Mapa sajta

85. godišnjica Francuske ambasade u Beogradu: Ukras grada

CorD Recommends

Generacija Alfa u digitalnoj ekonomiji

Deca rođena u digitalnoj eri, poznata kao...

Austrijska poslovna saradnja u Srbiji

Godišnja anketa Advantage Austria o poslovnoj klimi...

Dani Ermitaža u Beogradu

Dani Ermitaža u Srbiji predstavljaju jedinstven međunarodni...

Đoković u polufinalu Australijan Opena nakon pobede nad Alkarazom

Najbolji srpski teniser, Novak Đoković, obezbedio je...

Švajcarsko-srpska trgovinska komora izabrala nov Upravni odbor

Generalna Skupština Švajcarsko-srpske trgovinske komore održana je 05. februara 2025. u prostorijama firme-članice Nestlé. Skupštinu je otvorila predsednica komore,...

Austrijska poslovna saradnja u Srbiji

Godišnja anketa Advantage Austria o poslovnoj klimi u Srbiji za 2024. godinu potvrđuje stabilnost i rast austrijsko-srpske ekonomske saradnje,...

Pasivni prihod: Istina ili mit?

Sticanje dodatnih prihoda i pametno upravljanje novcem postaju sve važniji aspekti finansijskog planiranja. U današnje vreme postoji mnogo mogućnosti...

Dani Ermitaža u Beogradu

Dani Ermitaža u Srbiji predstavljaju jedinstven međunarodni kulturni projekat koji će se održati od 19. do 23. februara 2025....

Održana Svečana skupština Udruženja italijanskih industrijalaca u Srbiji 

Na skupštini je istaknuto da sa svojih 215 kompanija članica, koje zapošljavaju 33.000 ljudi, Konfindustrija Srbija predstavlja drugo najveće evropsko poslovno udruženje...

Dok je grupa domaćih turista čekala da uđe u zgradu Francuske ambasade, u Pariskoj ulici u Beogradu duvao je vetar, ali nije bilo toliko hladno kao na koktelu priređenom na tom istom mestu decembra 1935. godine, prilikom svečanog otvaranja ove velelepne zgrade, sazidane dve godine ranije – 1933. Gradske dame tog vremena klizale su se u svojim cipelicama po venčačkom mermeru pridržavajući se za svoje pratioce u prijemnom holu kraj kapije, dok je napolju kiša lila, a pod se ledio stvarajući opasne probleme za gošće u obući sa potpeticama

Svečanoj proslavi prisustvovao je sav viđeniji svet, elita jugoslovenske prestonice, na čelu sa knezom namesnikom Pavlom Karađorđevićem i kneginjom Olgom, u društvu Milana Stojadinovića i svih članova vlade. Tadašnji francuski ambasador priredio je proslavu za 800 zvanica, a nakon koktela dugo se po Beogradu prepričavalo ko je došao, a ko nije, ko je pozvan, a ko ne. Imati u rukama pozivnicu za taj 21. decembar bila je stvar prestiža.

Prvi detalj koji ćete uočiti pre ulaska u zgradu je medaljon iznad vrata sa likom Marijane, koja je simbol Republike Francuske. Ona predstavlja pobedu republike nad monarhijom. Odmah uz nju u oči upadaju inicijali RF, koji u dužoj verziji na francuskom jeziku znače République Française i nalaze se na vratima, kvakama i na više mesta u sobama koje se obilaze tokom ove ture.

Celokupan nameštaj rađen je namenski za ambasadu, ali tokom Drugog svetskog rata određeni komadi i umetnine su ili nestali ili vraćeni u Francusku

Ambasada je zidana od 1929. do 1933. godine. U to vreme za Francusku nije bilo uobičajeno da pravi ovako velike i lepe zgrade u inostranstvu, već su se za potrebe veleposlanstava uglavnom iznajmljivale ili restaurirale već postojeće građevine.

Prema rečima Maje Radović, licenciranog turističkog vodiča koja godinama povodom Dana evropske baštine vodi turu i turistima tumači istoriju, arhitekturu i život ove zgrade, pre građevine u Beogradu jedino su u Kanadi, Turskoj i na Cetinju namenski zidane ambasade za Francusku. Pre nego što su se preselili u Parisku ulicu, francuske diplomate radile su i živele na Dorćolu, nedaleko od Dositejeve ulice.

Luj XIV okružen kraljevskim atributima i devizom – Nec pluribus impar: plitki reljef, delo Karla Sarabezola

Na zemljištu namenjenom Bakteriološkom institutu niče ambasada, a Francuzi uredno plaćaju plac. U pričama da je dobijen na poklon, ipak nema mnogo istine.

Zanimljivo je da je dvorište iza ambasade naknadno priključeno kompleksu i kupljeno od Srpske pravoslavne crkve.

Francuzu Rože-Anriju Eksperu, u to vreme glavnom arhitekti francuske vlade za nacionalne palate i civilne građevine, poverena je izgradnja ambasade u Beogradu. On je zaslužan i za izgled jedne crkve u Mecu i gradske kuće u Remsu, kao i za unutrašnjost Ambasade Francuske u Londonu. Asistent u Srbiji bio mu je mladi arhitekta Josif Najman, francuski đak i student u Parizu. Dekoraciju fasade radio je vajar Karl Sarabezol, Eksperov prijatelj, poznat po tome što je na nov način izlivao skulpture u betonu.
U Sali za prijeme nalaze se velike tapiserije na zidu pod imenom Pariz, nastale u čuvenoj radionici Goblen sa tradicijom dužom od 400 godina, kao i većina drugih tapiserija.

Celokupan nameštaj rađen je namenski za ambasadu, ali tokom Drugog svetskog rata određeni komadi i umetnine su ili nestali ili vraćeni u Francusku. Posle rata stigli su noviteti, kao i veliki tepih pravljen baš za ambasadu, i to oko 1946. godine.

Medaljoni su na više strana, ima ih četiri i predstavljaju pet francuskih reka: Garonu, Rajnu, Ronu, Senu i Loaru, sa motivima i građevinama vezanim za njih. Kod Sene je to Notr Dam, kod Loare dvorac, a kod Garone most. Rajnu i Ronu simbolizuju dva momka koja nose poruku mladoj Kraljevini Jugoslaviji da, onako kako su u Evropi povezani Sredozemno i Severno more, tako i Jugoslavija treba da investira novac i poveže Dunav sa Jadranskim morem, a teritorije koje su bile pod Austrougarskom kraljevinom spoji sa novom državom.

KUPOLA SVEČANOG SALONA: Skulptoralna dekoracija na temu četiri elementa, rad Karla Sarabezola prema nacrtu Rože ‘ Anrija Ekspera. Luster od pozlaćene bronze i kristala iz umetničke radionice Bages

Na plafonu je predivan luster, devet metara od poda, koji se spušta mehanizmom kako bi se lakše menjale sijalice i održavao luster. Ta praktičnost ujedno je i jedna od odlika art dekoa, stila kojim odiše čitava ova građevina. Art deko je nastao između dva svetska rata i reč je o spoju stilova koji su vladali pre njega i onih koji su došli posle.

Kamin od mermera dekorisan je horoskopskim znacima, dok skriveni radijatori zapravo greju prostor i ne narušavaju lepotu ove sobe.

Mala trpezarija je mesto gde se obavljaju radni ručkovi. Hrana se doprema liftom iz kuhinje u suterenu. Komode su od slovenačke hrastovine.

Pikasova litografija je na zidu i jedna urbana legenda kaže da ju je lično doneo i poklonio, kao i da je tada organizovan plavi koktel u čast njegovog plavog perioda. Dame su pozvane da obuku garderobu plave boje, a konobari su služili plave koktele.

Pariska ulica je planski dobila ime po glavnom gradu Francuske zbog ambasade i ranije se zvala Knez Mihailov venac

U velikoj, svečanoj trpezariji organizuju se večere u svečanim prilikama. Tada se iznosi poseban servis proizveden u Sevru, specijalno za ovu ambasadu, o čemu svedoči podatak na svakom tanjiru. Escajg ima inicijale RF. Veći deo stolica je restauriran, a majstor iz Francuske kome su odnete na doradu setio se da ih je kao momak originalno pravio za zgradu Ambasade u Beogradu.

Sve sobe su veoma dobro osvetljene prirodnim svetlom. Kad se pogleda kroz prozor, shvatate da je tačno ono što smo jednom čuli – da se Pariska ulica ne vidi, već samo kalemegdanski park i zelenilo. Stiče se utisak kao da ste u dvorištu.
Pariska ulica je planski dobila ime po glavnom gradu Francuske zbog ambasade i ranije se zvala Knez Mihailov venac.

U nevelikom dvorištu je bazen i odatle se, kao na dlanu, vidi Saborna crkva u pozadini.

Upravo tu se organizuju veliki prijemi, a najveći među njima je 14. jula, kada se slavi nacionalni praznik, Dan pada Bastilje.

Pročitajte još...

Predsednik Vučić i ambasador Košar obavili poslednje pripreme za zvaničnu posetu Emanuela Makrona

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa ambasadorom Francuske Pjerom Košarom, kako bi obavili poslednje pripreme za zvaničnu posetu predsednika Emanuela Makrona "Sa francuskim ambasadorom...

Njegova ekselencija Pjer Košar, ambasador Francuske u Srbiji

Bratstvo kroz sport

„Shodno olimpijskoj tradiciji, Francuska, kao zemlja domaćin ovogodišnjih Letnjih olimpijskih igara, prezentovala je rezoluciju o poštovanju Olimpijskog primirja Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Rezolucija je...

Ile de France podržao Festival Francuskog Filma

Francuske zvezde Aleksis Manenti i Ladž Li otvarile 6. Festival francuskog filma Šesto izdanje Festivala francuskog filma svečano je otvoreno sinoć u Beogradu na Kosančićevom...

Više od 150 kompanija na forumu FRANCUSKA – ZAPADNI BALKAN

U Beogradu otvoren dvodnevni forum FRANCUSKA - ZAPADNI BALKAN: „Proizvodnja, lanac snabdevanja i ESG prakse” u organizaciji Francusko-srpske privredne komore, a u saradnji sa Ambasadom Francuske u...

Ambasada Francuske i Francuski institut u Srbiji organizuju manifestaciju Ritam francuske kulture

Tokom ove godine, u kojoj je Pariz domaćin Olimpijskih igara, Francuski institut u Srbiji i ambasada te zemlje će predstaviti, zajedno sa svojim dugogodišnjim...

Počeo Inovacioni forum Srbija–Francuska: Inoviraj za planetu! Igraj zeleno!

Organizovanjem inovacionih foruma sa Srbijom, a prvi je bio održan u Muzeju nauke i tehnike, odajemo počast uspesima Srbije u oblastima nauke i industrije,...

Ambasada Francuske objavila početak trećeg konkursa za održive gradove – Ekoopština

Ambasada Francuske u Srbiji objavila je početak trećeg konkursa za održive gradove "Ekoopština", koji je zamišljen i kao platforma za razgovore i razmenu iskustava...

Francuska nedelja obeležena uz Novi Božole i francuske Ile de France sireve

Još jedno obeležavanje Francuska nedelje, sada već tradicionalne manifestacije, otvoreno je svečanim dočekom novog Božolea powered by Belgrade Airport u Barel House u Beogradu,...