Mapa sajta

Srpski ratari favorizuju uljarice zbog rata u Ukrajini

Srpski paviljon na EXPO 2025

Na zvaničnom otvaranju srpskog paviljona na EXPO...

Hrvatska i Srbija: Projekat RETFOR

U hrabrom koraku ka borbi protiv klimatskih...

Održana godišnja sednica Skupštine Slovenačkog poslovnog kluba

Dana 25.03, održana je godišnja redovna sednica...

CorD Recommends

Srpski paviljon na EXPO 2025

Na zvaničnom otvaranju srpskog paviljona na EXPO 2025 u Osaki, komesar Žarko Malinović izjavio je da je Srbija ponosna...

Hrvatska i Srbija: Projekat RETFOR

U hrabrom koraku ka borbi protiv klimatskih promena kroz prekograničnu saradnju, pokrenut je projekat RETFOR kao deo Interreg programa...

Speed Business Meeting pet bilateralnih poslovnih asocijacija

07. aprila 2025. u IN Hotelu, održan je Speed Business Meeting na kome su učestvovali članovi pet bilateralnih poslovnih...

Spring Break u Beogradu? Moxy ima sve što ti treba!

Proleće u Beogradu znači sunčani dani, duge šetnje pored reke, živahni gradski ritam i beskonačne mogućnosti za nezaboravne trenutke. A...

Održana konferencija „Energetski efikasni gradovi“ u organizaciji ambasada nordijskih država u Srbiji

U prostorijama MIND Parka u Kragujevcu održana je konferencija pod nazivom „Energetski efikasni pametni gradovi – prozor u budućnost“...

Ovog proleća u Srbiji će biti zasejano oko dva miliona hektara, najveću površinu zauzeće, tradicionalno, kukuruz – oko 950.000 hektara, što je oko 70.000 hektara manje nego prošle godine, ali zbog dobre cene i problema u Rusiji i Ukrajini, ratari će više sejati soju i suncokret.

Prema najavama domaćih poljoprivrednika, suncokret bi mogao da zauzme oko 250.000 hektara, tridesetak hiljada hektara više nego lane. Procenjuje se da bi zbog ratnih sukoba u Ukrajini proizvodnja suncokreta u toj zemlji mogla da padne na najniži nivo u poslednjih 13 godina – na oko 4,3 miliona hektara, za trećinu manje nego prošle godine.

“Ove godine će uljarice biti interesantnije od kukuruza, pre svega zbog izostanka robe iz Ukrajine i Rusije, jer su oni odgovorni za 80 odsto svetske proizvodnje suncokreta, ali i zbog manjih ulaganja koja su neophodna kada je u pitanju setva suncokreta i soje u odnosu na kukuruz”, kaže za RTS Sunčica Savović, direktor Udruženja “Žita Srbije”.

Računica pokazuje da su ulaganja u hektar kukuruza oko 1.000 evra, dok se na istoj površini suncokret seje za 600 do 700 evra.

Istovremeno, suncokret je manje zahtevna biljka i uspeva i na nešto lošijem zemljištu, ali je, kako stručnjaci posebno upozoravaju, ne treba sejati dve godine zaredom na istoj parceli.

“Suncokret bi, kada je reč o plodoredu, trebalo da dođe na svaku 5-6 godinu na istu parcelu. U regionu Srednjeg Banata je to obično svake treće godine, što nije uvek za preporuku, pogotovo sada kada imamo različite hibride u kombinacijama”, kaže Zorica Rajačić iz Poljoprivredne stručne službe u Zrenjaninu.

On smatra da proizvođači treba dobro da razmisle ukoliko povećavaju površine sa suncokretom, da to ne bude, kako kaže, na drugu godinu jer time mogu da naprave problem za ostale useve. 

“Ponovljena setva u dvogodišnjem ciklusu nije dobra, jer takvim načinom gajenja vi iscrpljujete zemljište i dolazi do prenamnoženja korova koji je tipičan za taj usev, te prenamnoženja bolesti i štetočina. Planskim razdvajanjem biljnih vrsta u tropoljnom sistemu vi razdvajate korovsku sinoziju i tako smanjujete i njihovu učestalost u određenom usevu, što je za nas bitno da se protiv korova štitimo na pravi način, to jest mehaničkim načinom i pravilnim plodoredom”, kaže Ljubiša Kolarić sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.

Najbolje je, kažu stručnjaci, da suncokret bude predusev pšenici, a da se nakon pšenice na toj parceli nađe kukuruz.

Suncokret se u Srbiji seje u Vojvodini, Pomoravlju, Mačvi i Stigu.

Pročitajte još...

Fondacija „Alek Kavčić“ pokreće prikupljanje novčane pomoći ugroženim prosvetarima

Fondacija „Alek Kavčić“ i njen osnivač prof. dr Aleksandar Kavčić pokrenuli su na predlog univerzitetske zajednice i zajednice IT Srbija, kao i samih građana,...

Rekordan izvoz IKT sektora iz Srbije

IKT sektor Srbije je postavio nove rekorde u 2024. godini, sa izvozom koji je porastao na 4,13 milijardi evra, što je impresivan rast od...

Novi Sad pravi ambiciozan iskorak uz pomoć Elleven-a

Novi Sad postavlja temelje za novu eru u poslovanju i inovacijama kroz razvoj Elleven-a, A-klase poslovne zgrade koja će redefinisati gradski horizont i njegovu...

Veliko ponovo otvaranje hotela Bristol Beograd

Hotel Bristol Beograd je zvanično ponovo otvoren nakon opsežnih restauratorskih radova koji su trajali dve i po godine, spajajući svoju bogatu prošlost i savremeni...

Pasivni prihod: Istina ili mit?

Sticanje dodatnih prihoda i pametno upravljanje novcem postaju sve važniji aspekti finansijskog planiranja. U današnje vreme postoji mnogo mogućnosti za investiranje, a među pet...

AgroBelgrade 2025 – Centar za inovacije i trgovinu u poljoprivredi i hortikulturi

Više od 500 izlagača okupiće se na trodnevnom sajmu AgroBelgrade 2025, koji će okupiti najbolje iz industrije voćarstva, povrtarstva i vinogradarstva istočne Evrope. Šesto izdanje...

Srbija i Izrael potpisali Memorandum o razumevanju o saradnji ministarstava u oblastima telekomunikacija i poštanskih usluga

Srbija i Izrael potpisali su u Beogradu Memorandum o razumevanju o saradnji ministarstava u oblastima telekomunikacija i poštanskih usluga. Kako je naglašeno u Vladi, ovim...

Devizne rezerve NBS za godinu dana povećane 4,38 milijardi evra

Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije na kraju decembra 2024. godine dostigle su rekordni nivo u iznosu od 29,294 milijarde evra, objavila je NBS. U...