Mapa sajta

EU fondovi pomažu nauci u Srbiji

CorD Recommends

Potpisani ugovori o finansijskom aranžmanu za vetropark Pupin

Set ugovora za finalizaciju finansijskog aranžmana za...

Đedović Handanović: Nuklearna energija u Srbiji najranije 2039. godine

Nuklearna energija u Srbiji biće realnost najranije...

Evropski savet usvojio zakon koji štiti slobodu medija, medijski pluralizam i uređivačku nezavisnost u EU

Evropski savet usvojio je novi zakon koji štiti slobodu medija, medijski pluralizam i uređivačku nezavisnost u Evropskoj uniji, objavila...

Wiener Städtische osiguranje dobitnik priznanja Dobročinitelj

Kompanija Wiener Städtische osiguranje dobila je priznanje „Dobročinitelj” za društveno odgovorne aktivnosti sprovedene tokom 2021, 2022. i 2023. godine....

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Potpisani ugovori o finansijskom aranžmanu za vetropark Pupin

Set ugovora za finalizaciju finansijskog aranžmana za izgradnju Vetroparka "Pupin" sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj potpisan je...

Ball Corporation objavio finansijski izveštaj i izveštaj o održivosti za 2023. godinu

Kombinovani izveštaj Ball-a ističe posvećenost kompanije održivom poslovanju čime doprinosi ostvarivanju održivih ciljeva svojih kupaca i potvrđuje zašto treba...

Kada nekom kažete  jestiva elektronika, pitaće vas odmah – Zar elektronika može da se jede? Može ako se pravi od proizvoda koje inače jedemo. A zašto bismo jeli elektroniku? Pa zamislite da umesto kolonoskopije pojedete jedan mali senzor koji je napravljen od graška i jabuke, i da on bežično beleži sve biomarkere od usta do želuca. Ovakav jedan jestivi senzor razvio je tim sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu, zajedno sa partnerima na projektu GREENELIT – zelena elektronika.

Ovo je jedan od 5 velikih projekata kojim koordinira Goran Stojanović, redovni profesor FTN-a i lider Grupe za nano i fleksibilnu elektroniku. Kako kaže, njegov život su projekti na kojima radi, a broj uspešnih evropskih projekata koje ima iz sebe je impresivan. Do sada ih je napisao preko 50.

“Prethodnih 15 godina svog života posvetio sam tome da ukažem na značaj pisanja kompetitivnih naučnih projekata. Svim tim projektima smo trajno promenili sliku o nama na bolje u Evropi i u očima studenata. Naše laboratorije, znanje, oprema, idu rame uz rame sa vodećim evropskim centrima u oblasti zelene, savitljive, tekstilne elektronike. Mi smo njima poželjan partner za buduće projekte. I to je strateški put našeg razvoja. Zato se treba izboriti za postojeće fondove”, objašnjava Stojanović.

I izborio se za njih 20, preko kojih je zajedno sa svojim timom na FTN i u Novi Sad doneo preko 7.4 miliona evra bespovratnih sredstava. Spajanjem elektronike i drugih naučnih oblasti kao što su medicina ili poljoprivreda, olakšavamo svakodnevni život ljudi. Jedan takav projekat je i SALSET, posvećen mikrofluidnim uređajima koji se ugrađuju u proteze, u koje su opet ugrađeni kanali, rezervoari za ispiranje i lečenje zuba.

“Autistična deca nemaju svest o oralnoj higijeni i često se to odrazi na zdravlje njihovih zuba. Pomoću ovih naših mikrofluidnih čipova, bežično možete da ispirate zube, preko telefona, na primer na svakih 6 sati ili da ispuštate eterična ulja. Tako spajanjem elektronike i samih tehnika u dentalnoj medicini možemo da pomognemo mnogo poboljšnju oralnog zdravlja, a samim tim i sistemskom zdravlju”, objašnjava Stojanović i dodaje da je to i svrha nauke, da poboljša kvalitet života.

Uz pomoć STRENTEX projekta, na primer, za pet godina moći ćemo da kupimo majicu u kojoj su izvezene elektrode za merenje EKG-a, bez potrebe da se povezuju spoljne elektrode za EKG uređaj. Takođe,  svoje bebe nosićemo u nosiljkama u čiji  tekstil su ugrađeni senzori za merenja vlage, temperature i broja otkucaja srca bebe. Zvuči neverovatno, ali to nije sve. Kroz projekat AQUASENSE na kom je FTN partner, razvijaju se senzori za detekciju kvaliteta vode. Na tom projektu zajedno sa kompanijom iz Nemačke projektni tim pravi robota koji pliva pod vodom i nosi senzore koji detektuju zagađivače u vodi. Ovaj mali ronilac tebalo bi da propliva već za godinu i po dana.

Ipak ne treba zaboraviti metodologiju rada. Zato je Stojanović napisao i dobio sredstva za projekat posvećen odgovornom istraživanju u zemljama Zapadnog Balkana. Podsticanje primene odgovornog istraživanja i inovacija je projekat kojim koordiniše FTN, u konzorcijumu sa 13 partnera iz Francuske, Austrije, Grčke, Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Albanije. Okrenut društvenim pitanjima unutar naučne zajednice, projekat nastoji da razvije metodologiju za merenje, odnosno poboljšanje npr. rodnih pitanja, etike, otvorene nauke. To je jedini projekat u kom se ne razvijaju konkretni proizvodi, ali je baza za rad na svim drugim.

Goran Stojanović kao koordinator i autor ovih značajnih projekata se zalaže za to da se naučna zajednica konstantno obučava da piše i predlaže konkurentne projekte, jer na taj način institucije u Srbiji stavlja u položaj poželjnih partnera za saradnju.

“U praktičnim oblastima kojima se mi bavimo, mi ne možemo zasnivati naš rad na laptopu i glavi i mozgu, nego i na moćnoj opremi koja je skupa, zbog čega su nam EU programi preko potrebni. Ide se po vodu tamo gde je izvor. Ako postoji program EU Komisije koji vredi skoro 80 milijardi evra, kao što je npr. HORIZON, mi naučnici iz Srbije treba da budemo obučeni da deo tog novca donesemo u našu zemlju i razvijamo nauku ovde. Ako ih mi ne uzmemo, neko drugi će da uzme taj slatki kolač. Tako se ulaganje u naše insitucije dovlači dodatni novac koji će razvijati nauku kod nas”, poručuje Stojanović.

Pročitajte još...

Dijalog Beograda i Prištine: Izjava visokog predstavnika povodom godišnjice Sporazuma o putu ka normalizaciji i Aneksa za njegovu primenu

Prenosimo izjavu visokog predstavnika Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku i potpredsednika Evropske komisije Žozepa Borelja. Engleska verzija dostupna je na ovom linku,...

Pokrenut novi fond za Zapadni Balkan uz pomoć EU i EBRD

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) najavila je pokretanje "Enterprise Expansion Fund II" (ENEF II), investicionog fonda koji ima za cilj da podrži...

Evropski parlament usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji

Evropski parlament je usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji (AI) sa ciljem zaštite osnovnih prava, demokratije, vladavine prava i ekološke održivosti u oblastima koje su...

Evroparlamentarci usvojili stav o Instrumentu za Zapadni Balkan

Poslanici u odborima Evropskog parlamenta za spoljne poslove i budžet usvojili su stav o Instrumentu za reformu i rast za Zapadni Balkan, kojim se...

Najveće evropske banke prošle godine prvi put premašile profit od 100 milijardi evra

Najveće evropske banke su prošle godine prvi put premašile profit od 100 milijardi evra, pošto je povećanje kamatnih stopa omogućilo rekordnu zaradu za većinu...

Panel o situaciji na Balkanu i proširenju EU održan u okviru Bezbednosne konferencije u Minhenu

U Minhenu je održana panel diskusija o situaciji na Balkanu i proširenju Evropske unije na zemlje Zapadnog Balkana, u okviru Bezbednosne konferencije kojoj su...

EIB Global 2023. godine investirao rekordne 1,2 milijarde evra na Zapadnom Balkanu

EIB Global, finansijski ogranak Evropske investicione banke (EIB) za aktivnosti izvan Evropske unije, investirao je rekordne 1,2 milijarde evra širom Zapadnog Balkana 2023. godine (365 miliona evra...

Evropska unija i UNDP dodelili 580.000 evra za civilno društvo

Evropska unija i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) dodelili su sredstva za sprovođenje 12 inicijativa organizacija civilnog društva (OCD) u ukupnom iznosu od...