Mapa sajta

Nemačka u potrazi za radnom snagom

CorD Recommends

Sagrada familija biće završena 2026. godine, skoro vek i po nakon početka izgradnje

Sagrada Familija, najčuvenija crkva u Barseloni, konačno...

Cene zlata dostigle najviši nivo svih vremena

Rast vrednosti zlata se nastavlja, pa su...

Evropski savet usvojio zakon koji štiti slobodu medija, medijski pluralizam i uređivačku nezavisnost u EU

Evropski savet usvojio je novi zakon koji štiti slobodu medija, medijski pluralizam i uređivačku nezavisnost u Evropskoj uniji, objavila...

Wiener Städtische osiguranje dobitnik priznanja Dobročinitelj

Kompanija Wiener Städtische osiguranje dobila je priznanje „Dobročinitelj” za društveno odgovorne aktivnosti sprovedene tokom 2021, 2022. i 2023. godine....

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Potpisani ugovori o finansijskom aranžmanu za vetropark Pupin

Set ugovora za finalizaciju finansijskog aranžmana za izgradnju Vetroparka "Pupin" sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj potpisan je...

Ball Corporation objavio finansijski izveštaj i izveštaj o održivosti za 2023. godinu

Kombinovani izveštaj Ball-a ističe posvećenost kompanije održivom poslovanju čime doprinosi ostvarivanju održivih ciljeva svojih kupaca i potvrđuje zašto treba...

Manjak radne snage je sve veći problem u Nemačkoj – nema dovoljno kuvara, kuvarskih pomoćnika i konobara, polasci vozova se ukidaju jer nema dovoljno mašinovođa. Na aerodromima se gomilaju koferi jer nema ko da ih pretovaruje. Na bezbednosnim kontrolama ljudi gube živce jer, kako piše Dojče vele, zbog predugih redova ne stižu do svojih aviona.

Obdaništa povlače svoje potvrde o prijemu dece jer nema dovoljno vaspitača.

U anketi nemačke Industrijske i trgovinske komore koja zastupa interese više miliona preduzeća iz industrije, trgovine i uslužnih delatnosti, 56 odsto firmi se žali da nema dovoljno radnika i smatra da je to jedna od najvećih opasnosti za njihovo poslovanje.

Nemačka agencija za rad beleži nedostatak radne snage u 148 zanimanja, a još 122 zanimanja su pod posebnom prismotrom. U proseku prođe osam meseci dok neki starački dom ne nađe negovatelja. Građevinske firme prosečno čekaju pola godine dok ne nađu radnike. Širom zemlje su raspisani konkursi za više od 1,7 miliona slobodnih radnih mesta.

“Pre pet do deset godina smo se oglašavali samo u reklamama da bismo prodali naše usluge. Danas plaćamo oglase u medijima svih vrsta da bismo našli radnike“, žali se Markus Vinter, direktor firme IDS u Baden-Virtembergu koja iznajmljuje radnike svih vrsta. Firma ima oko 750 zaposlenih i potrebno joj je osoblje u više od 20 zanimanja, od bravara, molera i vozača viljuškara, do vozača kombija za isporuku pića.

Manjak radne snage se nije pojavio iznenada.

“Sada smo u relativno dramatičnoj situaciji koju smo već odavno predvideli“, kaže Herbert Briker, profesor na Institutu za tržište rada i izučavanje zanimanja u Nirnbergu.

Prema njegovim zapažanjima, sada se jasno primećuju demografske promene. Nemačka godišnje izgubi oko 350.000 pripadnika radno sposobne generacije, a pri tome će demografski jake generacije tek za nekoliko godina otići u penziju. Zato stručnjaci poput Brikera računaju da će do 2035. godine na tržištu rada vladati manjak od sedam miliona radnika.

To je ogromna rupa. Da bi se ona popunila, potrebno je da u Nemačku dolazi – i tu ostane oko 400.000 doseljenika godišnje. Pri tome se misli na doseljenike iz zemalja van Evropske unije.

Od 2012. stručnjaci sa akademskim obrazovanjem mogu da dolaze u Nemačku zahvaljujući takozvanoj “plavoj karti EU“. Godine 2020. je na snagu stupio i Zakon o doseljavanju stručne radne snage (FEG) kojim nisu obuhvaćeni samo akademski obrazovani imigranti.

Ali on ne deluje kao što se očekivalo. Herbert Briker govori o “razočaranju“ i podseća da je 2020. u Nemačku došlo 30.000 radnika iz inostranstva, ali da je tada zemlju i napustilo 20.000 radnika.

Nemačka vlada sada hoće da reformiše zakon tako da se tržište rada otvori i za radnike koji nemaju potrebnu diplomu ili svedočanstvo – njima bi trebalo pružiti mogućnost da to dobiju u firmama koje ih prihvate.

Nemačka je ranije mnogo polagala na “jednaku vrednost” diploma – sada to vreme prolazi: sada će prilikom zapošljavanja firme slobodno procenjivati da li je neko podesan ili ne, a diploma će biti u drugom planu.

Ali, kako navodi DW, stvari će u praksi i dalje da se odvijaju uz velike teškoće. To dobro zna advokatkinja Betina Ofer koja savetuje preduzeća koja hoće da zapošljavaju radnike iz inostranstva. Čak i sa radnim ugovorom u džepu, i dalje je teško dobiti termin za vađenje vize u nemačkoj ambasadi, kaže Ofer, i dodaje da provera zahteva traje mesecima:

Pročitajte još...

Šolc zahteva promenu pravila glasanja u Evropskoj uniji

Nemački kancelar Olaf Šolc izjavio je da će uložiti sve napore da Ukrajina i Moldavija dobiju status kandidata, da EU treba da se otvori...

Šolc: Cilj je da Srbija i zemlje Zapadnog Balkana što pre uđu u EU

Nemački kancelar Olaf Šolc izjavio je tokom posete Beogradu da Berlin očekuje da se sve zemlje koje su kandidati za članstvo u EU pridruže...

“Vlasti stalno gaje sumnje da moji poslodavci hoće da nekako prošvercuju strance u Nemačku i neće da shvate da poslodavci traže radnu snagu“.

Ona govori o “duboko ukorenjenom odbrambenom stavu“ među nadležnim organima vlasti.

“Još je potrebno boriti se protiv takvog stava i potrebna nam je promena paradigme. Svaki radnik koji nam dođe je dobitak za našu zemlju“, zaključuje Betina Ofer.

Pročitajte još...

Indija najavljuje da će uskoro prestići Japan i Nemačku i postati treća najveća ekonomija sveta

Indija bi do 2027. godine mogla da postane treća najveća ekonomija sveta, čiji će BDP narasti na pet biliona dolara, objavilo je indijsko ministarstvo...

Pivo bi zbog klimatskih promena moglo da bude skuplje i drugačijeg ukusa

Sve je teže uzgajati kafu, čaj i grožđe na toplijoj planeti, a poslednja studija koja se bavi načinima na koje klimatske promene utiču na...

Nemci i Francuzi kreiraju prvi evropski superkompjuter vredan 500 miliona evra

Konzorcijum koji čine nemački Partec i francuski Atos saopštio je da su udružili snage kako bi kreirali prvi evropski superkompjuter JUPITER, koji će vršiti...

Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije

Mnogo je razloga za optimizam

U 2023. i 2024. godini otvara se prostor za dalje značajno unapređenje privredne saradnje sa Nemačkom i obaranje dosaddašnih rekorda. Privredna komora Srbije pruža...

Medeja Lončar, generalna direktorka Siemensa

Odgovorno ponašanje danas, naše nasleđe za sutra

Od osnivanja Siemens nastoji da poboljšava život ljudi uz pomoć tehnologije. U 19. veku svet je uveo u elektrifikaciju, a danas donosi digitalizaciju kao...

Aleksandar Goračinov, Project director, SME HUB

Podsticaj rastu i razvoju domaćih proizvođača

Projekat SME HUB rezultat je javno-privatnog partnerstva između Vlade Švajcarske, koju predstavlja Švajcarska agencija za razvoj i saradnju (SDC) i srpske kompanije ICT HUB Cilj...

Miloš Manić, generalni direktor, Leoni

Spremni za novi uzlet kompanije

Kompanija LEONI je jedan od najvežih izvoznika, ali i najveći poslodavac u industrijskom sektoru u Srbiji, jer ima oko 13.200 zaposlenih u četiri fabrike....

Dragan Čigoja, generalni direktor, Lidl Srbija

Ponosni na prvih pet

Lidl Srbija otvorio je za pet godina čak 67 prodavnica u 38 gradova, koje snabdevaju dva savremeno opremljena i „zelena“ logistička centra. Njihovih 3.300...