Mapa sajta

NALED: Siva ekonomija u Srbiji beleži pad

CorD Recommends

CorD magazin proslavio 20 godina rada 

alliance international media (AIM doo), izdavač CorD magazina, organizovao...

NALED: Uskoro počinje jedan od prvih projekata otvorenih inovacija u Srbiji

Predstavnici naučno-istraživačkih organizacija imaće uskoro priliku da...

Srbija kupila na aukciji Hitlerovu naredbu za napad na Jugoslaviju

Republika Srbija kupila je na aukciji direktivu...

Otvoreni 18. Međunarodni sajam energetike i 19. Međunarodni sajam zaštite životne sredine

Na Beogradskom sajmu otvoreni su 18. Međunarodni...

NALED: Uskoro počinje jedan od prvih projekata otvorenih inovacija u Srbiji

Predstavnici naučno-istraživačkih organizacija imaće uskoro priliku da učestvuju u jednom od prvih projekata "otvorenih inovacija" u Srbiji, pod nazivom...

Nelt – 30 godina na pravoj ruti

Nelt Grupa obeležava jubilej fokusom na zaposlene i sa ostvarenim godišnjim prometom od 1.3 milijarde evra Jubilarna godina zaokružena...

A1 Srbija otvorila prvi Cybersecurity Escape Room u zemlji

U želji da edukuje najširu javnost i ukaže na značaj lične odgovornosti u zaštiti od sajber napada, A1 Srbija...

Srbija kupila na aukciji Hitlerovu naredbu za napad na Jugoslaviju

Republika Srbija kupila je na aukciji direktivu br. 25 od 27. marta 1941. godine, kojom je nemački kancelar Adolf...

Otvoreni 18. Međunarodni sajam energetike i 19. Međunarodni sajam zaštite životne sredine

Na Beogradskom sajmu otvoreni su 18. Međunarodni sajam energetike i 19. Međunarodni sajam zaštite životne sredine, koji će do...

Siva ekonomija u Srbiji je u padu i obim poslovanja mimo propisa u legalnoj, registrovanoj privredi, u proteklih pet godina smanjen je sa 14,9 na 11,7 odsto BDP-a, saopšteno je na predstavljanju tri studije posvećene toj temi u Nacionalnoj alijansi za lokalni ekonomski razvoj (NALED).

Reč je, ističu u NALED-u, o sumi od čak 6,5 milijardi evra, koliko preduzeća godišnje obrnu zahvaljujući neprijavljivanju zaposlenih, isplati dela plata na ruke i skrivanju profita, zbog čega su dodatne mere, pre svega usvajanje novog Programa za suzbijanje sive ekonomije, neophodne u rešavanju jednog od najvećih ekonomskih izazova.

“Procene su da je svako četvrto preduzeće uključeno u sivu ekonomiju dok je pre pet godina to bilo svako treće. Angažovanje radnika na crno i isplata dela plate na ruke i dalje su ključni elementi sive ekonomije i od 100 dinara koje firme zarade u sivoj zoni, 64 steknu na ovaj način, a 36 dinara od neprijavljivanja profita”, rekla je profesorka Ekonomskog fakulteta Gorana Krstić na predstavljanju studije “Siva ekonomija u Srbiji 2022”, koju je prema anketnom metodu uradila sa profesorom Pravnog fakulteta Brankom Radulovićem.

Delatnost koja je najporoznija na pojavu sive ekonomije je građevinarstvo, gde je svako peto preduzeće u sivoj zoni, kao i u prerađivačkoj industriji. Čak 13 odsto radnika neformalno je angažovano u građevinarstvu, a prema rezultatima analize poljoprivreda je na drugom mestu u tom segmentu.

U celokupnoj legalnoj privredi udeo zaposlenih na crno opao je sa 11 na 8,5 odsto u proteklih pet godina i broj neformalno angažovanih radnika smanjen je za 200.000, što je još jedna potvrda pada sive zone.

“Veću sklonost ka aktivnostima sive ekonomije imaju preduzeća i preduzetnici koji su pokrenuli biznis pre najviše tri godine, preduzeća sa povezanim licima i firme bez zaposlenih. Znatno je povećana verovatnoća da će firme koja su u finansijskim teškoćama da posegnu ka sivoj ekonomiji”, objasnio je Radulović.

Imajući u vidu da nijedna metodologija u svetu ne uspeva da potpuno precizno izmeri sivu ekonomiju, NALED je u cilju obezbeđivanja što veće pouzdanosti nalaza procenio obim sive ekonomije i po drugom, monetarnom metodu, koji pored legalne prati i deo finansijskih tokova u neregistrovanoj privredi.

I nalazi te studije pokazali su trend pada sive zone – sa 22,2 na 20,1 odsto BDP-a u proteklih pet godina.

Prema studiji, zajedno sa tzv. crnom ekonomijom, vrednost poslovanja mimo propisa dostiže gotovo 11 milijardi evra.

Takođe, da razvoj bezgotovinske ekonomije pozitivno utiče na smanjenje sive zone pokazala je studija “Uticaj rasta bezgotovinskog plaćanja na sivu ekonomiju”. Podaci otkrivaju da je i po broju kartica po glavi stanovnika i po vrednosti bezgotovinskih transakcija, Srbija na pola puta od zemalja centralne i istočne Evrope, a da je za dve trećine slabija od razvijenih država EU.

Ukoliko bi povećala bezgotovinsku ekonomiju na nivo proseka zemalja centralne i istočne Evrope, Srbija bi mogla da smanji obim sive zone za 3,4 odsto BDP-a, odnosno povećala bi poreske prihode za oko 700 miliona evra godišnje. Procena studije je da bi za to bilo potrebno šest do sedam godina.

Pročitajte još...

Violeta Jovanović, Izvršna direktorka NALED-a

Žene čine razliku

Zadovoljna sam što sam kao prva zaposlena u NALED-u, mogla od samog početka da pratim i usmeravam razvoj organizacije i to tako da u...

Vladislav Cvetković, predsednik UO NALED-a

Brza i inovativna rešenja u fokusu

U skoro svakoj reči koja počinje sa e-a tiče se digitalizacije, NALED je ostavio svoj pečat. Jačanje informacione bezbednosti i zaštite podataka građana, razvoj...

Tim lider GIZ–a Zlatko Milikić rekao je da su dve studije o obimu sive ekonomije, kao i studija o uticaju bezgotovinskih plaćanja, realizovane u okviru Nacionalne inicijative za bezgotovinsko plaćanje – Bolji način. Inicijativa podržava aktivnosti Vlade na suzbijanju sive ekonomije, a projekat je pomogao izradu nacrta novog programa za suzbijanje sive ekonomije do 2025, za čiju se pripremu koriste i ove tri studije.

Inicijativa Bolji način je zajednički projekat Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH i kompanija Mastercard i Visa, koji se sprovodi pod okriljem develoPPP programa Nemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) u saradnji sa NALED-om i Ministarstvom finansija Republike Srbije.

Foto: NALED

Pročitajte još...

Dela Paje Jovanovića i Gustava Klimta prvi put u Srbiji uz podršku Uniqa osiguranja

U okviru izložbe neobičnog formata Paja Jovanović i Gustav Klimt. Jedna epoha, dva umetnika, tri muzeja u Galeriji Matice srpske, predstavljena su tri ženska...

Obeležavanje 115 godina diplomatskih odnosa izmedu Egipta i Srbije

U Četvrtak, 23. novembra Fontana Slavija u Beogradu bila je osvetljena bojama egipatske zastave, u čast proslave 115 godina diplomatskih odnosa izmedu Egipta i...

Elektromreža Srbije i Kraljevina Španija potpisale ugovor o donaciji u vrednosti od 600.000 evra

U prostorijama EMS AD potpisan je ugovor o donaciji između Fonda za promociju španske privrede u inostranstvu, koji je osnovala Kraljevina Španija 2021. godine,...

Vlade Srbije i Kipra potpisale tri memoranduma o saradnji

Vlade Srbije i Kipra potpisale su u Beogradu, u prisustvu predsednika Aleksandra Vučića i Nikola Hristodulidisa, memorandume o saradnji u oblasti nauke, obrazovanja i...

Novi ambasadori Srbije u Švedskoj, Venecueli, Brazilu i Libiji

Objavljivanjem ukaza predsednika Srbije Aleksandra Vučića, okončana je procedura postavljenja četvoro ambasadora Srbije – Jelene Čukić Matić u Švedskoj, Katarine Andrić u Venecueli, Aleksandra...

Tri kineske firme najveći izvoznici u Srbiji

Najveći izvoznici u Srbiji, zaključno sa oktobrom, su Ziđin majning, Ziđin koper i HBIS grupa, tri firme čiji su vlasnici kineske kompanije, objavilo je...

Žiofre: Srbija mora da iskoristi politiku proširenja EU i ubrza tempo reformi

Godišnji izveštaj Evropske komisije o Srbiji daje tačnu i pravednu sliku o preduzetim koracima u reformskim procesima u Srbiji tokom prethodne godine, izjavio je...

Ambasador Imamura: Komparativne prednosti Srbije rastu, očekujemo povećanje japanskih ulaganja

Poslednjih godina uočava se značajniji prodor japanskih kompanija na srpsko tržište, izjavio je ambasador Japana u Beogradu Akiro Imamura, dodavši da u regionu postoje...