Dvanaest istraživača radiće u Srbiji do januara 2025. godine na projektu “Ranjivi jezici i jezički varijeteti”, a cilj je da se istraži ugroženost jezičkih varijeteta.
U Srbiji se govori veliki broj manjinskih jezika, a projekat će istražiti koliko su ugroženi rumunski, megleno-rumunski, vlaški rumunski, banjaški rumunski, banatski bugarski i rusinski jezici u Vojvodini, kao i jevrejsko-španski (ladino) i romski (gurbetski i arlijski varijeteti).
Cilj projekta je i da kreira sociolingvistički upitnik kojim će se procenjivati vitalnost, odnosno ranjivost pomenutih jezičkih varijeteta, koji će biti primenjen u jezičkim zajednicama u našoj zemlji.
Cilj je i da se dokumentuju jezički varijeteti, te da se prikupljeni materijal arhivira u Digitalnom arhivu Balkanološkog instituta SANU i međunarodnim repozitorijumima.
Inače, kao osnovni kriterijumi za procenu ugroženosti jezičkih varijeteta navode se broj govornika koji se datim jezikom služe, međugeneracijsko prenošenje jezika, domeni upotrebe, te pismenost na datom jeziku.
Projekat okuplja 12 istraživača, devet lingvista i po jednog istoričara, sociologa i psihologa koji imaju bogato iskustvo u terenskom radu u različitim jezičkim zajednicama u Srbiji, kao i iskustvo u sprovođenju upitnika i obradi podataka.
Sprovode ga Balkanološki institut SANU, Filološki fakultet u Beogradu, Filozofski fakultet u Novom Sadu, Filozofski fakultet Nišu i Departman za prevođenje Univerziteta u Bolonji, a rukovodilac je dr Anamarija Soresku Marinković, viša naučna saradnica Balkanološkog instituta SANU.
Foto: pixnio.com/author/bicanski