Sa ambasadorom Švedske u Srbiji Nj.E. Janom Lundinom, koji završava svoj petogodišnji mandat u Srbiji, razgovarali smo o tome koliko se Srbija promenila za ovih pet godina, koje su oblasti u kojima Srbija i Švedska mogu da nastave uspešnu saradnju, kao i o sličnostima i razlikama između naše dve zemlje i naroda.
Nakon pet godina provedenih u Srbiji na mestu ambasadora Švedske, možete li da napravite paralelu o tome gde je Srbija bila pre pet godina, a gde je sada? Šta se i u kom smeru promenilo?
Pre pet godina ekonomski uspon nakon globalne finansijske krize za Srbiju je tek počinjao i plate su bile ispod 300 evra. Plate su danas oko 500 evra, što je, naravno, velika stvar. Privreda se pristojno razvija, uglavnom zahvaljujući stranim investicijama. Kada je reč o vladavini prava, međutim, stvari se sporije menjaju nabolje, a ponekad se čak čini i da nazaduju. Najblaže rečeno – pandemija nije pomogla.
Srbija i Švedska uspešno sarađuju dugi niz godina. Prema Vašem mišljenju, koje su to oblasti u kojima očekujete nastavak uspešne saradnje, a gde mislite da se saradnja može poboljšati?
Švedska će sigurno nastaviti podršku reformama u Srbiji bar do 2027. godine. Očekujem uspešan razvoj, naročito u oblasti zaštite životne sredine, gde će, na primer, uskoro početi izgradnja zavoda za prečišćavanje otpadnih voda u Nišu. I u budućnosti će biti mnogo sličnih projekata, ponekad sa švedskim finansiranjem, ponekad iz drugih izvora. Ima još mnogo toga da se radi u drugim oblastima, na primer u borbi protiv korupcije i ekonomskog kriminala, recimo administrativo/birokratsko ostvarivanje zakona o poreklu imovine. Dodatni problem predstavlja činjenica da su švedski stručnjaci prezauzeti za to. Međutim, u Evropskoj uniji će se za rešavanje tog problema svakako naći resursi, kako finansijski, tako i ljudski.
Kao neko ko poznaje građane Srbije i govori srpski jezik, recite nam šta Srbi mogu na nauče od Šveđana, a šta Šveđani od Srba? Koje su sličnosti, a koje razlike između naše dve zemlje?
Čisto ljudske razlike su manje nego što to ljudi ponekad misle. Srbi, međutim, danas, nakon mnogo teških godina, imaju manje poverenja u svoje političare nego Šveđani, što predstavlja problem za srpsko društvo. Ključno je pitanje kako vratiti to poverenje, ali bojim se da je tu švedsko iskustvo od vrlo organičenog značaja. Naša istorija i naši uslovi su, jednostavno, previše različiti. Kada je reč o folkloru, na primer, smatram da prehrambena kultura ima veliki potencijal za prijatno i međusobno upoznavanje.
Kako biste Šveđanima opisali Srbiju i život u njoj u nekoliko rečenica?
Zemlja sa lepim i simpatičnim narodom koji se ne plaši stranaca i u kojoj su i klima i klopa bolje nego u Švedskoj.
Izvor: Amabsada Švedske