Mapa sajta

Izveštaj UN: Pandemijska godina obeležena naglom glađu u svetu

Od sedam članova novog Nadzornog odbora EPS-a tri su iz Norveške

Ministarska energetike Dubravka Đedović predstavila je u...

Pronađene nove značajne količine zlata na lokalitetu u centralnoj BiH

Na području opštine Jezero, u centralnom delu...

Od sedam članova novog Nadzornog odbora EPS-a tri su iz Norveške

Ministarska energetike Dubravka Đedović predstavila je u Vladi Srbije nove članove Nadzorng odbora akcionarskog društva Elektroprivrede Srbije (EPS), u...

Pronađene nove značajne količine zlata na lokalitetu u centralnoj BiH

Na području opštine Jezero, u centralnom delu Bosne i Hercegovine, pronađene su nove značajne zalihe zlata prilikom istraživanja koje...

Sarajevo će biti domaćin konferencije o regionalnoj inicijativi Otvoreni Balkan

Glavni grad Bosne i Hercegovine Sarajevo će do kraja juna organizovati konferenciju o regionalnoj inicijativi "Otvoreni Balkan", najavio je...

Proglašen lokalni pobednik Siemens Media Award za 2023

Prva faza regionalnog takmičenja Siemens Media Award 2023 u kojem su učestvovali novinari i kreatori digitalnog sadržaja u sedam...

Nova zakonska rešenja upravljanja ambalažnim otpadom

Alijansa za cirkularna pakovanja, koju čine lideri u proizvodnji ambalažnog pakovanja – Alpla, Srpska fabrika stakla, Greiner Packaging, Tetra...

Afrika zabeležila najveći skok. Svet na kritičnom prekretnici mora delovati sada do preokreta 2030. godine.

Ujedinjene nacije danas su rekle da je 2020. došlo do dramatičnog pogoršanja gladi u svetu – većina toga verovatno je posledica COVID-19. Iako uticaj pandemije tek treba u potpunosti istražiti, izveštaj više agencija procenjuje da je prošle godine oko desetine globalne populacije – do 811 miliona ljudi bilo pothranjeno. Ovaj broj ujedno nagoveštava da će biti potreban ogroman napor da bi svet ispunio svoje obećanje da će se glad iskoreniti do 2030. godine.

Ovogodišnje izdanje Stanja o sigurnosti hrane i ishrane u svetu prva je globalna procena ove vrste u eri pandemije. Izveštaj zajednički objavljuju Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (IFAD), Dečji fond Ujedinjenih nacija (UNICEF), Svetski program za hranu UN (WFP) i Svetska zdravstvena organizacija Organizacija (WHO).

U izdanjima iz prethodnih godina, već je primećeno svet da je na kocki bezbednost hrane za milione ljudi na svetu – među kojima i za mnogo dece. „Nažalost, pandemija i dalje otkriva slabosti naših prehrambenih sistema, koje ugrožavaju živote i egzistenciju ljudi širom sveta“2, pišu šefovi pet agencija UN-a u ovogodišnjem Predgovoru.

Oni dalje upozoravaju na „kritični trenutak“, čak iako nove nade polažu u povećani diplomatski zamah. „Ova godina nudi jedinstvenu priliku za unapređenje sigurnosti hrane i ishrane kroz transformisanje prehrambenih sistema sa predstojećim Samitom UN-a o prehrambenim sistemima, Samitom o ishrani za rast i COP26 o klimatskim promenama.“ „Ishod ovih događaja“, dodaje petorka, „nastaviće da oblikuje […] drugu polovinu Dekade akcije za ishranu UN“ – opredjeljenje za globalnu politiku koja tek treba da postigne svoj cilj.

Detaljne brojke

Već sredinom 2010-ih glad je počela da raste, raspršujući nade da će moći da se obuzda . Uznemirujuće je što je 2020. godine glad narasla i u apsolutnom i u proporcionalnom smislu, nadmašujući rast stanovništva: procenjuje se da je oko 9,9 procenata svih ljudi bilo pothranjeno prošle godine, naspram 8,4 procenta u 2019.

Više od polovine svih pothranjenih ljudi (418 miliona) živi u Aziji; više od trećine (282 miliona) u Africi; a manji deo (60 miliona) u Latinskoj Americi i na Karibima. Ali najoštriji porast gladi zabeležen je u Africi, gde je procenjena prisutnost pothranjenosti – od 21 posto stanovništva – više nego dvostruko veća od bilo koje druge regije.

I na drugim merenjima, 2020. godina bila je mračna. Sveukupno, više od 2,3 milijarde ljudi (ili 30 procenata globalne populacije) nije imalo pristup adekvatnoj hrani tokom cele godine: ovaj pokazatelj – poznat kao rasprostranjenost umerene ili ozbiljne prehrambene nesigurnosti – skočio je u jednoj godini koliko u prethodnih pet zajedno. Nejednakost polova se produbila: na svakih 10 muškaraca koji nisu sigurni za hranu, 2020. godine bilo je 11 žena koje nisu sigurne za hranu (u poređenju sa 10,6 u 2019).

Pothranjenost je opstala u svim oblicima, a deca su platila visoku cenu: u 2020. godini procenjuje se da je preko 149 miliona mlađih od pet godina bilo zaostalo u razvoju ili prenisko za njihove godine; više od 45 miliona – preslabo ili pretanko za svoju visinu; i skoro 39 miliona – prekomerne težine1. Pune tri milijarde odraslih i dece i dalje su ostali bez zdrave ishrane, uglavnom zbog prevelikih troškova. Skoro trećina žena reproduktivnog doba pati od anemije. Globalno, uprkos napretku u nekim oblastima – na primer, više novorođenčadi se hrani isključivo majčinim mlekom – svet nije na putu da postigne ciljeve za bilo kakve nutritivne pokazatelje do 2030. godine.

Ostali pokretači gladi i neuhranjenosti

U mnogim delovima sveta pandemija je pokrenula brutalnu recesiju i ugrozila pristup hrani. Ipak, i pre pandemije, širila se glad; napredak u smanjivanju neuhranjenosti je izostajao. Ovo je tim više bilo u zemljama pogođenim sukobima, klimatskim ekstremnim uslovima ili drugim ekonomskim padovima ili borbom protiv velike nejednakosti – što sve izveštaj identifikuje kao glavne pokretače nesigurnosti u hrani, koji imaju povratni i kombinovani negativan uticaj2.

Prema trenutnim trendovima, Stanje sigurnosti hrane i ishrane u svetu procenjuje da će Cilj održivog razvoja 2 (Nulta glad do 2030. godine) biti promašen za gotovo 660 miliona ljudi. Od ovih 660 miliona, oko 30 miliona može biti povezano sa dugotrajnim efektima pandemije.

Šta se (još) može učiniti

Kao što je navedeno u prošlogodišnjem izveštaju, transformisanje prehrambenih sistema od suštinskog je značaja za postizanje sigurnosti hrane, poboljšanje ishrane i stavljanje zdrave ishrane na dohvat ruke svima. Ovogodišnje izdanje ide dalje i daje šest „puteva transformacije“. Oni se, kako kažu autori, oslanjaju na „koherentan skup politika i investicionih portfolija“ kako bi se suprotstavili pokretačima gladi i neuhranjenosti.

U zavisnosti od određenog pokretača (ili njihove kombinacije) sa kojim se suočava svaka zemlja, izveštaj podstiče kreatore politike da:

• Integrišu humanitarne politike, politike razvoja i izgradnje mira u konfliktnim područjima – na primer, kroz mere socijalne zaštite kako bi se sprečilo da porodice prodaju svoju oskudnu imovinu u zamenu za hranu;

• Povećaju klimatsku otpornost u prehrambenim sistemima – na primer, dajući malim poljoprivrednicima široki pristup osiguranju od klimatskog rizika i finansiranju zasnovanom na prognozama;

• Jačaju otpornost najugroženijih na ekonomske nedaće – na primer, kroz programe podrške u robi ili u novcu kako bi se smanjio uticaj pandemijskih šokova ili nestabilnost cena hrane;

• Intervenisati duž lanaca snabdevanja kako bi se smanjili troškovi hranljivih namirnica – na primer, podsticanjem sadnje bio-ojačanih useva ili olakšavanjem pristupa tržištu uzgajivačiima voća i povrća;

• Boriti se protiv siromaštva i strukturnih nejednakosti – na primer, jačanjem prehrambenih lanaca vrednosti u siromašnim zajednicama kroz transfere tehnologije i programe sertifikacije;

• Ojačati prehrambeno okruženje i promeniti ponašanje potrošača – na primer, uklanjanjem industrijskih transmasti i smanjenjem sadržaja soli i šećera u sadržaju hrane, ili zaštitom dece od negativnog uticaja reklamiranja hrane.

Izveštaj takođe poziva na „prilagođavanje mehanizama upravljanja i institucija“ kako bi se omogućila transformacija. Kreatorima politike predlaže se savetovanje sa najširom javnošću; osnaživanje žena i mladih; i proširenje dostupnosti podataka i novih tehnologija. Iznad svega, autori urgiraju, da svet mora da deluje sada – ili da gleda kako se pokretači gladi i neuhranjenosti ponavljaju sa sve većim intenzitetom u narednim godinama, dugo nakon što je prošao šok pandemije.

Pročitajte još...

Svetski dan zaštite životne sredine posvećen rešavanju problema plastičnog otpada

Širom sveta 5. juna obeležava se Svetski dan zaštite životne sredine. Ustanovila ga je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1973, a ove godine posvećen je...

Argentinka Selest Saulo prva žena na čelu meteorološke agencije UN

Argentinka Selest Saulo postala je prva žena na čelu meteorološke agencije Ujedinjenih nacija, saopšteno je iz Svetske meteorološke organizacije (SMO). SMO igra ključnu ulogu u...

U mirovnim operacijama UN angažovano 269 pripadnika Vojske Srbije

U mirovnim operacijama Ujedinjenih nacija trenutno je angažovano 269 pripadnika Vojske Srbije koji savesno i odgovorno izvršavaju dodeljene zadatke, dajući svoj doprinos izgradnji i...

Rusija preuzela predsedavanje Savetom bezbednosti UN

Rusija je preuzela predsedavanje Savetom bezbednosti Ujedinjenih nacija uprkos ukrajinskom apelu zemljama članicama da blokiraju taj proces, objavio je Bi-Bi-Si. Svaka od 15 članica Saveta...

Poruka Antonija Gutereša, generalnog sekretara UN povodom Međunarodnog dana žena

Širom sveta, ostvareni napredak u pogledu prava žena polako nestaje pred našim očima. Najnovije prognoze procenjuju da će nam, ako nastavimo ovim tempom, biti...

Istorijski dogovor o zaštiti okeana postignut u UN

Posle 10 godina pregovora, u Ujedinjenim nacijama postignut je istorijski sporazum o zaštiti okeana. Ugovorom o otvorenom moru predviđeno je da 30 odsto svetskih okeana...

UN: Svetske hidroelektrane izgubiće četvrtinu kapaciteta do 2050.

Sedimentacija bi do sredine veka mogla da smanji za četvrtinu skladišne kapacitete skoro 50.000 velikih hidroelektrana i da ugrozi snabdevanje vodom i energijom, rezultat...

UN: Ozonski omotač se postepeno oporavlja

Ozonski omotač se sporo ali primetno oporavlja, a tom brzinom "ozonska rupa" iznad Antarktika, gde je sloj najtanji, bila bi potpuno ispunjena za oko...