Mapa sajta

Slovenačka privreda

Ka sigurnijim vodama

CorD Recommends

Damjan Bergant, ambasador Slovenije u Srbiji

Evropska iznad nacionalne pripadnosti

Slovenija je spremna da pomogne Srbiji u...

Mihailo Vesović, Privredna komora Srbije

Dobra politička i ekonomska saradnja idu ruku pod ruku

Pojačana politička saradnja i jačanje međusobnog poverenja,...

Tilen Rebec, direktor, SRC Slovenija

Pouzdan partner već tri decenije

Već pune tri decenije SRC, kao kompanija...

Igor Dodić, advokat, Advokatska kancelarija Dodić-Đurić-Dabić

Solarne elektrane su sadašnjost

Advokatska kancelarija Dodić∙Đurić∙Dabić teži uspostavljanju dugoročne saradnje...

Evropski savet usvojio zakon koji štiti slobodu medija, medijski pluralizam i uređivačku nezavisnost u EU

Evropski savet usvojio je novi zakon koji štiti slobodu medija, medijski pluralizam i uređivačku nezavisnost u Evropskoj uniji, objavila...

Wiener Städtische osiguranje dobitnik priznanja Dobročinitelj

Kompanija Wiener Städtische osiguranje dobila je priznanje „Dobročinitelj” za društveno odgovorne aktivnosti sprovedene tokom 2021, 2022. i 2023. godine....

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Potpisani ugovori o finansijskom aranžmanu za vetropark Pupin

Set ugovora za finalizaciju finansijskog aranžmana za izgradnju Vetroparka "Pupin" sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj potpisan je...

Ball Corporation objavio finansijski izveštaj i izveštaj o održivosti za 2023. godinu

Kombinovani izveštaj Ball-a ističe posvećenost kompanije održivom poslovanju čime doprinosi ostvarivanju održivih ciljeva svojih kupaca i potvrđuje zašto treba...

Zahvaljujući merama slovenačke vlade i centralne banke, domaća privreda je na putu oporavka, pre svega zahvaljujući snažnom oslanjanju na izvoz, lagani oporavak domaće tražnje i poboljšanje situacije na tržištu rada. No, nestabilno okruženje nosi svoje rizike.

Ekonomisti očekuju da će Slovenija u 2015. godini zabeležiti realni rast bruto domaćeg proizvoda od 2,7% a prema prognozama slovenačkog zavoda za makroekonomske analize i razvoj, BDP će u 2016., rasti neznatno manje, odnosno– posebno za evropske prilike – zavidnih 2,3 %, uz inflaciju blisku nuli i generalno, stabilnu makroekonomsku situaciju. Ovako dobar progres, posle turbulencija izazvanih finansijskom krizom, rezultat je stabilizacionih mera koje su vlada Slovenije i slovenačka centralna banka preduzele krajem 2013. godine.

U narednom periodu očekuje se da će Slovenija beležiti kontinuirani pad deficita budžeta (2,9%  BDP u 2015, 2.2% u 2016) kao rezultat niza mera na prihodnoj i rashodnoj strani budžeta. Na strani prihoda vlada će zadržati povećanu stopu PDV, korigovanu 2013. godine, i poboljšati disciplinu u prikupljanju poreza uključujući tu i uvođenje obaveznog posedovanja registar kasa. Na strani rashoda najvažniji rezultati se očekuju kroz dalju kontrolu plata u javnom sektoru i nastavak trajanja preduzetih mera u sferi socijalnih transfera i kroz smanjenje kapitalnih izdataka.

Prema oceni Evropske komisije slovenački budžet za 2016. godinu je u glavnim crtama u skladu sa odredbama Pakta za stabilnost i rast ali su strukturalni pokazatelji koji leže u osnovi tako predloženog budžeta “kratki” u odnosu na utvrđene ciljeve, što otvara pitanja kontrole rashodne strane budžeta, tim pre što nivo plata u javnom sektoru zavisi od niza nepredvidivih okolnosti uključujući pregovore sa sindikatima i teškoće u proceni rashoda po osnovu davanja za migrante i izbeglice, pitanje performansi loše banke i nekih garancija koje je izdala vlada Slovenije.

Glavni izvor rasta je snažan uspon izvoza, ali i oporavak domaće tražnje koja se postepeno vraća na nivo pre krize i pozitivna kretanja na tržištu rada. Javna potrošnja je takođe povećana u odnosu na prethodnu godinu. Investicije u građevinski sektor su opale ali je nivo dodate vrednosti u sektoru proizvodnje ostao visok zahvaljujući pozitivnim trendovima izvoza, a isto važi i za sektor usluga koji beleži sličan pozitivan trend, u odnosu na prethodnu godinu. Uprkos izvesnom usporavanju u većini sektora, privrednici izražavaju samopouzdanje i veruju da će se pozitivni trendovi nastaviti.

Uprkos uglavnom pozitivnim trendovima u slovenačkoj ekonomiji, centralna banka ostaje oprezna u svojim prognozama i upozorava na zavisnost slovenačkog oporavka od niza spoljnih faktora

Tržište rada nastavlja da se oporavlja. U trećem kvartalu rast bruto plata je zaustavljen. Zarade su ubrzano rasle od sredine godine pre svega u oblasti proizvodnje, a broj zaposlenih dodatno je porastao (0,5% desezonirano). U prvih devet meseci 2015. slični trendovi su zabeleženi u gotovo svim oblastima privrede, a stopa nezaposlenosti je mereno novembar na novembar prošle godine opala za 6,9%. Ipak, u tom periodu se povećao broj ljudi sa niskim zaradama pa je zarada zaposlenih u privatnom sektoru u istom periodu opala za 03%. Nasuprot tome zarade u javnom sektoru su porasle za 1% pre svega zbog isplata bonusa u sektoru države i rasta zarada u javnim preduzećima.

Slovenija beleži izuzetno nisku inflaciju – nižu od evro regiona – što je delom rezultat niske cene nafte i pada cena trajnih dobara, dok su cene hrane, posebno zelene pijace, ostale na relativno višem nivou tokom cele godine. Istovremeno, poboljšala se situacija sa nenaplativim kreditima koji su i bili uzrok potresa u Sloveniji, ali je kako napominje centralna banka, makroekonomska situacija a samim tim i stanje bankarskog sektora fragilno.

Slovenačka vlada nastavila je da smanjuje deficit koji je niži za oko 300 miliona evra u odnosu isti period prošle godine, pre svega zahvaljujući življoj ekonomskoj aktivnosti i stanju na tržištu rada kao i zahvaljujući vladinim merama koje su doprinele povećanju prihoda i kontroli rashoda. U prvih devet meseci 2015. Ukupni javni prihodi su porasli za 2,2% na godišnjem nivou, dok su rashodi ostali na istom nivou.

Priliv stranih investicija u Sloveniji je u 2014. bio 10,1 milijardu evra, što predstavlja rast od 13,9% u odnosu na 2013. Strani poslodavci su u 2014. ostvarili najgori rezultat do sada, pre svega usled loših rezultata u sektoru nekretnina i bankarstva beležeći gubitak od oko 50,6 miliona evra. Najveći strani investitori u Sloveniji su Švajcarska i zemlje članice EU, pre svega Austrija, Italija, Nemačka i Hrvatska.

Gro njihovih investicija usmeren je na sektor trgovine i finansijske usluge. Na kraju 2014. godine kompanije sa stranim učešćem učestvovale su u ukupnom broju slovenačkih preduzeća (izuzimajući finansijski sektor) sa 4,5%, što je isti rezultat kao i 2013. godine. Najvažnija aktivnost kompanija bila je u sektoru proizvodnje koja je u 2014. godini imala učešće od 12% u strukturi kompanija sa SDI i zapošljavala gotovo polovinu ukupno zaposlenih u grupi preduzeća sa SDI.

U ovim kompanijama prosečne plate zaposlenih bile su za 12,5% veće od prosečne isplaćene plate u Sloveniji po zaposlenom. Takođe kompanije sa SDI su ostvarile veći neto profit i veću dodatu vrednost po zaposlenom.

Slovenačka preduzeća su u 2014. uložila 5,3 milijarde evra u inostranstvu što je za 3% više u odnosu na 2013. godinu. Oko četvrtina ovih investicija je indirektno vlasništvo što znači da domaći(slovenački) investitor ima stranog vlasnika. Kompanije u inostranstvu sa slovenačkim vlasništvom ili suvlasništvom u poslednjih nekoliko godina (od 2009) generišu gubitke. Ovi gubici su prema podacima centralne banke Slovenije dostigli nivo od 88,7 miliona evra u 2014. što je do sada najmanji iznos. Najveći broj slovenačkih investicija je skoncentrisan na bivše jugoslovenske republike koje su krajem 2014. učestvovale u ukupnim slovenačkim investicijama sa 66,7%, dok je Rusija na petom mestu. Većina slovenačkih investicija je skoncentrisana u sferi usluga sa 54,8% na kraju 2014., u odnosu na proizvodnju.  Po strukturi sektora, u nefinansijskom sektoru je skoncentrisano 72,5% ukupnih FDI.

Uprkos uglavnom pozitivnim trendovima, centralna banka ostaje oprezna u svojim prognozama i upozorava na zavisnost slovenačkog oporavka od niza spoljnih faktora pre svega od neto ino tražnje koju je teško predvideti s obzirom na nestabilnosti u međunarodnom okruženju. Takođe, na usporavanje privrednog rasta svoj uticaj će imati i niži nivo javnih investicija.

Očekivani rast investicija kao i rast tražnje za robama i uslugama mogli bi imati pozitivne efekte na rast privrednih aktivnosti, ali se ona mora finansirati iz drugih izvora a ne iz kredita banaka, pa centralna banka kao alternativni vid finansiranja predlaže veće oslanjanje preduzeća na finansiranje kapitala iz domaćih i stranih izvora, iako to podrazumeva promene u vlasničkoj strukturi, a poslovno okruženje će morati da se poboljša.

Godišnji izveštaj o ekonomskim slobodama u svetu u 2015, pokazuje pad u rangu Slovenije prema  pokazateljima performansi koje se fokusiraju na institucionalne kapacitete, efikasnost javne uprave i birokratske prepreke u obavljanju posla. Otuda se od slovenačke vlade očekuje da nastavi sa uklanjanjem regulatornih i drugih barijera pre svega u oblasti zaštite prava poverilaca, mešanja vlade u upravljanje preduzećima, relativno nefleksibilnog tržišta rada, kao i dugih procedura za licenciranje i registraciju imovine.

Pročitajte još...

Nj.E. Vladimir Gasparič, ambasador Slovenije u Srbiji

Nove ideje za bolju saradnju

Ulazak Slovenije u EU bila je dobra priča, a i dalje je. Slovenija se zalaže da ona ima dobar nastavak i uticaj na ostale...

Dragan Stevanović, državni sekretar u Ministarstvu privrede Vlade Srbije

Dinamična godina sa ambicioznim ciljevima

Za Ministarstvo privrede 2016. biće još jedna dinamična godina, u kojoj treba okončati proces privatizacije, podstaći osnivanje malih i srednjih preduzeća, naročito među mladim...

Danijela Fišakov, predsednica Slovenačkog poslovnog kluba

Uspešne reforme privlače nove investitore

Slovenačke kompanije su oduvek pokazivale interes za investiranjem u Srbiji, u nekom periodu više, a u nekom manje, a privredna saradnja između dve zemlje...

Miroslav Miletić, potpredsednik Privredne komore Srbije

Srbija i Slovenija sve bolje sarađuju

Iako je robna razmena dve zemlje nešto ispod višegodišnjeg proseka, saradnja Srbije i Slovenije je u usponu – zabeleženo je povećanje investicija srpskih kompanija...

Mag. Melita Rozman Dacar, direktor privrednog društva SŽ – Tovorni promet

Atraktivna ponuda za srpske kompanije

Naš cilj je da srpskim preduzećima omogućimo pouzdanu, kvalitetnu i komercijalno atraktivnu ponudu transportnih i logističkih usluga kako za destinacije u Sloveniji tako i...

Branko Greganović, predsednik Izvršnog odbora NLB Banke Beograd

Poverenje klijenata recept za uspeh

Prepoznavanje potreba klijenata, spremnost da se njihovi zahtevi ispune i profesionalni tim najvažniji su faktori uspeha NLB banke, koja beleži dobre poslovne rezultate NLB banka...

Aleš Mozetič, generalni direktor kompanije Don Don

Prvo konsolidacija u regionu, pa u Evropu

Don Don namerava da se u 2016. godini fokusira na reorganizaciju kompanije u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, a u osvajanje regionalnih tržišta kreće od...

Miroslav Prešern, direktor OVEN Elektro Maribor, d.o.o.

Zeleno je isplativo

„Oven Elektro“ zainteresovan je za investiranje u obnovljive izvore energije u regionu, a pored toga ovim tržištima može da ponudi napredna rešenja u LED...