Mapa sajta

Božidar Aleksandrović, vlasnik, Vinarija Aleksandrović

Od požutele recepture do najboljih restorana

Krenuli su od dva hektara vinograda i podruma od 60 metara kvadratnih, a danas Vinarija Aleksandrović ima oko 85 ha vinograda, proizvodi oko 300.000 boca vina isključivo od grožđa iz sopstvene proizvodnje

Božidar Aleksandrović, kao predstavnik četvrte generacije proizvođača grožđa i vina u svojoj porodici, s ponosom deli svoju vinsku priču i tajnu recepture vina Trijumf, otkriva zašto se u njihovim vinogradima sve radi rućno i zašto je vinski turizam razvojna šansa Srbije.

Vi Aleksandrovići se skoro 120 godina bavite vinogradarstvom i vinarstvom. Sigurno ste veoma ponosni na tradiciju, na kojoj sve temeljite, ali verujemo da gledate daleko u budućnost. Grešimo li?

Ja sam četvrta generacija proizvođača grožđa i vina u svojoj porodici i čitava moja vinska priča zasnovana je na temeljima porodičnog vinarstva. Na samom početku imao sam 2 ha vinograda i podrum od 60 m2 pod kućom gde smo proizvodili vino za sopstvene potrebe a kasnije smo stavili svoje etikete i izašli na tržište.

Pojava privatne vinarije 90-ih godina odjeknula je u čitavom regionu, pa su svi poželeli da probaju vrhunsko vino iz podruma porodice Aleksandrović. Godišnje smo proizvodili 5.000-6 000 boca vina i prodavali u nekoliko najboljih restorana u Beogradu i okolini, a od 2000. počinje naša nova etapa i stvaranje nove vizije, što evo traje i danas.

U tom periodu sam prvo posadio 3 ha, zatim još 5 ha, pa 7 ha i tako redom kroz godine, a započeo sam i izgradnju vinarije koja se sada, nakon više etapa gradnje, prostire na oko 3.000m2. Od samog početka smo imali viziju da ćemo proizvoditi kvalitet, da sve treba da bude u službi kvaliteta. Na takav način smo i projektovali vionograd i tako se odnosimo prema grožđu i proizvodnji vina.

Značajan trenutak dogodio se 1992. kada je čuveni dvorski podrumar Živadin Tadić, koji je posle II svetskog rata emigrirao u Kanadu, saznao da Aleksandrovići obnavljaju vinarsku tradiciju oplenačkog kraja i poslao originalnu recepturu – sortni sastav Trijumfa. To je bilo najbolje vino kraljevskih podruma koje se pre drugog svetskog rata pilo na skoro svim evropskim dvorovima. Tako smo u našem podrumu, na osnovu požutelog rukopisa počeli da ispisujemo nove stranice duge porodične istorije vinogradarstva i vinarstva oslanjajući se na iskustva predaka, nova naučna saznanja i modernu tehnologiju. Danas nakon tri decenije, naša vina se nalaze u svetskom Muzeju vina u Bordou, kao i na vinskim kartama najprestižnijih hotela i restorana od Japana, Kine i Rusije preko zapadne Evrope, pa sve do SAD-a.

Pratite svetske trendove i stilove, imate znanje, najsavremeniju opremu, tehnologiju, stručne ljude… Uprkos tome kod vas se i dalje grožđe bere ručno?

Kvalitet vina nastaje u vinogradu. Na svaki hektar vinograda utroši se blizu 400 sati ljudskog rada, od rezidbe, do same berbe, kako bi se proizvelo visokokvalitetno grožđe od koga će se kasnije dobiti vrhunsko vino. Dakle, proizvodnja vina vinarije Aleksandrović je ručni rad, vino nastaje u vinogradu uz veliku upotrebu ljudskog rada koji je neophodan da bi se proizvelo vino vrhunskog kvaliteta.

Vinski kritičari i ljubitelji vina širom sveta sve više hvale srpska vina, a vaša su i među najtraženijima i najnagrađivanijima. Kako to objašnjavate?

U poslednjih desetak godina Srbija kao vinska i vinogradarska destinacija je nešto novo na vinskoj sceni Evrope i sveta. Zbog egzotike koju sama po sebi nose vina sa ovih prostora, vinski novinari, kritičari i ljubitelji vina sve češće obraćaju pažnju na nas. Inače, vina Aleksandrović se već dugi niz godina nalaze na vinskim kartama restorana i hotela gotovo u celom svetu, među kojima je najmanje 30-40 restorana sa Mišelinovom zvezdicom. Na najprestižnija mesta nas je doveo kvalitet, kontinuitet kvaliteta i egzotika koju naša vina nose u sebi.

Vina Aleksandrović se već dugi niz godina nalaze na vinskim kartama restorana najmanje 30-40 restorana sa Mišelinovom zvezdicom

Vina Aleksandrović su veoma brzo počela da zauzimaju značajno mesto i da osvajaju medalje na najprestižnijim svetskim takmičenjima, a jedna od najdražih je Sequra u Tokiju, gde je naš Rodoslov osvojio veliku zlatnu medalju. U Londonu je naše penušavo vino Trijumf sparkling wine proglašeno za najbolje vino van Šampanje koje je rađeno šatoaz metodom, a Trijumf je višestruki pobednik mnogih sajmova. Za najbolje vino Balkana proglašen je 2019. na takmičenju BIWC u Bugarskoj, a tu je i veliki broj zlatnih medalja sa takmičenja kao što su Decanter (Engleska), Mundus Vini (Nemačka), AWC Vienna (Austrija) i sl. 

Hoće li vinski turizam stati rame uz rame sa planinskim, banjskim, seoskim? Mogu li se tako oživeti naša sela?

Vinski turizam svuda u svetu sam po sebi predstavlja veliki potencijal za razvoj jedne regije, odnosno jedne države. Zašto to i kod nas ne bi tako bilo? Uostalom, svedoci smo činjenice da sve veći broj vinskih turista posećuje Srbiju i da je vinski turizam budućnost razvoja naše države.

Vinarija Aleksandrović je u vinskom turizmu prisutna već 10 godina, godišnje nas poseti između 12.000 i 15.000 ljudi. Prepoznali smo značaj vinskog turizma za dalji razvoj i počeli smo sa ulaganjem u taj sektor. Sagradili smo dve kuće sa bazenima, koje su okružene vinogradima sa divnim pogledom na Oplenac, a započeli smo i izgradnju hotela, Wine Resorta koji će vinskim ljubiteljima omogućiti udoban boravak i celokupno uživanje.

Šta naš vinski turizam može da ponudi gostima?

Vinski turizma je mnogo više od obilaženja vinarija. Turisti mogu da se upoznaju sa kulturom i tradicijom oblasti koju posećuju, sa procesom proizvodnje i da konzumiraju vina uz različite gastronomske specijalitete. Naša vrata su otvorena za ljubitelje vina iz celog sveta kojima, osim obilaska vinarije i podruma, nudimo konsultacije kustosa, degustacije, uparivanje hrane i vina, organizaciju seminara, stručnih predavanja. Kod nas gosti mogu da dobiju prenoćište sa doručkom u samoj vinariji ili u jednoj od naših kuća sa bazenom, koje se nalaze u vinogradima.

Uroš Đorđević, Account Executive, Dell Technologies

Začetnici nove ere digitalnih tehnologija

Dell Technologies, korporacija koja je orijentisana ka tehnološkim inovacijama, u svakom smislu prati tehnološke trendove, među kojima je i veštačka inteligencija Kako jedan od globalnih...

Ana Toskić Cvetinović, Executive Director, Partneri za demokratske promene Srbija

Vladavina prava je imperativ

Partneri Srbija su organizacija posvećena unapređenju vladavine prava, razvoju građanskog društva i institucionalnoj izgradnji u Srbiji i u regionu, uz jačanje lokalnih kapaciteta O pravnom...

Maja Marić, Country Manager Operations, CPI Property Group

Ritejl parkovi ostaju popularni

Ključni deo kompanijske kulture u CPI Property Group Srbija, koja je deo porodične firme osnovane u Češkoj pre više od 30 godina, jeste stvaranje...

Jadran Beograd

Počela izgradnja prvog regionalnog industrijsko-tehnološkog parka

Kompaniji „Jadran“, koja može da se pohvali tradicijom dužom od sedam decenija, poverena je rekonstrukcija stare zgrade „Župe“ i izgradnja prvog regionalno industrijsko-tehnološkog parka Grandiozni...

Slovenija će, prema projekcijama MMF-a, do 2029. godine prestići Italiju po kupovnoj moći

Slovenija će do 2029. godine prestići Italiju po kupovnoj moći i prići veoma blizu Velikoj Britaniji i Francuskoj, pokazuju...

Srbija će u okviru plana za rast Zapadnog Balkana moći da računa na milijardu i 630 miliona evra

Srbija će u okviru novog plana za rast Zapadnog Balkana će moći da računa na milijardu i 630 miliona...

Veropoulos je podržao tradicionalno Uskršnje darivanje dece bez roditeljskog staranja na Belom Dvoru

Njihova Kraljevska Visočanstva Prestolonaslednik Aleksandar i Princeza Katarina ponovo su bili domaćini tradicionalnog uskršnjeg prijema u Belom Dvoru za...

Gejming industrija u Srbiji prošle godine zaradila više od 175 miliona evra i povećala broj zaposlenih

Gejming industrija u Srbiji je u 2023. godini zaradila više od 175 miliona evra, što je 17 posto više...

Pobeda Pelegrinija na predsedničkim izborima u Slovačkoj

Kandidat vladajuće koalicije Peter Pelegrini pobedio je u drugom krugu predsedničkih izbora u Slovačkoj osvojivši glasove 55 odsto građana...