Iako je robna razmena dve zemlje nešto ispod višegodišnjeg proseka, saradnja Srbije i Slovenije je u usponu – zabeleženo je povećanje investicija srpskih kompanija u Sloveniji i nove investicije slovenačkih kompanija u našoj zemlji
Posle uspešnih poslovnih foruma u 2013. i 2015. postoji velika šansa da Privredna komora Srbije organizuje novi susret poslovnih ljudi Srbije i Slovenije tokom ove godine, kaže Miroslav Miletić, potpredsednik Privredne komore Srbije (PKS).
Svake godine konstatujemo da je privredna saradnja među državama veoma dobra, ali da istovremeno postoji dosta neiskorišćenih mogućnosti.Ima li ipak nekih pomaka na tom planu u poslednje vreme?
Slovenija je jedan od najznačajnijih partnera Srbije u političkom i ekonomskom smislu i saradnja između dve zemlje nema samo bilateralni, već i regionalni značaj za sve zemlje Zapadnog Balkana. Ekonomske veze između Srbije i Slovenije zasnivaju se spoljnotrgovinskoj i investicionoj saradnji, regionalnom povezivanju i podršci Slovenije evropskim integracijama Srbije i zajedničkom prijavljivanju za otvorene pozive u okviru evropskih fondova. Tokom 2015. godine zabeležene su značajnije investicione aktivnosti srpskih privrednika, kao što je kupovina hotela „Kempinski Palace“ u Portorožu od strane MK Grupe (vrednost investicije 25 miliona evra), a u decembru Delta Holding je počeo izgradnju hotela Interkontinental u Ljubljani (vrednost investicije je 42 miliona evra). To su izuzetno važni investicioni projekti koje su srpske kompanije zabeležile na slovenačkom tržištu.
Koliko je realno očekivati otvaranje novih prostora za saradnju, na primer u poljoprivredi ili zaštiti životne sredine?
Za Srbiju je dragocena i podrška i iskustvo Slovenije u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, u primeni EU standarda i efikasnom korišćenju finansijskih sredstava iz predpristupnih fondova EU, jer Slovenija važi za lidera po efikasnosti korišćenja novca iz IPA programa među zemljama na Balkanu. Prostor za saradnju naročito postoji u okviru evropskih programa: u okviru Dunavskog transnacionalnog programa PKS je aplicirala sa domaćim i inostranim partnerima u 23 projektna predloga, a nekoliko njih je sa partnerima iz Slovenije, a uskoro očekujemo i otvaranje poziva u okviru Jadransko-jonskog programa u okviru koga partneri iz obe zemlje mogu zajednički da učestvuju. Mogućnosti za saradnju postoje i u okviru velikog evropskog programa Horizon 2020.
Početkom godine održan je vrlo posećen poslovni forum u Ljubljani kojem su prisustvovali i premijeri dve zemlje.Kada bi se mogao očekivati novi takav skup u Srbiji?
Privredna komora Srbije i Gospodarska zbornica Slovenije imaju jako dobru saradnju koja se jednim delom manifestuje i u sektorskom povezivanju kompanija i organizovanju B2B susreta na poslovnim forumima. Podsetiću vas da je PKS organizovala Poslovni forum u oktobru 2013. godine na kojem je bilo prisutno preko 180 kompanija iz Srbije i Slovenije, a na poslovnom forumu u Ljubljani održanom u februaru prošle godine odziv privrednika je takođe bio odličan.
Srbija i Slovenija mogu da sarađuju na velikom broju evropskih projekata kao što su Dunavski transnacionalni program, Jadransko-jonski program i Horizon 2020
Sa slovenačke strane bilo je prisutno preko 130, a sa naše strane preko 60 privrednika. Slovenački privrednici su iskazali interes za sadašnju privatizaciju naših privrednih društava, banja, industrija plastike i poljoprivrednih mašina i dr., kao i za realizaciju velikih projekata kao što su „Beograd na vodi“ i izgradnja pruge Beograd-Budimpešta. Realno je očekivati da se sledeći Poslovni forum održi u Privrednoj komori Srbije tokom 2016. godine.
Slovenačka Kopitarna je pred sam kraj 2015. godine najavila mogućnost nove investicije u Srbiji. Koliko je to vesnik novog većeg učešća slovenačkih preduzeća u investicijama u Srbiji?
Svakako da je dobra vest da je slovenačka firma “Kopitarna”, koja se bavi proizvodnjom obuće, kupila 2.000 m2 zemljišta u u bloku 61, u bescarinskoj zoni Apatin i namerava da na tom zemljištu gradi svoje proizvodne pogone. Ova kompanija već duži niz godina održava poslovnu saradnju sa somborskom kompanijom “Boreli” te obuću proizvedenu u pogonima ove fabrike plasira u republike bivše Jugoslavije. Kompanija „Kolektor“ iz Idrije, namerava da u skorije vreme ojača svoj proizvodni pogon u Novom Sadu sa ciljem povećanja proizvodnje termoplasta u automobilskoj industriji i zapošljavanja nekoliko desetina radnika iz Srbije.
Kako povećati i uravnotežiti spoljnotrgovinsku razmenu dve zemlje?
Ukupna robna razmena Srbije i Slovenije u periodu januar-novembar 2015. godine iznosila je 890,1 miliona dolara, što je za 6,9 odsto manje u odnosu na isti period 2014. godine. Izvoz u Sloveniju iznosio je 386,6 miliona dolara i beleži pad od 12,3 odsto u odnosu na isti period 2014. godine. Uvoz iz Slovenije manji je za 2,3 odsto u odnosu na isti period 2014. godine i iznosio je 503,5 miliona dolara. Deficit u robnoj razmeni iznosio je 116,9 miliona dolara.
U poslednjoj deceniji obim robne razmene dve zemlje redovno je prelazio 900 miliona dolara, a ove godine rezultat je nešto slabiji zbog manjeg izvoza srpske strane
Značajan aspekt spoljnotrgovinske razmene jeste da je obim te razmene redovno prelazio 900 miliona dolara poslednjih 10-tak godina, ali nešto je značajniji pad izvoza naše robe u odnosu na 2014. godinu. Beleži se i pad uvoza iz Slovenije u poslednje tri godine, što je dobar podatak, s obzirom na to da srpska privreda teži da bude što više izvozno orijentisana. Realno, mogućnosti za veći obim robne razmene su znatno veće, pre svega kada je u pitanju povećanje plasmana srpske robe i usluga na slovenačkom tržištu. Jedna od opcija je otvaranje većeg trgovinskog objekta u Ljubljani preko koga bi svi zainteresovani srpski proizvođači mogli da povećaju plasman na ovom tržištu.
Prošlo je dve godine od potpisivanja memoranduma o saradnji Srbije i Slovenije na trećim tržištima. Ima li danas konkretnih rezultata?
Čini nam se da prostora za unapređenje privrednih aktivnosti na trećim tržištima itekako ima. Kada je u pitanju saradnja u regionu, pa i Srbije i Slovenije, ona bi trebalo da se odvija u nekoliko pravaca: udruživanje privrednih društava u klastere ili konzorcijume, nastup na trećim tržištima, kao i zajedničko kreiranje raznovrsnih projekata u oblasti infrastrukture, energetike, zaštite životne sredine, poljoprivrede, IT sektora, itd. Veoma značajan korak za učvršćivanje te saradnje jeste potpisivanje Sporazuma o osnivanju Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana, Regionalnog centra za programiranje regionalnih projekata i Regionalnog centra za podršku, od strane predsednika privrednih komora Srbije, BiH, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Makedonije, Kosova* i Albanije, u Beču avgusta 2015. godine.
Koliko je izbeglička kriza do sada poremetila redovne tokove roba na Zapadnom Balkanu i šta privrednici mogu da učine da se takvi incidenti ne ponavljaju?
Zatvaranje granica između Hrvatske i Srbije tokom septembra meseca prošle godine dovelo je do pada prehrambene proizvodnje u Srbiji za oko 8,7 odsto (procenjena vrednost pada iznosi oko 22 miliona evra) iako se od početka 2015. godine prehrambena proizvodnja odlikovala stabilnim rastom od 0,3 odsto (period januar-avgust 2015. godine). Svima je dobro poznato da je izbeglička kriza iskorišćena za unutrašnje predizborno-političke svrhe u Hrvatskoj i to je nešto što se ne sme u budućnosti dešavati.