Iako su iza nas dve pandemijske godine i ponovo su prisutni poremećaji na globalnom tržištu usled ratnih sukoba, dug period u kojem je realno očekivati beg privrede u sivu zonu u pokušaju preživljavanja nije uticao na stavove domaćih privrednika koji većinom smatraju da je siva ekonomija u Srbiji u poslednjih pet godina ostala na istom nivou ili da čak pada.
To je pokazalo najnovije istraživanje percepcije privrede o sivoj ekonomiji, sprovedeno u okviru Nacionalne inicijative za bezgotovinsko plaćanje. Čak 60% privrednika ocenjuje da su uslovi poslovanja dobri što je za gotovo polovinu više nego pre pet godina. Član Naučnog veća NALED-a Goran Pitić ipak poziva na oprez imajući u vidu snažan rast inflacije i negativne efekte koje nosi povećanje svih cena na rast sive zone.
“U novim okolnostima još više na značaju dobija potreba za hitnim usvajanjem Programa za suzbijanje sive ekonomije do 2025. čiji fokus treba da bude na savremenim digitalnim rešenjima, elektronskim procedurama i transakcijama i pažljivo odmerenim podsticajima za privredu. Smatramo da bi to trebalo da bude jedna od prvih stavki na agendi nove Vlade Srbije”, navodi Pitić.
Istraživanje je pokazalo da privrednici kao glavne razloge za postojanje sive ekonomije vide visoko poresko opterećenje zarada i parafiskale (više od tri četvrtine odgovora) te je potrebno sprovesti mere Programa za poresko rasterećenje zarada, posebno najnižih, uspostavljanje registra neporeskih nameta, ali i mera za podsticanje preduzetništva i smanjenje rada na crno, jačanje kapaciteta inspekcija i dr.