vraćanje istog

Hrvatska strahuje da bi Vučić marketinški iskoristio Jasenovac i uoči proslave „Oluje“ (za Hrvate oslobodilačke, za Srbe zločinačke akcije), destabilizovao sakralizovani mit „Domovinskog rata“. Aktuelna srpska vlast se, opet, nada da će Jasenovcem relativizovati i amnestirati poltiku devedesetih, jer ta politika se masovno rehabilituje u ovoj reakcionarnoj fazi Vučićeve vlasti. Čime se ta vlast dodatno legitimizuje. Dok se period kad su na vlasti u Srbiji bili protivnici Miloševića i Šešelja predstavlja kao istorijska anomalija.

Zaoštravanje odnosa na liniji Zagreb-Beograd je ciklično i ritualno i obema stranama najisplativije. Kao „omiljenim neprijateljima“. A nije da nije bilo pokušaja da se odnosi poprave: To su probali i Koštunica i Sanader, i Tadić i Josipović i Vučić i Grabar-Kitarović. Bilansi su mršavi jer snaga narativa je neprikosnovena. Što ne znači da u tim odnosima ne postoje paralelne dimezije, pa u sferi kulture, estrade, zabave, turizma,  privrede ili nekih običnih međuljudskih odnosa, postoje momenti koji su jako dobri. Niti je tu potrebno famozno pomirenje, kao što je u narativnim stvarima ono i dalje bespredmetno, pa bi otuda limit pomaka bio kad bi se odustalo od huškanja, odnosno kad bi se visoke teme prepustile čarima protoka vremena, i „hladnog mira“.

Zaoštravanje odnosa na liniji Zagreb-Beograd je ciklično i ritualno i obema stranama najisplativije. Kao „omiljenim neprijateljima“

I Vučićeva poseta Zagrebu februara 2018, bila je radi spuštanja tenzija. Opet je reč bila o Jasenovcu, tačnije o izložbi posvećenoj Jasenovcu u središtu Ujedinjenih nacija u Njujorku koju je hrvatska strana ocenila kao provokaciju. Vučić je tada u Zagrebu rekao da dve zemlje nemaju otvorenih pitanja oko budućnosti. Nemaju ni danas, samo što su utvrdili i jedni i drugi da za njih postoji isključivo prošlost. Kao što je danas Vučić nezamisliv u Zagrebu, nažalost do daljneg i u Jasenovcu, tako je i nezamisliv i hrvatski predsednik ili premijer u Beogradu. Sad deluje nadrealno da je Kolinda Grabar Kitarović ukrala šou na Vučićevoj inauguraciji povodom prvog predsedničkog mandata.

Da ima političke volje, Vučićeva poseta Jasenovcu bila bi temeljno pripremljena kao poseta Borisa Tadića Opatiji 2010. gde ga je dočekao Ivo Josipović i kad ništa u fazi pripreme za susret nije procurilo u javnost.  Ali, što kaže Ana Brnabić povodom najnovijeg skandala – Jasenovac nije Opatija.

Uslovni levičari – Boris i Ivo jesu bili uglađeni i međusobno uviđajni, verovatno donekle i iskreni, ali to ništa nije vredelo na duge staze. Što ne znači da bar nije postalo nedostižni standard komunikacije.

Bar je sad definitivno pala politički privlačna, ali klimava teza o tome da se desničari najbolje razumeju i da će za Srbiju i Hrvatsku biti najbolje kad tamo i ovamo budu na vlasti nacionalisti, preciznije kad tamo budu Tuđmanovi, a ovamo Miloševićevi i Šešeljevi đaci.

Hrvatska svoju državnost ne može emancipovati od lika i dela Franje Tuđmana. Miloševićevo paktiranje s Tuđmanom i mlaka (nikakva) reakcija na „Oluju“ demotivišu i revizioniste. Što ne znači da će na komemoraciji povodom „Oluje“ postaviti pitanje Miloševićeve odgovornosti.

Više...

Komentar

Od Angele do Donalda

Pitanje proširenja EU, od početka rata u Ukrajini, se tretira kao važno bezbednosno pitanje, i to više ohrabruje od potpisanih dokumenata u Berlinu važnih...

Komentar Zorana Panovića

Ubrzanje istorije

Od toga što je logično iskoristio svetsku pozornicu da kritikuje Zapad za dvostruke standarde i „otvaranje Pandorine kutije“ na Kosovu na kome nema pravde...

Prof. dr Iva Draškić Vićanović, redovni profesor Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Kap koja je prelila čašu

Nas osmoro, dekani fakulteta koji školuju nastavnike na Univerzitetu u Beogradu dali smo predlog, kvalitetan, jezgrovit i ostvariv u kratkom roku. Na potezu je...

Prof. dr Goran Roglić, dekan Hemijskog fakulteta

Problemi su slični, ali drugi tragaju za rešenjima

Dekani koji su uputili inicijativu Vladi Srbije sa predlogom rešenja, još nisu dobili zvaničan odgovor nadležnih.  Ne znamo ni koliko nastavnika u ovom trenutku...

Vesti

Generacija Alfa u digitalnoj ekonomiji

Deca rođena u digitalnoj eri, poznata kao generacija Alfa, već od najranijih godina savladavaju veštine koje im omogućavaju da...

Švajcarsko-srpska trgovinska komora izabrala nov Upravni odbor

Generalna Skupština Švajcarsko-srpske trgovinske komore održana je 05. februara 2025. u prostorijama firme-članice Nestlé. Skupštinu je otvorila predsednica komore,...

Austrijska poslovna saradnja u Srbiji

Godišnja anketa Advantage Austria o poslovnoj klimi u Srbiji za 2024. godinu potvrđuje stabilnost i rast austrijsko-srpske ekonomske saradnje,...

Dani Ermitaža u Beogradu

Dani Ermitaža u Srbiji predstavljaju jedinstven međunarodni kulturni projekat koji će se održati od 19. do 23. februara 2025....

Zatvorena kultna beogradska kafana „Lipov lad“

Kultna beogradska kafana „Lipov lad“, koja je bila simbol Zvezdare, zatvorena je 13. januara 2025. godine. Odlučujući o obustavi ugostiteljske...