Inflacija potrošačkih cena u evrozoni premašila je u avgustu devet odsto i dostigla nove rekordne nivoe u okruženju kontinuirano snažnog poskupljenja energenata i hrane, pokazale su najnovije procene Evrostata.
Prva procena pokazuje da je rast potrošačkih cena u 19 zemalja koje dele zajedničku valutu, iskazan harmonizovanim indeksom potrošačkih cena (HICP), u avgustu ponovo ubrzao na godišnjem nivou dosegnuvši 9,1 posto, pošto je u julu bio na 8,9 odsto.
Time je inflacija u evrozoni dostigla novi najviši nivo otkad je Evrostat počeo da objavljuje izveštaje 1996. godine.
Tabele Evrostata pokazuju da su, u poređenju sa julom, potrošačke cene u evrozoni u proseku porasle za 0,5 posto, a glavni razlog kontinuiranog jačanja inflacije i dalje je skok cena energenata i pojačana neizvesnost u snabdevanju Evrope ruskim gasom.
Cene energenata su tokom proteklog meseca u evrozoni bile za 38,3 odsto više nego u istom prošlogodišnjem intervalu.
Ubrzan je rast cena hrane, alkoholnih pića i duvanskih proizvoda na 10,6 odsto, sa julskih 9,8 posto, a kada se i izuzmu promenjive cene energije i hrane, inflacija je na skočila na 5,5 odsto, s 5,1 odsto u julu.
Baltičke države su i u avgustu beležile najviše godišnje stope inflacije, a najsnažnije su ponovo porasle cene u Estoniji – 25,2 posto. U Litvaniji i Letoniji uvećane su za 21,1, odnosno za 20,8 odsto.
Polovina članica evrozone beleži dvocifrene stope inflacije, a u grupi onih s rastom cena u rasponu od 10 do 20 odsto najviše su pogođene Holandija i Slovačka, sa skokom od 13,6 odnosno 13,3 odsto.
U Nemačkoj i Italiji, prvoj i trećoj najvećoj evropskoj ekonomiji, cene su porasle 8,8 odnosno devet odsto, pokazuju prve procene, a blizu je i Irska s inflacijom od 8,9 posto, dok Slovenije beleži inflaciju od 11,5 posto.
Najnižu godišnju inflaciju u avgustu imala je Francuska sa 6,5 odsto.
U Britaniji, Danskoj i Norveškoj, koje imaju svoje valute, inflacija takođe raste, pokazuju ranije objavljeni zvanični podaci.