Mapa sajta

EU postigla dogovor o reformi tržišta ugljenika kao glavni deo plana o klimi

CorD Recommends

Spojеn glavni kolosеk na dеonici brzе prugе od Novog Sada do Budimpеštе, vozovi kreću  u decembru

Glavni kolosеk na dеonici brzе prugе od Novog Sada do Budimpеštе spojen je postavljanjеm poslеdnjеg dеla šina u žеlеzničkoj...

Veropoulos je podržao tradicionalno Uskršnje darivanje dece bez roditeljskog staranja na Belom Dvoru

Njihova Kraljevska Visočanstva Prestolonaslednik Aleksandar i Princeza Katarina ponovo su bili domaćini tradicionalnog uskršnjeg prijema u Belom Dvoru za...

Održana velika konferencija kompanije MPC Properties: „MPC Echo“ predstavio novi talas inovativnog poslovanja

U Sava Centru je održana prva konferencija kompanije MPC Properties "MPC Echo"  sa fokusom na npve trendove  i inovativne...

Bajden potpisao zakon o zabrani TikTok aplikacije ako je njen kineski vlasnik ne proda u roku od godinu dana

Predsednik Džo Bajden potpisao je zakon kojim će se zabraniti aplikacija za društvene mreže TikTok u SAD ako je...

Kompanija Ziđin Majning najavila da će Srbija postati najveći proizvođač bakra u Evropi

Kompanija Ziđin Majning planira povećanje godišnjeg kapaciteta srpskog projekta na 450.000 tona bakra i 10 tona zlata, čime će...

Evropska unija postigla je sporazum o opsežnoj reformi svog tržišta ugljenika, glavnog dela evropskog plana o klimi.

Pregovarači Evropskog parlamenta i predstavnici zemalja članica EU postigli su sporazum kojim se podižu ambicije i širi primena tržišta ugljenika, navodi se u saopštenju Evropskog parlamenta.

Da bi pokrili svoje emisije ugljendioksida, proizvođači struje i industrije koje troše mnogo energije (čelik, cement) u EU sada treba da kupe “dozvolu za zagađenje” na evropskom tržištu kvota emisija štetnih gasova (ETS), formiranom 2005. godine, koji se primenjuje na 40 odsto emisija evropskog kontinenta.

Ukupne kvote koje države stvaraju vremenom se smanjuju kako bi se podstaklo smanjenje emisije štetnih gasova.

Prema postignutom sporazumu, tempo smanjenja predloženih kvota biće ubrzan, a do 2030. kvote treba da budu 62 odsto manje nego 2005. godine (u odnosu na prethodni cilj od 43 odsto), što znači da industrije o kojima se radi treba obavezno da smanje emisije za 62 odsto.

Tržište ugljenika će postepeno biti prošireno na pomorski sektor, na emisije letova među Evropljanima (za koje će sadašnje besplatne kvote biti ukinute), i od 2028. na lokacije za paljenje otpada.

Piter Lis

EU će uporedo sa uspostavljanjem “ugljeničke takse” na granicama postepeno ukidati besplatne kvote do sada dodeljene evropskim industrijama da bi im se omogućilo da se nose sa vanevropskom konkurencijom.

Najmanje 48,5 odsto ovih besplatnih “prava na zagađenje” biće ukinuto do 2030. godine, a potpuno će nestati do 2034. godine. Ta odluka je bila predmet žustre rasprave evroposlanika i predstavnika država članica EU.

Kao druga sporna tačka bio je predlog Evropske komisije da se formira drugo tržište emisije štetnih gasova (ETS2) za grejanje zgrada i goriva za vozila.

Pročitajte još...

EU prva u svetu uvodi carinu na CO2

Evropska unija je postigla politički dogovor o uvođenju carine na uvoz robe kao što su čelik i cement, tokom čije se proizvodnje emituje znatna...

Emanuel Žiofre: Potrebno je kreirati drugačiju sliku Srbije u Evropi

Potrebno je kreirati drugačiju sliku Srbije u Evropi, da se ona ne vezuje za krize već da postane vidljiva tačka kada su u pitanju...

Konačno, domaćinstva će plaćati ugljeničku cenu za goriva i za grejanje na gas ili na lož ulje od 2027. godine, ali će ta cena biti ograničena do 2030. godine, i ako sadašnji rast cena energenata bude nastavljen primena će biti pomerena za godinu dana.

“Ključan trenutak je 2027. godina. Svi treba da smanje emisije do tada ili će morati mnogo da plate”, rekao je glavni pregovarač Evropskog parlamenta Piter Lis, dodajući da se nada da će ovaj krajnji rok podstaći ulaganja u zelenu energiju.

Od 2026-2034, EU će postepeno ukidati besplatne dozvole za CO2 koje trenutno daje industriji da bi je zaštitila od strane konkurencije.

Prihodi od novog tržišta će ići u Socijalni fond za klimu, koji ima 86,7 milijardi evra, a formiran je da pomogne osetljivim domaćinstvima i firmama u energetskoj tranziciji.

Foto: multimedia.europarl.europa.eu

Pročitajte još...

Lajčak novi ambasador EU u Švajcarskoj

Specijalni predstavnik za dijalog Beograda i Prištine, slovački diplomata Miroslav Lajčak, imenovan je za novog ambasadora EU u Švajcarskoj nakon što je visoki predstavnik...

EP i Savet EU postigli dogovor o dodatnih šest milijardi evra pomoći i zajmova za zapadni Balkan

Evropski parlament i Savet EU postigli su dogovor o planu dodatnog finansiranja šest zemalja zapadnog Balkana na njihovom putu prema Evropskoj uniji. Evropska komisija predstavila...

Evropski savet usvojio zakon koji štiti slobodu medija, medijski pluralizam i uređivačku nezavisnost u EU

Evropski savet usvojio je novi zakon koji štiti slobodu medija, medijski pluralizam i uređivačku nezavisnost u Evropskoj uniji, objavila je Delegacija EU. Kako se ističe...

Dijalog Beograda i Prištine: Izjava visokog predstavnika povodom godišnjice Sporazuma o putu ka normalizaciji i Aneksa za njegovu primenu

Prenosimo izjavu visokog predstavnika Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku i potpredsednika Evropske komisije Žozepa Borelja. Engleska verzija dostupna je na ovom linku,...

Pokrenut novi fond za Zapadni Balkan uz pomoć EU i EBRD

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) najavila je pokretanje "Enterprise Expansion Fund II" (ENEF II), investicionog fonda koji ima za cilj da podrži...

Evropski parlament usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji

Evropski parlament je usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji (AI) sa ciljem zaštite osnovnih prava, demokratije, vladavine prava i ekološke održivosti u oblastima koje su...

Evroparlamentarci usvojili stav o Instrumentu za Zapadni Balkan

Poslanici u odborima Evropskog parlamenta za spoljne poslove i budžet usvojili su stav o Instrumentu za reformu i rast za Zapadni Balkan, kojim se...

Najveće evropske banke prošle godine prvi put premašile profit od 100 milijardi evra

Najveće evropske banke su prošle godine prvi put premašile profit od 100 milijardi evra, pošto je povećanje kamatnih stopa omogućilo rekordnu zaradu za većinu...