Mapa sajta

Nemačka vlada usvojila predlog zakona o postepenom ukidanju sistema grejanja na naftu i gas

CorD Recommends

Švedska započela izgradnju drugog u svetu skladišta u kome će se čuvati nuklearni otpad

Švedska je počela izgradnju skladišta za iskorišćeno...

Kina ostvarila rekordni izvoz na godišnjem nivou

Kina je prošle godine izvezla robe u...

Mlade osobe u EU pokazuju veće poverenje u druge ljude

U 2023. godini, procenjena prosečna ocena poverenja...

Švedska započela izgradnju drugog u svetu skladišta u kome će se čuvati nuklearni otpad

Švedska je počela izgradnju skladišta za iskorišćeno nuklearno gorivo, tek drugo u svetu, gde će se visokoradioaktivni otpad čuvati...

SAD uklonile Kubu sa liste država koje podržavaju terorizam i ublažile deo sankcija protiv te zemlje

Sjedinjene Američke Države su uklonile Kubu sa liste država koje podržavaju terorizam i ublažile deo ekonomskih sankcija protiv te...

Potpisan sporazum između Privredne komore Srbije i Tesla Science Foundation

Direktorka Sektora preduzetništva Privredne komore Srbije Branislava Simanić, potpisala je u Njujorku sporazum sa fondacijom Tesla Science, u cilju...

Kina ostvarila rekordni izvoz na godišnjem nivou

Kina je prošle godine izvezla robe u vrednosti od oko 3,4 biliona evra, što je 7,1 odsto više nego...

Mlade osobe u EU pokazuju veće poverenje u druge ljude

U 2023. godini, procenjena prosečna ocena poverenja u druge ljude među osobama od 16 i više godina u Evropskoj...

Nemačka vlada odobrila je predlog zakona kojim se od 2024. godine nalaže da svi novi sistemi grejanja, instalirani i u novim i starim zgradama, moraju da koriste 65 odsto energije iz obnovljivih izvora, za šta kritičari upozoravaju da bi moglo da predstavlja problem siromašnijim domaćinstvima.

Zakon je deo ambicije da Nemačka postane klimatski neutralna do 2045. godine, pošto je građevinski sektor bio odgovoran 15 odsto štetnih emisija u zemlji.

Domaćinstva bi takođe mogla da koriste toplotne pumpe koje rade na obnovljivu električnu energiju, daljinsko grejanje, električno grejanje ili solarne termalne sisteme kao prihvatljivu alternativu grejanju na fosilna goriva, navodi se u predlogu zakona u koji je uvid imao Rojters.

Ova politika je naišla na otpor unutar koalicije kancelara Olafa Šolca, a kritičari su je nazvali preskupom i teretom za domaćinstva i stanare sa niskim i srednjim prihodima.

Ta promena mogla bi da košta Nemce oko 9,16 milijardi evra godišnje, sve do 2028. godine, pokazao je nacrt zakona. Troškovi će pasti na 5 milijardi od 2029. jer Berlin očekuje širenje obnovljivih izvora energije i povećanje proizvodnje pumpi za grejanje kako bi transformacija bila jeftinija.

Vlada će ponuditi subvenciju od 30 odsto za stambene objekte u kojima žive vlasnici i 10 odsto dodatno ako se vlasnici odluče da ranije uvedu promene nego što je propisano zakonom, bez obzira na prihode domaćinstva.

Vlasnici kuća koji primaju socijalnu pomoć mogli bi da računaju na 20 odsto dodatnih subvencija, a prema predlog zakona postoje izuzeća za vlasnike kuća koji su stariji od 80 godina i socijalno su ugroženi.

Za one koji prekrše nova pravila preti kazna od 5.000 evra, navodi se u nacrtu zakona o kome će se sada raspravljati u parlamentu.

Pročitajte još...

Angela Merkel odlikovana najvišim nemačkim ordenom

Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel odlikovana je Velikim krstom za zasluge, najvišim ordenom u zemlji, uz pohvale za svoju disciplinu i strast kojom je...

Ambasadorka Nemačke Konrad i predsednik Srbije Vučić potpisali Zajedničku izjavu o namerama

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ambasadorka Nemačke u Beogradu Anke Konrad potpisali su Zajedničku izjavu o namerama između Kabineta predsednika Republike i nemačkog ministarstva...

S tim u vezi, na grejanje odlazi više od 40 odsto godišnje potrošnje gasa u Nemačkoj jer se skoro polovina od 41 miliona domaćinstava u zemlji greje na prirodni gas, dok skoro 25 odsto koristi lož ulje.

Takođe, promena znači to da da će Nemačka morati da zatvori više od 90 odsto svoje 500.000 kilometara duge mreže za distribuciju gasa u narednih 20 godina, pokazala je studija istraživačkog centra Agora.

Oko 78 odsto Nemaca je protiv planiranog zakona, pokazuju ankete, dok oko 62 odsto anketiranih očekuje da će računi za grejanje porasti nakon prelaska na obnovljive izvore energije.

Pročitajte još...

Mlade osobe u EU pokazuju veće poverenje u druge ljude

U 2023. godini, procenjena prosečna ocena poverenja u druge ljude među osobama od 16 i više godina u Evropskoj uniji iznosila je 5,8 (na...

Stanovnici Belgije među najbogatijima u Evropi

Stanovnici Belgije su među najbogatijima u Evropi, a njihovo bogatstvo znatno prevazilazi prosek u evrozoni, saopštila je Nacionalna banka Belgije (NBB). Ukupno neto bogatstvo domaćinstava...

Investicije Evropske banke za obnovu i razvoj porasle u 2024. na rekordnih 16,6 milijardi evra

Investicije Evropske banke za obnovu i razvoj porasle su za 26 odsto u 2024. na rekordnih 16,6 milijardi evra, zahvaljujući više projekata u Ukrajini...

Srbija u 2024. godini bila jedna od najbrže rastućih ekonomija u Evropi

Srbija je u 2024. godini bila jedna od najbrže rastućih ekonomija u Evropi, navodi se u izveštaju Makroekonomskih analiza i trendova (MAT). Prema podacima MAT-a,...

Norveška izvezla rekordnu količinu gasa u 2024. godini i ostala najveći evropski snabdevač

Norveška je izvezla rekordnu količinu prirodnog gasa 2024. godine i očekuje se da će te količine ostati blizu rekordnog nivoa i u narednim godinama,...

Smanjeni proizvodnja i izvoz penušavih vina u Evropskoj uniji

U 2023. godini, Evropska unija je proizvela 1.496 milijardi litara penušavog vina od svežeg grožđa, a u poređenju sa 2022, ovo je predstavljalo pad...

Zvanično usvojena Beogradska deklaracija o veštačkoj inteligenciji

Beogradska ministarska deklaracija u oblasti veštačke inteligencije usvojena je uz saglasnost 44 države članice Globalnog partnerstva za veštačku inteligenciju i Evropske unije, saopštilo je...

Smanjena proizvodnja i potrošnja hemikalija u Evropskoj uniji

Evropska unija je 2023. godine proizvela ukupno 218 miliona tona industrijskih hemikalija (opasnih i onih koje nisu opasne) i potrošila 227 miliona tona, što...