Mapa sajta

CorD Recommends

Više...

Veropoulos je podržao tradicionalno Uskršnje darivanje dece bez roditeljskog staranja na Belom Dvoru

Njihova Kraljevska Visočanstva Prestolonaslednik Aleksandar i Princeza...

Lajčak novi ambasador EU u Švajcarskoj

Specijalni predstavnik za dijalog Beograda i Prištine,...

Srbija će u okviru plana za rast Zapadnog Balkana moći da računa na milijardu i 630 miliona evra

Srbija će u okviru novog plana za rast Zapadnog Balkana će moći da računa na milijardu i 630 miliona...

Veropoulos je podržao tradicionalno Uskršnje darivanje dece bez roditeljskog staranja na Belom Dvoru

Njihova Kraljevska Visočanstva Prestolonaslednik Aleksandar i Princeza Katarina ponovo su bili domaćini tradicionalnog uskršnjeg prijema u Belom Dvoru za...

Gejming industrija u Srbiji prošle godine zaradila više od 175 miliona evra i povećala broj zaposlenih

Gejming industrija u Srbiji je u 2023. godini zaradila više od 175 miliona evra, što je 17 posto više...

Pobeda Pelegrinija na predsedničkim izborima u Slovačkoj

Kandidat vladajuće koalicije Peter Pelegrini pobedio je u drugom krugu predsedničkih izbora u Slovačkoj osvojivši glasove 55 odsto građana...

Usvojen memorandum Srbije i Francuske o strateškom partnerstvu za razvoj nuklearnog civilnog programa

Na sednici Vlade Srbije usvojen je Memorandum o razumevanju između Vlade Srbije i Francuske Elektroprivrede (EDF), o uspostavljanju okvira...

Ambasador Švedske: Lični osvrti na kraju mandata

Sa ambasadorom Švedske u Srbiji Nj.E. Janom Lundinom, koji završava svoj petogodišnji mandat u Srbiji, razgovarali smo o tome koliko se Srbija promenila za ovih pet godina, koje su oblasti u kojima Srbija i Švedska mogu da nastave uspešnu saradnju, kao i o sličnostima i razlikama između naše dve zemlje i naroda.

Nakon pet godina provedenih u Srbiji na mestu ambasadora Švedske, možete li da napravite paralelu o tome gde je Srbija bila pre pet godina, a gde je sada? Šta se i u kom smeru promenilo?

Pre pet godina ekonomski uspon nakon globalne finansijske krize za Srbiju je tek počinjao i plate su bile ispod 300 evra. Plate su danas oko 500 evra, što je, naravno, velika stvar. Privreda se pristojno razvija, uglavnom zahvaljujući stranim investicijama. Kada je reč o vladavini prava, međutim, stvari se sporije menjaju nabolje, a ponekad se čak čini i da nazaduju. Najblaže rečeno – pandemija nije pomogla.

Srbija i Švedska uspešno sarađuju dugi niz godina. Prema Vašem mišljenju, koje su to oblasti u kojima očekujete nastavak uspešne saradnje, a gde mislite da se saradnja može poboljšati?

Švedska će sigurno nastaviti podršku reformama u Srbiji bar do 2027. godine. Očekujem uspešan razvoj, naročito u oblasti zaštite životne sredine, gde će, na primer, uskoro početi izgradnja zavoda za prečišćavanje otpadnih voda u Nišu. I u budućnosti će biti mnogo sličnih projekata, ponekad sa švedskim finansiranjem, ponekad iz drugih izvora. Ima još mnogo toga da se radi u drugim oblastima, na primer u borbi protiv korupcije i ekonomskog kriminala, recimo administrativo/birokratsko ostvarivanje zakona o poreklu imovine. Dodatni problem predstavlja činjenica da su švedski stručnjaci prezauzeti za to. Međutim, u Evropskoj uniji će se za rešavanje tog problema svakako naći resursi, kako finansijski, tako i ljudski.

Kao neko ko poznaje građane Srbije i govori srpski jezik, recite nam šta Srbi mogu na nauče od Šveđana, a šta Šveđani od Srba? Koje su sličnosti, a koje razlike između naše dve zemlje?

Čisto ljudske razlike su manje nego što to ljudi ponekad misle.  Srbi, međutim, danas, nakon mnogo teških godina, imaju manje poverenja u svoje političare nego Šveđani, što predstavlja problem za srpsko društvo. Ključno je pitanje kako vratiti to poverenje, ali bojim se da je tu švedsko iskustvo od vrlo organičenog značaja. Naša istorija i naši uslovi su, jednostavno, previše različiti. Kada je reč o folkloru, na primer, smatram da prehrambena kultura ima veliki potencijal za prijatno i međusobno upoznavanje.

Kako biste Šveđanima opisali Srbiju i život u njoj u nekoliko rečenica?

Zemlja sa lepim i simpatičnim narodom koji se ne plaši stranaca i u kojoj su i klima i klopa bolje nego u Švedskoj.

Izvor: Amabsada Švedske

Pročitajte još...

Novak Đoković rekordni peti put dobio Laureus nagradu za najboljeg sportistu sveta

Najbolji teniser sveta Novak Đoković po peti put je proglašen za najboljeg sportiste godine sveta, osvojivši po rekordni peti put prestižnu Laureus nagradu na...

Dan planete Zemlje: Ekstremna vrućina u Srbiji i širom sveta

Krajem marta 2024. godine, Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i Međunarodna federacija društava Crvenog krsta i Crvenog polumeseca (IFRC) bile su domaćini prve...

Gejming industrija u Srbiji prošle godine zaradila više od 175 miliona evra i povećala broj zaposlenih

Gejming industrija u Srbiji je u 2023. godini zaradila više od 175 miliona evra, što je 17 posto više nego 2022. godine, te uvećala...

Ambasada Francuske i Francuski institut u Srbiji organizuju manifestaciju Ritam francuske kulture

Tokom ove godine, u kojoj je Pariz domaćin Olimpijskih igara, Francuski institut u Srbiji i ambasada te zemlje će predstaviti, zajedno sa svojim dugogodišnjim...

Platforma Crvenog krsta Srbije najistaknutija digitalna inovacija u oblasti migracija za region Evrope

Onlajn platforma koja poboljšava komunikaciju i pružanje pomoći, sa posebnim fokusom na migrante, prepoznata je od strane Međunarodne Federacije društava Crvenog krsta Crvenog polumeseca...

Srbija, Slovenija i Mađarska udružile berze električne energije u partnerskom energetskom projektu

Srbija, Slovenija i Mađarska udružile svoje berze električne energije, što će omogućiti jednostavnije i efikasnije trgovanje električnom energijom u regionu, objavljeno je u Vladi. Sporazum...

Usvojen memorandum Srbije i Francuske o strateškom partnerstvu za razvoj nuklearnog civilnog programa

Na sednici Vlade Srbije usvojen je Memorandum o razumevanju između Vlade Srbije i Francuske Elektroprivrede (EDF), o uspostavljanju okvira za dugoročni dijalog i saradnju...

Slobodan pristup tržištu rada na Zapadnom Balkanu

Mali se i malom raduje

Stvaranje jedinstvenog tržišta rada na Otvorenom Balkanu je korisno ali i kratkodometno. Doprineće boljem uparivanju ponude i tražnje na određenim ’konvertibilnim’ segmentima tržišta –...