Evropska unija i Evropska svemirska agencija (ESA) pokrenule su 1998. godine program Copernicus, sa ciljem da obezbede širok spektar geografskih podataka i informacija kao što je praćenje životne sredine. Ovaj ambiciozni program posmatranja ima za cilj da pomogne Evropi da ima nezavisan pristup globalnim podacima.
Kopernik je jedan od dva vodeća svemirska programa EU, zajedno sa inicijativom za satelitsku navigaciju Galileo, koja bi trebalo da bude rival dominantnom američkom sistemu globalnog pozicioniranja, ili GPS-u. Program obuhvata šest satelitskih misija Sentinel, dizajniranih da obezbede podatke koji će pomoći kreatorima politike da oblikuju ekološko zakonodavstvo ili reaguju na vanredne situacije kao što su prirodne katastrofe ili humanitarne krize.
„Udruživanje sa Kopernikusom omogućilo bi Švajcarskoj da uzme učešće u oblikovanju programa, obezbedilo bi pristup ovim podacima na dugi rok i omogućilo industriji da učestvuje u nabavkama programa“, navodi se u saopštenju Vlade Švajcarske.
Da bi se pridružila EU šemi, Švajcarska mora da pregovara o bilateralnom sporazumu o pridruživanju sa Briselom i da ga dostavi švajcarskom parlamentu na odobrenje, saopštila je Vlada.
ESA, čiji je osnivač Švajcarska, odgovorna je za razvoj satelita, dok EU upravlja podacima i uslugama koje pruža program Kopernikus i obezbeđuje njegovu dugoročnu operativnost u partnerstvu sa ESA, državama članicama EU i agencijama EU.
Troškovi postavljanja i rada ovog projekta, između 1998-2020. godine, koštalo je oko 6,7 milijardi evra (7,01 milijardi CHF). Međutim, procenjuje se da će podaci posmatranja Kopernika pomoći da se evropska ekonomija poveća za 30 milijardi evra do 2030.
Otopljavanje hladnog fronta u pregovorima
Saopštenje od 18. februara stiglo je u vreme zahladnelih odnosa između Brisela i Švajcarske, koja nije članica EU. Višegodišnji razgovori o čvršćem povezivanju Švajcarske sa jedinstvenim tržištem EU propali su prošlog maja kada je švajcarska vlada odustala od nacrta sporazuma iz 2018. kojim se cementiraju veze sa njenim najvećim trgovinskim partnerom.
Brisel se već deceniju zalagao za sporazum koji bi bio na vrhu niza bilateralnih sporazuma. Odnose EU i Švajcarske trenutno su regulisani sa više od 100 bilateralnih sporazuma koji sežu još iz 1972. godine.
Ignacio Cassis, koji ove godine predsedava telom u kome se godišnje rotira sedam odbornika švajcarske konfederacije, izjavio je u jednom novinskom intervjuu ranije ovog meseca da švajcarska vlada sada radi na novim razgovorima sa EU.
Izvor: swissinfo, Foto: Evropska svemirska agencija (ESA)