Mapa sajta

NALED: Zahtevi za građevinske dozvole u Srbiji povećani za petinu

CorD Recommends

Potpisani ugovori o finansijskom aranžmanu za vetropark Pupin

Set ugovora za finalizaciju finansijskog aranžmana za...

Đedović Handanović: Nuklearna energija u Srbiji najranije 2039. godine

Nuklearna energija u Srbiji biće realnost najranije...

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Potpisani ugovori o finansijskom aranžmanu za vetropark Pupin

Set ugovora za finalizaciju finansijskog aranžmana za izgradnju Vetroparka "Pupin" sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj potpisan je...

Ball Corporation objavio finansijski izveštaj i izveštaj o održivosti za 2023. godinu

Kombinovani izveštaj Ball-a ističe posvećenost kompanije održivom poslovanju čime doprinosi ostvarivanju održivih ciljeva svojih kupaca i potvrđuje zašto treba...

Đedović Handanović: Nuklearna energija u Srbiji najranije 2039. godine

Nuklearna energija u Srbiji biće realnost najranije 2039. godine, ako bismo sada počeli da radimo na tom projektu, izjavila...

Sagrada familija biće završena 2026. godine, skoro vek i po nakon početka izgradnje

Sagrada Familija, najčuvenija crkva u Barseloni, konačno će biti završena 2026. godine, više od 140 godina nakon početka izgradnje,...

Druga godina pandemije korona virusa nije omela aktivnosti građevinskog sektora u Srbiji, pa je tako u 2021. gradovima i opštinama podneto 138.890 zahteva za dozvole za gradnju, što je za 22.000, odnosno petinu više nego u prethodnoj godini, pokazuje analiza NALED-ovog Saveza za imovinu i investicije.

Efikasnost lokalnih samouprava je ostala nepromenjena, te su pozitivno rešili 85 odsto zahteva, ali s druge strane, širenje virusa jeste uticalo na poštovanje zakonskih rokova zbog češćeg i dužeg odsustva službenika, utvrdio je NALED u svojoj analizi.

Najviše se kasnilo, kako je precizirano, sa izdavanjem upotrebnih dozvola – u proseku devet dana duže u odnosu na zakonski rok, za građevinsku dozvolu se čekalo četiri dana duže, a prekoračenje za izdavanje lokacijskih uslova bilo je u proseku pet dana.

Kašnjenja su zabeležena u 50 odsto gradova i opština, dok je u 2020. ovaj problem imalo 15 odsto gradova i 12 odsto opština.

“Pandemija je jedan od razloga, ali i problem nedovoljnih tehničkih kapaciteta i nedostatka kadrova, s obzirom na to da su u njihovoj nadležnosti i poslovi ozakonjenja objekata i konverzije prava korišćenja u pravo svojine nad zemljištem“, rekla je Tanja Vukotić Marinković, potpredsednica Saveza za imovinu i investicije u NALED-u i registrator u APR-u, koji upravlja sistemom za podnošenje elektronskih zahteva.

Prema njenim rečima, pojednostavljenje i digitalizacija postupaka legalizacije i konverzije, po uzoru na reformu izdavanja eGrađevinskih dozvola, kao i omogućavanje konverzije bez naknade, sigurno bi doprineli rešavanju problema sa kojim se država suočava dugi niz godina.

U 2021. elektronska građevinska dozvola se izdavala u proseku za devet dana (osam u opštinama i 10 u gradovima), a upotrebna za 14, u situacijama kada investitor podnese ispravan zahtev.

Kako je navedeno, izazov i dalje predstavljaju situacije u kojima se zahtevi vraćaju na tzv. usaglašavanje. U proseku, svaki deseti zahtev nije ispunjavao formalne uslove (13,9 odsto u gradovima i 9,1 odsto u opštinama).

Do usaglašavanja može doći jer investitor nema sve papire, ali to su i slučajevi koji mogu ukazati na koruptivne radnje službenika. Najveći procenat dorade zahteva zabeležen je u velikim gradovima.

Prema novoj metodologiji NALED-a, koja u obzir uzima ne samo efikasnost u rešavanju zahteva već i broj službenika kojim lokalna samouprava raspolaže, najuspešniji gradovi u izdavanju dozvola su Novi Sad, Sombor, Sremska Mitrovica, Šabac i Kragujevac, dok se među opštinama sa više od 500 zahteva ističu Surčin, Sopot, Kovin, Beočin i Novi Bečej.

Na začelju tabele su Bor, Novi Pazar, Zaječar, Jagodina i Beograd, a kod opština Zvezdara, Stara Pazova, Pećinci, Bačka Palanka i Vračar.

Slika se bitno menja ukoliko se izuzme odnos broja službenika i zahteva koje svaki od njih obradi, budući da nije lako utvrditi koji broj od onih koji su ovlašćeni za rad u elektronskom sistemu za izdavanje dozvola zaista na tome i radi, ukazano je iz NALED-a.

Na čelu liste gradova u tom slučaju su Sremska Mitrovica, Čačak, Kruševac, Kikinda i Vršac, a na začelju Beograd, Valjevo, Zrenjanin, Novi Sad i Novi Pazar.

Pročitajte još...

NALED predstavio prvu Sivu knjigu inovacija

Nacionalna alijansa za lokalni i ekonomski razvoj (NALED) predstavila je prvu "Sivu knjigu inovacija i visokotehnološkog preduzetništva", sa 60 preporuka za unapređenje uslova za...

NALED utvrdio 12 reformskih prioriteta do 2025.

Podrška sprovođenju zelene agende, unapređenje uslova za investiranje i izgradnju i unapređenje kvaliteta donošenja propisa, tri su ključna reformska prioriteta od ukupno 12 koje...

Slično je i kod opština – prvi su Svilajnac, Novi Bečej, Kovin, Ćuprija i Tutin, a poslednji Stara Pazova, Zvezdara, Zemun, Čukarica i Pećinci.

I po novoj i po staroj metodologiji pojedini gradovi i opštine su pri dnu tabele i evidentno imaju problem sa izdavanjem dozvola, sopštio je NALED.

Kod gradova to je pre svega Beograd, a tu su i Novi Pazar i Požarevac, a kod opština to su gradske opštine Zvezdara, Savski venac, Vračar, Čukarica, ali i Stara Pazova i Pećinci, pa je pitanje za njih kada i kako će da unaprede svoju poziciju, navedeno je u analizi.

S druge strane, uvek u vrhu su Sremska Mitrovica, Sombor, Šabac, Čačak i Kruševac kod gradova, a Kovin, Novi Bečej i Inđija kod opština.

Direktor za konkurentnost i investicije u NALED-u Dušan Vasiljević istakao je da NALED pruža podršku gradovima i opštinama u svom članstvu da unaprede efikasnost kroz organizaciju obuka, mentoring i savetovanje, a takoše na osnovu njihovih sugestija priprema predloge za unapređenje propisa u ovoj oblasti i softvera za izdavanje dozvola.

Pročitajte još...

Đedović Handanović: Nuklearna energija u Srbiji najranije 2039. godine

Nuklearna energija u Srbiji biće realnost najranije 2039. godine, ako bismo sada počeli da radimo na tom projektu, izjavila je ministarka rudarstva i energetike...

Univerzitet u Beogradu postao deo najvećeg svetskog naučnog projekta u CERN-u

Univerzitet u Beogradu i Evropska organizacija za nuklearno istraživanje CERN zaključili su u Ženevi Memorandum o razumevanju, čime je beogradski Univerzitet postao deo najvećeg...

Srbija najveći investitor u Crnoj Gori u 2023. godini

Prema podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG), najviše investicija iz inostranstva tokom 2023. godine bilo je iz Srbije (125,2 miliona evra), na drugom mestu...

Ambasadorka Anke Konrad: Srbija bi u narednom periodu mogla da bude motor za ceo region

Srbija ima kapacitet da brže napreduje na putu u EU, izjavila je ambasadorka Nemačke u Beogradu Anke Konrad. Ona je naglasila da bi Srbija u...

Predstavljena Siva knjiga 16, Reformator godine ministar Mihailo Jovanović

Nagrada NALED-a Reformator godine pripala je ministru informisanja i telekomunikacija Mihailu Jovanoviću za doprinos digitalnoj  transformaciji javne uprave u Srbiji i sistemskim reformama u...

Od zaplenjenog duvana dobijeno je 7 tona najkvalitetnijeg organskog đubriva

Više od 5 tona ilegalnog rezanog duvana, čak 3,5 tone duvana u listu, 26.000 boksova cigareta, 12.000 boksova motanih cigareta, 2 tone duvana za...

Srbija i Angola potpisale Program saradnje u oblasti kulture

Srbija i Angola su potpisale Program saradnje u oblasti kulture koji će, kao je objavljeno u Vladi, važiti za period od 2024. do 2026....

Turistička organizacija Zlatibora i Turistička zajednica Labina potpisale Protokol o saradnji

Turistička organizacija Zlatibora i Turistička zajednica Grada Labina potpisale Protokol o saradnji koji podrazumeva unapređenje saradnje u oblasti turističke privrede, odnosno, turizma i ugostiteljstva,...