Mapa sajta

CorD Recommends

Više...

Damjan Bergant, ambasador Slovenije u Srbiji

Evropska iznad nacionalne pripadnosti

Slovenija je spremna da pomogne Srbiji u...

Mihailo Vesović, Privredna komora Srbije

Dobra politička i ekonomska saradnja idu ruku pod ruku

Pojačana politička saradnja i jačanje međusobnog poverenja,...

Tilen Rebec, direktor, SRC Slovenija

Pouzdan partner već tri decenije

Već pune tri decenije SRC, kao kompanija...

Igor Dodić, advokat, Advokatska kancelarija Dodić-Đurić-Dabić

Solarne elektrane su sadašnjost

Advokatska kancelarija Dodić∙Đurić∙Dabić teži uspostavljanju dugoročne saradnje...

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Univerzitet u Beogradu postao deo najvećeg svetskog naučnog projekta u CERN-u

Univerzitet u Beogradu i Evropska organizacija za nuklearno istraživanje CERN zaključili su u Ženevi Memorandum o razumevanju, čime je...

Dijalog Beograda i Prištine: Izjava visokog predstavnika povodom godišnjice Sporazuma o putu ka normalizaciji i Aneksa za njegovu primenu

Prenosimo izjavu visokog predstavnika Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku i potpredsednika Evropske komisije Žozepa Borelja. Engleska...

Zet Donalda Trampa potvrdio plan ulaganja u centar Beograda i albansku obalu

Džared Kušner, zet i savetnik bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa u Beloj kući, potvrdio je informaciju o planiranom ulaganju...

Evropski parlament usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji

Evropski parlament je usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji (AI) sa ciljem zaštite osnovnih prava, demokratije, vladavine prava i ekološke...

Zdravko Počivalšek, ministar privrednog razvoja i tehnologije u vladi Slovenije

Vetar u jedra privrede

S rastom izazova na međunarodnim tržištima slovenačka vlada je sve usmerenija na stvaranje snažne podrške za internalizaciju poslovanja domaćih preduzeća i na tradicionalnim i na novim snažnim tržištima u usponu. U JIE Srbija ostaje najvažniji slovenački partner

Uprkos tome što će ovu godinu karakterisati niz izazova i na unutrašnjem i na spoljašnjem planu, Zdravko Počivalšek, ministar privrednog razvoja i tehnologije u vladi Slovenije, smatra da ima osnova za uverenje da će slovenačka privreda ostvariti solidne performanse i na domaćem tržištu i na stranim tržištima. Što se privredne razmene sa Srbijom tiče, naš sagovornik smatra da su mogućnosti za dalji razvoj saradnje dveju privreda značajni.

„Verujem da će i političari, kao i privrednici, umeti to da iskoriste kao što smo to dokazivali i do sada“, kaže Počivalšek.

Za Sloveniju je 2015. bila relativno uspešna. Kada je reč o privrednom rastu, šta su vaša očekivanja za 2016. godinu?

Lično sam umereni realista. Podaci UMAR-a (Zavod za makroekonomske analize i razvoj) prikazuju da će bruto domaći proizvod u 2016. godini porasti za 2,3%. Svesni smo činjenice da su ključni rizici u privredi povezani s međunarodnim i domaćim okruženjem, s mogućnošću usporavanja rasta kod naših najvažnijih privrednih partnera, sa trendovima cena na naftnim tržištima, s uslovima za investiranje u Sloveniji, kao i s opreznošću ekonomskih subjekata kod odluka o trošenju i privatnom i investicijskom. Ipak, prema podacima, privredni rast će i ove godine ostati u okvirima očekivanog. On će ove godine premašiti dva procenta, što je nešto manje nego lane. Najveći akcenat biće stavljen na izvoz, a po predviđanjima trebalo bi umnogome da ojača i privatna potrošnja. Manje nego prošle godine biće i bruto ulaganja u osnovna sredstva, najviše zbog pada javnih investicija. Izuzetno je važno i to što će se uslovi na tržištu rada i dalje poboljšavati. A najviše od svega očekujem da će odluke slovenačke vlade i dalje pozitivno uticati na rast i konkurentnost slovenačke privrede.

Ipak, sudeći po nedavno objavljenoj analizi centralne banke Slovenije, ostaju brojni rizici nestabilnosti. Gde ih vi, kao dugogodišnji privrednik i ministar ekonomije, prvenstveno vidite?

Neke od rizika sam već pomenuo u odgovoru na vaše prvo pitanje. Na domaćem terenu najveća nesigurnost proističe iz obima ulaganja države, ali još veći rizik proizlazi iz međunarodnog okruženja. Prošle jeseni je UMAR predočio da se uz lagano poboljšavanje privrednih uslova i stabilizaciju finansijskog tržišta na području evrozone poslednjih meseci pojavila nesigurnost u vezi s rastom privreda u razvoju. Ako bi se i dalje smanjivao obim svetske trgovine, ta nesigurnost bi mogla polako da smanji tempo privrednog oporavka naših najbitnijih trgovačkih partnera i time u velikoj meri utiče na stabilnost finansijskog tržišta. Taj rizik se delimično već ostvaruje, što je najprimetnije u snižavanju procena međunarodnih institucija u vezi s privrednim rastom.

Najveći rizik u domaćem okruženju su kreditni tokovi između bankarskog i privrednog sektora, što bi u 2016. godini moglo da zakoči očekivani oporavak privatnih ulaganja

Ako bih se vratio na početak, najveći rizik u domaćem okruženju ostaju kreditni tokovi između bankarskog i privrednog sektora, što bi u 2016. godini moglo da zakoči očekivani oporavak privatnih ulaganja. Rizik za investicionu potrošnju predstavljaju i moguća odstupanja od planiranog opsega povlačenja evropskih sredstava.

Koliko slab oporavak Evrope utiče na rast slovenačkog BDP-a i izvoza?

Svakako dosta. Slovenija je kao mala otvorena privreda u velikoj meri zavisna od privrednih kretanja kod najbitnijih privrednih partnera. Među te ubrajamo, u prvom redu, države Evropske unije u koje izvozimo više od 75% roba i usluga. Na značaj izvoza za Sloveniju ukazuje i podatak da je u 2014. godini ovaj činio 76,5% bruto domaćeg proizvoda.

Koliko bi tržišta Azerbejdžana, Irana, Vijetnama, koja ne osećaju ove recesione trendove, mogla biti izlazna karta slovenačke privrede za veći rast?

Kod kuće možeš jedino da preživljavaš, bez tuđih tržišta za slovenačke kompanije nema ni rasta ni razvoja. Tržišta koje ste pomenuli za Sloveniju predstavljaju dobru priliku. Hteo bih da kažem i to da želimo da slovenačkim kompanijama pružimo pravu podršku kod njihove intenzivnije internacionalizacije, uključivanja u globalne lance, kao i privlačenjem tuđih direktnih ulaganja, i to kroz sprovođenje Programa podstreka internacionalizacije (Programa spodbujanja internacionalizacije) 2015–2020.

Slovenačka vlada je razvila program mera za podršku slovenačkim kompanijama u njihovoj intenzivnijoj internacionalizaciji, uključivanju u globalne lance i privlačenju tuđih direktnih ulaganja

Na osnovu tog programa, kao i zajedničkog dogovora svih učesnika, pripremili smo izvršni dokument „Međunarodni izazovi 2015–2020.“ U njemu su prikazana strana ciljna tržišta, pored onih tradicionalnih i druga, kao i tržišta država koje ste spomenuli u svom pitanju. Nedavno sam sa izuzetno jakim privrednim delegacijama posetio Vijetnam i Iran, što vidim kao odličnu osnovu za jačanje poslovnih odnosa među državama. To su po mojoj oceni prave odluke, naravno uz ostvarivanje povoljnog domaćeg poslovnog okruženja, koje će omogućiti rast slovenačkoj privredi.

Kako u ovim okolnostima ocenjujete uspeh vlade Slovenije u suočavanju s unutrašnjim i spoljašnjim faktorima nestabilnosti?

S obzirom na to da dostižemo relativno visok stepen privrednog rasta, mogu slobodno da kažem da je vlada Republike Slovenije prilično uspešna u upravljanju kako unutrašnjim tako i spoljašnjim činiocima nestabilnosti.

Koja ste iskustva u vezi sa rešavanjem problema loših kredita podelili sa Srbijom?

Svakako želim da kažem da smo u ministarstvu potražili nekoliko načina kojima podstičemo kompanije da ulažu u rast i razvoj. Mogu da vam predstavim samo jednu od odluka za koju, lično, smatram da je zaista dobra. Za kompanije koje su ispod zadatog stepena kapitala, ali imaju perspektivan poslovni model i zdravo jezgro, zajedno sa SID bankom smo kreirali mere kako bismo olakšali malim i srednjim preduzećima da dobiju povoljno kreditno finansiranje, omogućili da u određenom vremenskom periodu konsoliduju svoja investiciona ulaganja i na osnovu razvoja njihovog poslovnog modela podsticali investicione aktivnosti. Granica minimalnog kapitalskog uslova je označena linijom koja određuje 20% kapitala u sredstvima na početku pozajmice, pa do 40% kapitala u sredstvima na kraju vraćanja zajma. Predviđeno je i to da kompanija po dostignuću 40% aktivnog kapitala dobije nove zajmove u komercijalnom sektoru.

Slovenija mora da se usmeri na butik turizam i na zahtevne mušterije. Imamo sve mogućnosti da postignemo visoku dodatnu vrednost, treba je samo iskoristiti

Da bi kompanije uvećavale svoj nivo neophodnog kapitala, podstakli smo ih tako što se u slučaju sniženja ispod ugovorom određene granice učešća kapitala u sredstvima aktiviraju ugovorne klauzule koje pored zakonskog minimuma kompaniju prisiljavaju da celokupan dobitak usmeri u povećavanje kapitala. Ta odredba ostaje na snazi sve dok se u godišnjim bilansima preduzeća ne premaši minimalna granica kapitalne adekvatnosti, a aktivira se iznova svaki put kada preduzeće ne posluje iznad zahtevanog minimalnog rasta kapitalne adekvatnosti preduzeća. U posebne uslove, koji važe za sve kompanije, se pored zabrane podele dobitka kada je stepen kapitaliziranosti ispod planiranog, ubrajaju i druga ograničenja kao što je ograničavanje troškova, pravo banke da obavi reviziju poslovanja, obaveza obelodanjivanja itd.

Koliko je ova situacija opteretila planove razvoja saradnje Slovenije i Srbije na ekonomskom planu?

Takvu ocenu je baš teško dati.

Gde u tom kontekstu vidite dalje mogućnosti razvoja saradnje Slovenije i Srbije na ekonomskom planu?

Već na samom početku bih hteo da istaknem da Srbija, svakako, ostaje najbitniji trgovački partner na području jugoistočne Evrope. Razmena robe između država je, bez obzira na mali pad u 2014. godini, zadržala dugoročni trend rasta, a podaci za 2015. godinu pokazuju njen ponovni uspon. Čitav obim robne razmene je u prvih devet meseci 2015. godine iznosio 848,3 miliona evra, što predstavlja 6% povećanja u odnosu na isti period 2014. godine. Svakako znate da je Slovenija u 2014. godini bila 14. uvozni i 8. izvozni partner Srbije. Prema podacima Statističkog zavoda Republike Slovenije, u 2014. godini u Srbiju je izvozilo 2.955 kompanija, a otuda su u Sloveniju uvozile 1.833 kompanije.

Ako pogledamo iz drugog ugla i pažnju usmerimo na malo duži vremenski period, vidimo da je Srbija od 2003. do decembra 2014. godine sa 1.180,50 miliona evra bila drugi najveći primalac slovenačkih neposrednih ulaganja. U 2008. godini je bila čak na prvom mestu! Čini mi se značajnim da istaknem da su investicije bile usmerene u sve privredne sektore, a glavne motive za sve ta investiranja čine prilično povoljno poslovno okruženje, kvalitetna i cenovno dostupna radna snaga, takođe, lakši pristup do tržišta trećeg sveta, relativno prihvatljivi poreski uslovi, te povremeno i finansijska podrška. U poslednje vreme motiv je svakako i ponovni privredni rast domaćeg tržišta.

Znači, svakako je za saradnju mnogo mogućnosti i zato verujem da će i političari, kao i privrednici, na obema stranama umeti to da iskoriste, kao što smo dokazivali i do sada.

Slovenija je ove godine bila domaćin samita 100 lidera jugoistočne Evrope i jedan od učesnika samita Kine i CEE. Kako u Sloveniji gledate na važnost ovakvih skupova?

Svakako su ovakvi događaji vrlo važni za razmenu iskustava, za otvaranje vrata saradnje među državama kako na privrednim tako i na drugim područjima. Ako pogledamo, to je za državu koja organizuje samit odlična prilika da predstavi svoje privredne, ali i turističke destinacije.

Slovenija je jedan od učesnika samita Kine i CEE. Da li unutar ovakve saradnje vidite mogućnost i za dalje infrastrukturno i drugo povezivanje Ljubljane i Beograda?

Kao što sam već rekao, ovakvi susreti i integracije su prilika za sve učesnike i te prilike treba iskoristiti u najvećoj mogućoj meri. Toga pravila se držimo i u našem ministarstvu i zajedno sa našom izvršnom institucijom SPIRIT Slovenija podstičemo privrednike da učestvuju i da se predstave.

Slovenija ima nov robusan plan promocije turizma čijem kreiranju ste znatno doprineli. Kakva je vaša vizija promocije Slovenije kao turističke destinacije?

Slovenački turizam je jedna od bitnih privrednih grana Slovenije. Time se ispunjava pre nekoliko godina zadata vizija da će se slovenački turizam u celini temeljiti na održivom razvoju, a uz to ostati vrlo uspešna privredna grana koja bitno doprinosi rastu nacionalne privrede i ugledu naše države u svetu. Među konkretnim ciljevima su porast priliva od turizma iz inostranstva sa dosadašnje dve milijarde evra na tri, kao i rast zapošljavanja u turizmu sa 45.000 na 55.000 zaposlenih, povećanje prosečne dodate vrednosti po zaposlenom u turizmu i povećanje prosečne iskorišćenosti smeštajnih kapaciteta.

Za postizanje pomenutog potrebni su inovativan pristup kod promocije i prodaje, kao i jačanje promotivnih delatnosti na izabranim tuđim tržištima od kojih Slovenija u velikoj meri zavisi. U prošloj godini smo ostvarili bitne korake ka ispunjavanju tih ciljeva. Slovenačka turistička organizacija se ponovo osamostalila uz to i reorganizovala u skladu sa svetskim tržišnim trendovima. Tu najviše mislim na digitalni marketing, na nadograđenu komunikaciju preko društvenih mreža, kao i na jačanje nacionalne turističke marke „I Feel Slovenia“. Značajno je i naše fokusiranje na isticanje onih osobina Slovenije koje predstavljaju bitnu konkurentsku prednost u odnosu na druge turističke destinacije, tj. predstavljanje Slovenija kao zelene, aktivne i zdrave destinacije. Takođe je značajan i izbor posebnih godišnjih tema koje podržavaju komunikaciju naših ključnih konkurentskih prednosti. Nadgradnja komunikacionih aktivnosti nije samo sadržajne prirode. Udvostručili smo sredstva namenjena promociji Slovenije kao turističke destinacije na stranim tržištima i time postavili dobre temelje za iskorišćenje velikog potencijala koji slovenački turizam poseduje.

Ali ako je potrebno da dam odgovor koja bi bila moja lična vizija slovenačkog turizma, mogu da kažem sledeće: Slovenija je svakako premala zemlja da bi mogla da gradi na obimu. Moramo se usmeriti na butik turizam i njime zadovoljiti i najzahtevnije goste. Imamo sve mogućnosti da postignemo visoku dodatnu vrednost, treba ih samo iskoristiti. Lično mislim da to možemo da ostvarimo samo povezivanjem turističkih ponuđača unutar i izvan države, te stvaranjem različitih tematskih turističkih paketa koji će pobuditi interes za Sloveniju kod onih turista koji dolaze iz vrlo dalekih destinacija i za Sloveniju i susedne države obično imaju vrlo malo rezervisanog vremena.

Pročitajte još...

Slovenija 2016

Dobri odnosi za stabilnost regiona

Nj.E. Vladimir Gasparič, ambasador Slovenije u Srbiji

Nove ideje za bolju saradnju

Ulazak Slovenije u EU bila je dobra priča, a i dalje je. Slovenija se zalaže da ona ima dobar nastavak i uticaj na ostale...

Dragan Stevanović, državni sekretar u Ministarstvu privrede Vlade Srbije

Dinamična godina sa ambicioznim ciljevima

Za Ministarstvo privrede 2016. biće još jedna dinamična godina, u kojoj treba okončati proces privatizacije, podstaći osnivanje malih i srednjih preduzeća, naročito među mladim...

Danijela Fišakov, predsednica Slovenačkog poslovnog kluba

Uspešne reforme privlače nove investitore

Slovenačke kompanije su oduvek pokazivale interes za investiranjem u Srbiji, u nekom periodu više, a u nekom manje, a privredna saradnja između dve zemlje...

Miroslav Miletić, potpredsednik Privredne komore Srbije

Srbija i Slovenija sve bolje sarađuju

Iako je robna razmena dve zemlje nešto ispod višegodišnjeg proseka, saradnja Srbije i Slovenije je u usponu – zabeleženo je povećanje investicija srpskih kompanija...

Mag. Melita Rozman Dacar, direktor privrednog društva SŽ – Tovorni promet

Atraktivna ponuda za srpske kompanije

Naš cilj je da srpskim preduzećima omogućimo pouzdanu, kvalitetnu i komercijalno atraktivnu ponudu transportnih i logističkih usluga kako za destinacije u Sloveniji tako i...

Branko Greganović, predsednik Izvršnog odbora NLB Banke Beograd

Poverenje klijenata recept za uspeh

Prepoznavanje potreba klijenata, spremnost da se njihovi zahtevi ispune i profesionalni tim najvažniji su faktori uspeha NLB banke, koja beleži dobre poslovne rezultate NLB banka...

Aleš Mozetič, generalni direktor kompanije Don Don

Prvo konsolidacija u regionu, pa u Evropu

Don Don namerava da se u 2016. godini fokusira na reorganizaciju kompanije u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, a u osvajanje regionalnih tržišta kreće od...