Mapa sajta

Srpski ratari favorizuju uljarice zbog rata u Ukrajini

CorD Recommends

Potpisani ugovori o finansijskom aranžmanu za vetropark Pupin

Set ugovora za finalizaciju finansijskog aranžmana za...

Đedović Handanović: Nuklearna energija u Srbiji najranije 2039. godine

Nuklearna energija u Srbiji biće realnost najranije...

Wiener Städtische osiguranje dobitnik priznanja Dobročinitelj

Kompanija Wiener Städtische osiguranje dobila je priznanje „Dobročinitelj” za društveno odgovorne aktivnosti sprovedene tokom 2021, 2022. i 2023. godine....

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Potpisani ugovori o finansijskom aranžmanu za vetropark Pupin

Set ugovora za finalizaciju finansijskog aranžmana za izgradnju Vetroparka "Pupin" sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj potpisan je...

Ball Corporation objavio finansijski izveštaj i izveštaj o održivosti za 2023. godinu

Kombinovani izveštaj Ball-a ističe posvećenost kompanije održivom poslovanju čime doprinosi ostvarivanju održivih ciljeva svojih kupaca i potvrđuje zašto treba...

Đedović Handanović: Nuklearna energija u Srbiji najranije 2039. godine

Nuklearna energija u Srbiji biće realnost najranije 2039. godine, ako bismo sada počeli da radimo na tom projektu, izjavila...

Ovog proleća u Srbiji će biti zasejano oko dva miliona hektara, najveću površinu zauzeće, tradicionalno, kukuruz – oko 950.000 hektara, što je oko 70.000 hektara manje nego prošle godine, ali zbog dobre cene i problema u Rusiji i Ukrajini, ratari će više sejati soju i suncokret.

Prema najavama domaćih poljoprivrednika, suncokret bi mogao da zauzme oko 250.000 hektara, tridesetak hiljada hektara više nego lane. Procenjuje se da bi zbog ratnih sukoba u Ukrajini proizvodnja suncokreta u toj zemlji mogla da padne na najniži nivo u poslednjih 13 godina – na oko 4,3 miliona hektara, za trećinu manje nego prošle godine.

“Ove godine će uljarice biti interesantnije od kukuruza, pre svega zbog izostanka robe iz Ukrajine i Rusije, jer su oni odgovorni za 80 odsto svetske proizvodnje suncokreta, ali i zbog manjih ulaganja koja su neophodna kada je u pitanju setva suncokreta i soje u odnosu na kukuruz”, kaže za RTS Sunčica Savović, direktor Udruženja “Žita Srbije”.

Računica pokazuje da su ulaganja u hektar kukuruza oko 1.000 evra, dok se na istoj površini suncokret seje za 600 do 700 evra.

Istovremeno, suncokret je manje zahtevna biljka i uspeva i na nešto lošijem zemljištu, ali je, kako stručnjaci posebno upozoravaju, ne treba sejati dve godine zaredom na istoj parceli.

“Suncokret bi, kada je reč o plodoredu, trebalo da dođe na svaku 5-6 godinu na istu parcelu. U regionu Srednjeg Banata je to obično svake treće godine, što nije uvek za preporuku, pogotovo sada kada imamo različite hibride u kombinacijama”, kaže Zorica Rajačić iz Poljoprivredne stručne službe u Zrenjaninu.

On smatra da proizvođači treba dobro da razmisle ukoliko povećavaju površine sa suncokretom, da to ne bude, kako kaže, na drugu godinu jer time mogu da naprave problem za ostale useve. 

“Ponovljena setva u dvogodišnjem ciklusu nije dobra, jer takvim načinom gajenja vi iscrpljujete zemljište i dolazi do prenamnoženja korova koji je tipičan za taj usev, te prenamnoženja bolesti i štetočina. Planskim razdvajanjem biljnih vrsta u tropoljnom sistemu vi razdvajate korovsku sinoziju i tako smanjujete i njihovu učestalost u određenom usevu, što je za nas bitno da se protiv korova štitimo na pravi način, to jest mehaničkim načinom i pravilnim plodoredom”, kaže Ljubiša Kolarić sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.

Najbolje je, kažu stručnjaci, da suncokret bude predusev pšenici, a da se nakon pšenice na toj parceli nađe kukuruz.

Suncokret se u Srbiji seje u Vojvodini, Pomoravlju, Mačvi i Stigu.

Pročitajte još...

Đedović Handanović: Nuklearna energija u Srbiji najranije 2039. godine

Nuklearna energija u Srbiji biće realnost najranije 2039. godine, ako bismo sada počeli da radimo na tom projektu, izjavila je ministarka rudarstva i energetike...

Univerzitet u Beogradu postao deo najvećeg svetskog naučnog projekta u CERN-u

Univerzitet u Beogradu i Evropska organizacija za nuklearno istraživanje CERN zaključili su u Ženevi Memorandum o razumevanju, čime je beogradski Univerzitet postao deo najvećeg...

Srbija najveći investitor u Crnoj Gori u 2023. godini

Prema podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG), najviše investicija iz inostranstva tokom 2023. godine bilo je iz Srbije (125,2 miliona evra), na drugom mestu...

Ambasadorka Anke Konrad: Srbija bi u narednom periodu mogla da bude motor za ceo region

Srbija ima kapacitet da brže napreduje na putu u EU, izjavila je ambasadorka Nemačke u Beogradu Anke Konrad. Ona je naglasila da bi Srbija u...

Srbija i Angola potpisale Program saradnje u oblasti kulture

Srbija i Angola su potpisale Program saradnje u oblasti kulture koji će, kao je objavljeno u Vladi, važiti za period od 2024. do 2026....

Turistička organizacija Zlatibora i Turistička zajednica Labina potpisale Protokol o saradnji

Turistička organizacija Zlatibora i Turistička zajednica Grada Labina potpisale Protokol o saradnji koji podrazumeva unapređenje saradnje u oblasti turističke privrede, odnosno, turizma i ugostiteljstva,...

Na vodećem svetskom sajmu organske hrane srpske firme ugovorile poslove koji premašuju 8 miliona evra

Srpske kompanije koje su učestvovale na Međunarodnom sajmu organske hrane Biofach u Nirnbergu ugovorile su poslove čija vrednost premašuje osam miliona evra, objavila je...

Na sajmu Gulfood 2024 u Dubaiju učestvuju 24 firme iz Srbije

Na Međunarodnom sajmu prehrambene industrije Gulfood 2024 u Dubaiju učestvuju 24 domaće kompanije iz prehrambenog sektora, predstavljajući svoje proizvodne programe na nacionalnom štandu Srbije,...