Mapa sajta

Usvojen paket proširenja EU

CorD Recommends

Srbija će u okviru plana za rast Zapadnog Balkana moći da računa na milijardu i 630 miliona evra

Srbija će u okviru novog plana za rast Zapadnog Balkana će moći da računa na milijardu i 630 miliona...

Spojеn glavni kolosеk na dеonici brzе prugе od Novog Sada do Budimpеštе, vozovi kreću  u decembru

Glavni kolosеk na dеonici brzе prugе od Novog Sada do Budimpеštе spojen je postavljanjеm poslеdnjеg dеla šina u žеlеzničkoj...

Veropoulos je podržao tradicionalno Uskršnje darivanje dece bez roditeljskog staranja na Belom Dvoru

Njihova Kraljevska Visočanstva Prestolonaslednik Aleksandar i Princeza Katarina ponovo su bili domaćini tradicionalnog uskršnjeg prijema u Belom Dvoru za...

Održana velika konferencija kompanije MPC Properties: „MPC Echo“ predstavio novi talas inovativnog poslovanja

U Sava Centru je održana prva konferencija kompanije MPC Properties "MPC Echo"  sa fokusom na npve trendove  i inovativne...

Bajden potpisao zakon o zabrani TikTok aplikacije ako je njen kineski vlasnik ne proda u roku od godinu dana

Predsednik Džo Bajden potpisao je zakon kojim će se zabraniti aplikacija za društvene mreže TikTok u SAD ako je...

Evropska komisija usvojila je Paket proširenja za 2023. godinu, pružajući detaljnu procenu stanja i napretka koji su ostvarile Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Severna Makedonija, Srbija, Turska, a prvi put i Ukrajina i Republika Moldavija i Gruzija na njihovom putu ka pristupanju Evropskoj uniji.

Izveštaj se posebno fokusira na napredak u sprovođenju fundamentalnih reformi, kao i na pružanje jasnih smernica o reformskim prioritetima koji su pred zemljama kandidatima, objavila je Delegacija EU u Srbiji, a pristupanje jeste i ostaje proces zasnovan na rezultatima, te u potpunosti zavisi od objektivnog napretka koji je postigla svaka zemlja.

Kada je reč o Srbiji, naša zemlja je prema navodima izveštaja nastavila sa sprovođenjem reformi u vezi sa pristupanjem EU, uključujući i oblast vladavine prava.

Srbija je, podsećaju u EK, počela da primenjuje ustavne promene iz 2022. godine radi jačanja nezavisnosti pravosuđa i usvojila je novo medijsko zakonodavstvo čije sprovođenje može značajano da poboljša regulatorno okruženje. Međutim, biće potrebne dodatne izmene i dopune radi potpunog usklađivanja sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima.

Ursula Von der Leyen

Srbija, ističe se, prioritetno treba da poboljša usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, uključujući restriktivne mere i izjave o Rusiji. Dalji rad i politička posvećenost su takođe potrebni za sprovođenje reformi u oblasti vladavine prava, a ostaje ocena Komisije da je Srbija tehnički ispunila merila za otvaranje klastera 3 (konkurentnost i inkluzivni rast).

Takođe, Srbija mora u potpunosti da sarađuje i preduzme sve neophodne korake na utvrđivanju odgovornosti za nasilni napad na kosovsku policiju od 24. septembra i napad na KFOR od 29. maja. Kada je reč o normalizaciji odnosa sa Kosovom, iako je dogovor postignut u dijalogu uz posredovanje EU, i Srbija i Kosovo tek treba da počnu sa sprovođenjem svojih obaveza, koje su obavezujuće za strane i ključni su deo njihovih evropskih puteva.

Šef delegacije EU u Srbiji Emanuele Žiofre, koji je predao premijerki Ani Brnabić izveštaj EK o Srbiji za 2023, rekao je da u osnovi svih odluka koje je Evropska komisija donela, proširenje zauzima centralno mesto, te naglasio da prilika postoji i treba je iskoristiti.

“Moramo da radimo više i napornije unutar EU u zemljama kandidatima kako bismo ostvarili cilj. Poruka je da prilika postoji i da treba da je iskoristimo”, poručio je Žiofre i dodao:

Ana Brnabić i Emanuele Žiofre

“Ključna poruka koja je došla iz Brisela je da ovo nije paket kao svake godine, drugačiji je, istorijski je, komisija je preporučila otvaranje pregovora sa dve zemlje, Ukrajinom i Moldavijom i spremnost za otvaranje pregovora sa njima po određenim uslovima, kao i da se dodeli kandidatski status Gruziji i ovaj Plan rasta za ZB”.

U svetlu rezultata koje su postigle Ukrajina i Moldavija i tekućih reformskih napora u tim zemljama, Komisija je preporučila da Savet otvori pristupne pregovore sa obe zemlje. Štaviše, Komisija preporučuje da Savet usvoji pregovaračke okvire kada Ukrajina i Moldavija usvoje određene ključne mere. Komisija je spremna da do marta 2024. godine obavesti Savet o napretku u vezi sa ovim merama.

U slučaju Gruzije, u svetlu postignutih rezultata, Komisija preporučuje da Savet dodeli Gruziji status zemlje kandidata uz razumevanje da je preduzet niz koraka.

Pročitajte još...

Evropski izbori

Will far-Right’s Low Cohesion save the center?

Pro-European parties could surpass expectations with a solid majority in the European Parliament despite increasing support for right-wing parties. However, this might not provide...

Srbija će u okviru plana za rast Zapadnog Balkana moći da računa na milijardu i 630 miliona evra

Srbija će u okviru novog plana za rast Zapadnog Balkana će moći da računa na milijardu i 630 miliona evra u naredne četiri godine,...

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, Komisija preporučuje otvaranje pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom kada bude postignut neophodan stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo. Zemlja sada treba da uloži dalje napore kako bi ispunila ključne prioritete navedene u Mišljenju Komisije o njenom zahtevu za članstvo od 2019. godine.

Komisija će izvestiti Savet o napretku najkasnije u martu 2024. godine.

“Politika proširenja je od vitalnog značaja za Evropsku uniju. Kompletiranje Unije je naš prirodni horizont, a takođe ima snažnu ekonomsku i geopolitičku logiku u ovom trenutku. Prethodna proširenja su pokazala ogromnu korist i za zemlje pristupnice i za EU. Svi pobeđujemo”, izjavila je predsednica EK Ursula fon der Lajen.

Pročitajte još...

Srbija će u okviru plana za rast Zapadnog Balkana moći da računa na milijardu i 630 miliona evra

Srbija će u okviru novog plana za rast Zapadnog Balkana će moći da računa na milijardu i 630 miliona evra u naredne četiri godine,...

EP i Savet EU postigli dogovor o dodatnih šest milijardi evra pomoći i zajmova za zapadni Balkan

Evropski parlament i Savet EU postigli su dogovor o planu dodatnog finansiranja šest zemalja zapadnog Balkana na njihovom putu prema Evropskoj uniji. Evropska komisija predstavila...

Evropski savet usvojio zakon koji štiti slobodu medija, medijski pluralizam i uređivačku nezavisnost u EU

Evropski savet usvojio je novi zakon koji štiti slobodu medija, medijski pluralizam i uređivačku nezavisnost u Evropskoj uniji, objavila je Delegacija EU. Kako se ističe...

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući i Srbiju, saopšteno je u...

Pokrenut novi fond za Zapadni Balkan uz pomoć EU i EBRD

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) najavila je pokretanje "Enterprise Expansion Fund II" (ENEF II), investicionog fonda koji ima za cilj da podrži...

Elektroprivrede Republike Srpske i Crne Gore planiraju osnivanje zajedničke kompanije

Uprave elektroprivrede Republike Srpske i Crne Gore inicirale su formiranje zajedničke kompanije sa sedištem u Trebinju, kako bi radile na novim investicijama, izjavio je...

EU otvorila Kancelariju za veštačku inteligenciju

Evropska unija zvanično je tvorila Kancelariju za veštačku inteligenciju, koja će se baviti nadgledanjem primene zakona o veštačkoj inteligenciji, identifikovanjem potencijalnih rizika i kršenjem...

Srbija i članice CESEC na sastanku u Atini potvrdile nastavak povezivanja energetskih sektora

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da Srbija planira da nastavi da radi na povezivanju sa susedima u sektoru gasa, prenosne...