Mapa sajta

Lideri nemačkih stranaka zahtevaju dodatno oporezivanje “ratnih profitera”

CorD Recommends

Sagrada familija biće završena 2026. godine, skoro vek i po nakon početka izgradnje

Sagrada Familija, najčuvenija crkva u Barseloni, konačno...

Cene zlata dostigle najviši nivo svih vremena

Rast vrednosti zlata se nastavlja, pa su...

Evropski savet usvojio zakon koji štiti slobodu medija, medijski pluralizam i uređivačku nezavisnost u EU

Evropski savet usvojio je novi zakon koji štiti slobodu medija, medijski pluralizam i uređivačku nezavisnost u Evropskoj uniji, objavila...

Wiener Städtische osiguranje dobitnik priznanja Dobročinitelj

Kompanija Wiener Städtische osiguranje dobila je priznanje „Dobročinitelj” za društveno odgovorne aktivnosti sprovedene tokom 2021, 2022. i 2023. godine....

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Potpisani ugovori o finansijskom aranžmanu za vetropark Pupin

Set ugovora za finalizaciju finansijskog aranžmana za izgradnju Vetroparka "Pupin" sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj potpisan je...

Ball Corporation objavio finansijski izveštaj i izveštaj o održivosti za 2023. godinu

Kombinovani izveštaj Ball-a ističe posvećenost kompanije održivom poslovanju čime doprinosi ostvarivanju održivih ciljeva svojih kupaca i potvrđuje zašto treba...

Nemačke kompanije koje naročito profitiraju zbog trenutne ekonomske situacije i rata  Ukrajini mogle mogle bi da postanu predmet takozvanog poreza na višak profita.

Nakon Levice i Zelenih, sada je i lider nemačkog SPD-a Lars Klingbajl otvoren za uvođenje takvog instrumenta.

“Porez na ratni i krizni profit je instrument koji je na stolu i mislim da je itekako vredan razmatranja”, rekao je Klingbajl navodeći da su  Velika Britanija i Italija već uvele takav porez, i da je za to i Evropska komisija.

S obzirom na pakete pomoći u milijardama evra, on je rekao da se intenzivno bavi tom problematikom i pitanjem kako se nositi sa onima koji su profitirali od krize i rata, te izvukli veliku korist iz sadašnje situacije.

Kristijan Lindner, ministar finansija, Foto: Odd Andersen/AFP via Getty Images

Levica i delovi Zelenih već sedmicama traže uvođenje poreza na višak profita. Liderka Zelenih Rikarda Lang pojasnila je sredinom sedmice da je takav porez logičan korak kada naftne kompanije očigledno koriste trenutnu krizu kako bi ostvarile ogroman profit.

Međutim, ministar finansija Kristijan Lindner odbacuje porez na višak profita, jer bi to, kako je naglasio, takođe pogodilo proizvođače vakcina, vetro i solarnih elektrana ili poluprovodnika.

“Oni ostvaruju profit jer koriste svoje znanje da eliminišu nestašice. Ne želim da im oduzmem impulse da proizvode više”, rekao je Lindner.

Međutim, tokom narednih dana savezna pokrajina Bremen pokrenuće inicijativu za uvođenje poreza na višak profita. Cilj inicijative je da se uvede poseban namet na udeo u dobiti ostvaren isključivo zbog rata u Ukrajini.

Andreas Bovenšulte, gradonačelnik Bremena , Foto: spd-fraktion-bremen.de

“Ne sme se dogoditi da pojedine kompanije ostvaruju zaradu u milijardama samo zbog poskupljenja uzrokovanih ratom, dok savezne i pokrajinske vlade moraju da izdvajaju milijarde za podršku privatnim domaćinstvima i kompanijama koje su posebno pogođene povećanjem cena”, rekao je gradonačelnik Bremena Andreas Bovenšulte, a prenosi Dojče vele.

S tim u vezi, Italija je jedan od pionira u uvođenju poreza na višak profita – u martu je uvela takav porez energetskim kompanijama. U početku je iznosio deset posto, a sada 25 posto, ukoliko je promet bar deset posto veći nego u istom periodu prethodne godine i iznosi više od pet miliona evra.

Prema procenama, u državnu kasu će se tako dodatno sliti oko šest i po milijardi evra.

Pročitajte još...

Olaf Šolc: Bilo bi nepravedno prema Balkanu da Ukrajina prečicom uđe u EU

Nemački kancelar Olaf Šolc upozorio da napori Ukrajine da se pridruži EU ne mogu biti ubrzani, uprkos ruskoj invaziji. On je u obraćanju Bundestagu, pred...

Inflacija u Nemačkoj na rekordnom nivou, u Srbiji 9,1 odsto

Rastuće cene energenata usled ukrajinske krize značajno su poskupele život u Nemačkoj, koja je suočena sa rekordnom inflacijom. Inflacija je u martu dostigla nivo od...

I Mađarska je ostvarila dobit od energetskih kompanija i banaka naplatom zbog dodatnog “ratnog profita”. One će tokom ove i naredne godine državi morati plaćati posebne takse, a vlada u Budimpešti se nada prihodu većem od dve milijarde evra.

S obzirom na visoke cene energenata, i vlada SAD razmatra uvođenje posebnih poreza za proizvođače nafte i gasa kako bi taj novac dala siromašnijim građanima.

Pročitajte još...

Indija najavljuje da će uskoro prestići Japan i Nemačku i postati treća najveća ekonomija sveta

Indija bi do 2027. godine mogla da postane treća najveća ekonomija sveta, čiji će BDP narasti na pet biliona dolara, objavilo je indijsko ministarstvo...

Pivo bi zbog klimatskih promena moglo da bude skuplje i drugačijeg ukusa

Sve je teže uzgajati kafu, čaj i grožđe na toplijoj planeti, a poslednja studija koja se bavi načinima na koje klimatske promene utiču na...

Nemci i Francuzi kreiraju prvi evropski superkompjuter vredan 500 miliona evra

Konzorcijum koji čine nemački Partec i francuski Atos saopštio je da su udružili snage kako bi kreirali prvi evropski superkompjuter JUPITER, koji će vršiti...

Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije

Mnogo je razloga za optimizam

U 2023. i 2024. godini otvara se prostor za dalje značajno unapređenje privredne saradnje sa Nemačkom i obaranje dosaddašnih rekorda. Privredna komora Srbije pruža...

Medeja Lončar, generalna direktorka Siemensa

Odgovorno ponašanje danas, naše nasleđe za sutra

Od osnivanja Siemens nastoji da poboljšava život ljudi uz pomoć tehnologije. U 19. veku svet je uveo u elektrifikaciju, a danas donosi digitalizaciju kao...

Aleksandar Goračinov, Project director, SME HUB

Podsticaj rastu i razvoju domaćih proizvođača

Projekat SME HUB rezultat je javno-privatnog partnerstva između Vlade Švajcarske, koju predstavlja Švajcarska agencija za razvoj i saradnju (SDC) i srpske kompanije ICT HUB Cilj...

Miloš Manić, generalni direktor, Leoni

Spremni za novi uzlet kompanije

Kompanija LEONI je jedan od najvežih izvoznika, ali i najveći poslodavac u industrijskom sektoru u Srbiji, jer ima oko 13.200 zaposlenih u četiri fabrike....

Dragan Čigoja, generalni direktor, Lidl Srbija

Ponosni na prvih pet

Lidl Srbija otvorio je za pet godina čak 67 prodavnica u 38 gradova, koje snabdevaju dva savremeno opremljena i „zelena“ logistička centra. Njihovih 3.300...