Grad od 1,7 miliona stanovnika, poput Beograda, stvara puno otpada. Deponija u Vinči je otvorena 1970. godine u predgrađu glavnog grada Srbije gde svakodnevno prima oko 2700 tona otpada i opslužuje 13 od 17 beogradskih opština.
Vinča je jedna od najvećih nesanitarnih deponija u Evropi. Nakon 50 godina, postojeća deponija ne samo da se približava maksimalnoj iskorišćenosti kapaciteta, već predstavlja i ogroman ekološki i zdravstveni rizik, uključujući i zagađenje obližnje reke Dunav.
Projekat
Grad Beograd je 2015. godine raspisao tender za projekat javno-privatnog partnerstva (JPP) za tretman i odlaganje komunalnog otpada koji će zameniti i transformisati postojeću lokaciju u Vinči. Projekat obuhvata:
• Izgradnju postrojenja za proizvodnju energije iz otpada (103 MW) kapaciteta od 340.000 tona godišnje, dizajniranog tako da optimizuje troškove ulaganja, pristupačnost investicije i ostavi prostor za razvoj reciklaže;
• Izgradnju postrojenja za reciklažu građevinskog otpada i otpada od rušenja kapaciteta 210.000 tona godišnje;
• Izgradnja nove sanitarne deponije kapaciteta 170.000 tona godišnje;
• Sanacija postojeće nesanitarne deponije.
Životna sredina
Projekat se bavi jednim od najurgentnijih ekoloških izazova u Evropi. Postojeća nesanitarna deponija koja je izgrađena bez zaštitne podloge, prikupljanja deponijskog gasa i tretmana procednih (otpadnih) voda, biće rehabilitovana. Savremena postrojenja za upravljanje otpadom će sprečiti dalje zagađenje vazduha i opasnost od kontaminacije površinskih voda koje trenutno preti obližnjem toku Dunava. Sva nova postrojenja biće razvijena u skladu sa relevantnim EU direktivama u ovoj oblasti.
Privatni partner
Beo Čista Energija doo, koju su osnovale globalno preduzeće SUEZ (Francuska), japanski konglomerat ITOCHU i MARGUERITE Fund II, pan-evropski kapitalni fond koji ulaže u obnovljive izvore energije, energetiku i transport, pobedila je na tenderu i sa gradom Beogradom 2017. godine sklopila ugovor o 25-godišnjem javno-privatnom partnerstvu.
Radovi na lokalitetu u Vinči započeli su u oktobru 2019. godine i nastavili se tokom nedavnog izbijanja pandemije korona virusa. Nova sanitarna deponija biće završena do kraja 2020. godine, dok se kompletan završetak projekta i početak operativnih aktivnosti očekuje 2022. godine.
Finansiranje
Ukupni troškovi projekta su 370 miliona evra. EBRD obezbeđuje ukupno finansiranje u iznosu od 128,25 miliona eura što uključuje sopstveni kredit od 72,25 miliona eura, sindicirani kredit od 35 miliona eura sa Erste Group Bank AG, kao i 21 milion eura subvencionisanog finansiranja od strane Specijalnog fonda za zelenu energiju.
Finansiranje EBRD-a je deo većeg paketa koji uključuje Međunarodnu finansijsku korporaciju (IFC) i Austrijsku razvojnu banku (OeEB) sa kreditima od 72,25 miliona evra i 35 miliona evra ponaosob.