Mapa sajta

CorD Recommends

Više...

NALED: Zahtevi za građevinske dozvole u Srbiji povećani za petinu

Druga godina pandemije korona virusa nije omela...

NALED utvrdio 12 reformskih prioriteta do 2025.

Podrška sprovođenju zelene agende, unapređenje uslova za...

NALED predstavlja prvu Sivu knjigu inovacija

Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj, zajedno...

NALED, GIZ i Esotron prikupili 1.300 tona otpada od hrane

Odziv velikih ugostitelja Izazovu prikupljanja 1.000 tona...

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Univerzitet u Beogradu postao deo najvećeg svetskog naučnog projekta u CERN-u

Univerzitet u Beogradu i Evropska organizacija za nuklearno istraživanje CERN zaključili su u Ženevi Memorandum o razumevanju, čime je...

Dijalog Beograda i Prištine: Izjava visokog predstavnika povodom godišnjice Sporazuma o putu ka normalizaciji i Aneksa za njegovu primenu

Prenosimo izjavu visokog predstavnika Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku i potpredsednika Evropske komisije Žozepa Borelja. Engleska...

Zet Donalda Trampa potvrdio plan ulaganja u centar Beograda i albansku obalu

Džared Kušner, zet i savetnik bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa u Beloj kući, potvrdio je informaciju o planiranom ulaganju...

Evropski parlament usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji

Evropski parlament je usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji (AI) sa ciljem zaštite osnovnih prava, demokratije, vladavine prava i ekološke...

Jasne smernice NALED-a su ključ uspeha partnerske saradnje

Na 13. godišnjoj konferenciji o ekonomskim reformama, NALED je u prisustvu svojih članova i partnera iz javne uprave i međunarodne zajednice tradicionalno predstavio novo izdanje Sive knjige, sa 100 preporuka za uklanjanje administrativnih prepreka poslovanju u Srbiji i brže saniranje posledica pandemije.

Na prvom panelu „Zajedno za fer konkurenciju“, govorili su potpredsednica Vlade Srbije i ministarka rudarstva i energetike, Zorana Mihajlović, ambasador Nemačke, Nj.E. Tomas Šib, i ambasador Švedske, Nj.E. Jan Lundin. Razgovor je vodio Ivan Miletić, predsednik Saveza za fer konkurenciju NALED-a.

Drugi panel „Zajedno za digitalnu ekonomiju“ vodio je Željko Tomić, predsednik NALED-ovog Saveza za e-upravu koji je razgovarao sa ministarkom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Darijom Kisić Tepavčević, ambasadorkom Ujedinjenog Kraljevstva, Nj.E. Šan Meklaud, šefom Delegacije Evropske unije u Srbiji, Nj.E. Semom Fabricijem i direktorom Kancelarije za IT i eUpravu, Mihailom Jovanovićem.

Gostima se potom obratila i predsednica Vlade Srbije, Ana Brnabić i svoj govor posvetila perspektivama za razvoj u 2021. godini.


Ana Brnabić, predsednica Vlade Republike Srbije

Zajednički cilj Vlade i NALED-a dalja digitalizacija

„Prethodna 2020. bila je veoma teška godina za Srbiju i ceo svet, sa izazovima koje niko nije očekivao. Srbija je uspela da u teškom periodu obeleženom pandemijom, uradi dve fascinantne stvari: da ima najmanji pad BDP-a u Evropi od svega jedan odsto i bude trenutno druga u Evropi po broju vakcinisanih, a prva po broju građana koji su primili obe doze vakcine. To su rezultati koje nismo mogli ni da zamislimo pre neku godinu“. Ovako je započela svoje obraćanje premijerka Brnabić, koja je dodala da Vladi ovi uspesi daju vetar u leđa za dalje reformske aktivnosti i da oni nisu plod slučajnosti već posvećenog rada na sprovođenju reformi i finansijskoj konsolidaciji zemlje u prethodnom periodu.

Ona je rekla da će i 2021. biti godina sa mnogo izazova, kao i da je tokom krize Vlada Srbije pokušavala da nađe najbolji balans između zdravlja građana i zaštite zdravstvenog sistema, privredne aktivnosti, ekonomije i života.U ovoj godini će biti nastavljena podrška privredi i građanima: treći paket pomoći države vredan je 250 milijardi dinara, a od početka krize izdvojeno je više od šest milijardi evra.

Govoreći o značaju pojednostavljenja administrativnih procedura, Brnabić je ukazala na važnost procesa digitalizacije i prednosti koje je ovaj proces doneo privredi i građanima, što se posebno videlo tokom pandemije. Kao ilustraciju navela da su od 1. juna 2017. godine organi državne uprave i lokalne samouprave međusobno razmenili 22 miliona podataka, što znači 22 miliona puta građani nisu morali da idu na neki od šaltera.

„Želim da se zahvalim NALED-u na dugogodišnjoj podršci u reformama i pomoći da identifikujemo ključne korake u reformama i da ih implementiramo, sa idejom da Srbija postane zemlja u kojoj će biti lakše poslovanje i gde će građani imati bolji kvalitet života”, rekla je premijerka.

Vlada Republike Srbije i NALED dele posvećenost digitalizaciji, a mnoge od mera koje je Vlada Srbije usvojila tokom 2020. godine kao što je uvođenje elektronskih javnih nabavki, kao i omogućavanje elektronskih dostava rešenja katastra i poreskih rešenja za preduzetnike paušalce predstavljaju plod dugogodišnjeg partnerstva Vlade Srbije i NALED-a. Plod su i zajedničkog razmišljanja o uklanjanju administrativnih prepreka kroz uvođenje savremenih digitalnih rešenja kako u državnoj administraciji, tako i u sektorima zdravstva, poljoprivrede, u poslovanju sa inostranstvom i drugim oblastima.

„Kada pogledam 10 prioritetnih preporuka Sive knjige 13, vidim da je većini zajednički imenitelj digitalizacija. Mogu da obećam da ćemo dati sve od sebe da veći deo bude rešen“, zaključila je ona.


Zorana Mihajlović, potpredsednica Vlade Srbije i Ministarka rudarstva i energetike

Sistemski se borimo za veću lakoću poslovanja u Srbiji

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka rudarstva i energetike, Zorana Mihajlović, koja je u prethodnom periodu blisko sarađivala sa NALED-om u sprovođenju brojnih reformi koje su dovele do velikog pomaka Srbije na Doing Business listi Svetske banke, najavila je nastavak reformi koje bi doprinele da se Srbija nađe u prvih 10 zemalja po lakoći poslovanja.

Mihajlović je najavila zajednički rad na uvođenju efikasnijih procedura za dobijanje priključka na elektromrežu, što takođe može uticati na ukupno rangiranje Srbije na Doing business listi. „Srbija je trenutno na 94. poziciji po dobijanju priključka na elektromrežu, ali verujem da može biti i na 22. ako procedure budu efikasnije“ rekla je Mihajlović i dodala: „Ako smo mogli da unapredimo sistem izdavanja građevinskih dozvola tako da smo danas 9. na svetu po tom kriterijumu, nema razloga da nemamo bolju poziciju i u drugim oblastima“.

Ona je rekla da privreda odlično zna šta su dobre procedure i da je rezultat saradnje sa NALED-om „da smo pokazali da svake godine možemo da popravimo uslove poslovanja“. Mihajlović je navela da u 2020. godini iz Srbije nije otišao nijedan investitor i posebno je istakla da je Vlada Srbije, uprkos teškim okolnostima, uspela da donese akcioni plan za dalje poboljšanje uslova poslovanja za period 2021-2023. Takođe, ukazala je na značaj podrške Nemačke razvojne saradnje i njihovih programa koji se sprovode s NALED-om, a čiji je cilj nastavak sistematske borbe protiv sive ekonomije i korupcije.


Nj.E. Tomas Šib, ambasador Nemačke u Srbiji

Siva knjiga pruža važne smernice za bilateralnu saradnju

Nemački ambasador, Nj.E. Tomas Šib, rekao je da veliki broj nemačkih kompanija namerava da reinvestira u Srbiji i posebno pohvalio poceduru za elektronsku registraciju sezonskih radnika na kojoj su sarađivali NALED i GIZ, zahvaljujući čemu je prijavljeno 44.000 sezonskih radnika i uplaćeno oko pet miliona evra poreza i doprinosa u budžet. Takođe, on je istakao da Siva knjiga NALED pruža važne smernice za planiranje i realizaciju bilateralne saradnje i programa koje sprovode GIZ i KfW i najavio nastavak podrške merama koje imaju za cilj unapređenje poslovne klime u Srbiji, ali i transparentnosti poslovanja – sa posebnim fokusom na bezgotovinska i onlajn plaćanja. On je takođe odao priznanje NALED-u na doprinosu prevazilaženju ekonomskih problema koje je stvorila pandemija.

„I dalje je potrebno boriti se protiv sive ekonomije koja je u Srbiji veoma izražena“, rekao je Šib i naveo negativne aspekte takvog stanja kao što su sporiji ekonomski rast, nepravilnosti na tržištu rada, slabljenje poreske discipline i razvoj korupcije, što sve „otežava ulazak Srbije u EU i predstavlja prepreku fer konkurenciji“.

Nasuprot tome, transparentni uslovi poslovanja utiču na rast interesa investitora iz svih zemalja, pa i Nemačke, kao i na povećanje obima ulaganja. Istovremeno, takva politika dovodi do stvaranja novih radnih mesta, posebno za mlade.

Govoreći o dobrim praksama i iskustvu Nemačke, Šib je naveo da je obim sive ekonomije u toj zemlji oko 10 odsto i da njeno suzbijanje predstavlja kontinuirani izazov za državu. On je podsetio na podatke iz 2019. prema kojima je u Nemačkoj vođeno oko 16.000 krivičnih postupaka protiv ljudi koji se nisu pridržavali zakona i poslovali u sivoj zoni.


Nj.E. Jan Lundin, ambasador Kraljevine Švedske u Srbiji

Javnim nabavkama je potrebna veća konkurencija

Ambasador Kraljevine Švedske, Nj.E. Jan Lundin, izrazio je zadovoljstvo saradnjom sa NALED-om i posebno naglasio oblasti na kojima je započeo zajednički rad, pre svega unapređenje sistema elektronskih javnih nabavki i prečišćavanje otpadnih voda, gde Švedska razvojna agencija SIDA ulaže značajna sredstva.

Ambasador Lundin je podsetio da je vrednost javnih nabavki u Srbiji nešto iznad osam odsto BDP-a, što je oko četiri milijarde evra i predstavlja prilično dobar rezultat, ali i da je taj prosek u EU oko 12 odsto. „Nasuprot tome, u Švedskoj se za nabavke izdvaja 15 odsto BDP-a i verujem da naša iskustva mogu da budu od koristi za Srbiju kako bi se povećala konkurencija u toj oblasti i kako bi privreda imala poverenje u taj proces i bila spremnija da se prijavi za učešće“, rekao je Lundin. Ovo je posebno važno, imajući u vidu da na polovini javnih nabavki u Srbiji učestvuje samo jedan ponuđač.

On je takođe istakao neophodnost unapređenja kriterijuma za dodelu javnih nabavki tako da naručioci ne budu rukovođeni isključivo najnižom cenom, nego i kvalitetom proizvoda, usluga i radova koje nabavljaju. Ambasador Švedske se posebno osvrnuo i na napredak koji je Srbija od početka njegovog mandata ostvarila i rekao da su vidljivi uspesi u poboljšavanju infrastrukture i poslovne klime. On je istakao važnost reforme postupka upisa u katrastar koja je omogućila stranim investitorima da bolje sagledaju mogućnosti za ulaganja u Srbiji i mnogo lakše donose odluke o tome.


Nj.E. Sem Fabrici, šef Delegacije EU u Srbiji

Proces digitalizacije pomaže pristupanju EU

Šef Delegacije EU u Srbiji, Nj.E. Sem Fabrici, govorio je o digitalizaciji kao važnoj dimenziji reformi. „Digitalizacija je karika koja povezuje reforme“, rekao je Fabrici osvrćući se na važnost ove teme u Evropskoj uniji. Digitalizacija i zelena agenda su prioriteti u EU i proces digitalizacije u Srbiji pomaže njenom pristupanju EU i unapređenju poslovnog okruženja. „Srbija treba da prihvati digitalnu reformu i usmeri je u dobrom pravcu“, rekao je Fabrici i posebno istakao snagu IT sektora u Srbiji.

Fabrici je naglasio da EU nastavlja da pruža podršku Srbiji u evro integracijama i naveo jake veze između EU i Srbije u ekonomskom domenu: „Oko 60 do 70 odsto trgovine i investicija u Srbiji dolaze iz EU. Što više Srbija ulaže u svoju zelenu politiku i politiku digitalizacije, više se uklapa u evropski plan ekonomskih reformi“.

On je ukazao i na važnost sprovođenja Programa ekonomskih reformi, koji predstavlja detaljan plan kako da se unapredi upravljanje reformama u Srbiji, kao i da je EU obezbedila niz finansijskih instrumenata za ciklus 2021-2027 odnosno Ekonomski investicioni plan za Zapadni Balkan, sa idejom da omogući da sve zemlje, pa i Srbija, nastave da rastu sa EU. Plan je da se mobiliše između 25 i 28 milijardi evra za ovaj region u narednih sedam godina za ulaganje u reforme i sve glavne pokretače ekonomskog razvoja.

Fokus je i na razvoju regionalnog tržišta, gde je Fabrici ocenio da Srbija puno radi na tome da region Zapadnog Balkana bude privlačniji za investicije. On je ukazao da je cilj da se pripremi agenda koja će detaljno obuhvatiti sve oblasti razvoja, od politike oporezivanja do zaštite životne sredine. „Povoljno poslovno okruženje je nešto za šta se zalažemo kako bi Srbija nastavila svoj put ka EU dok je NALED jedan od naših najboljih partnera na ovom putu“, zaključio je Fabrici. “Mnoge od preporuka NALED-a su i naše preporuke i one su veoma korisne”, dodao je Fabrici.


Nj.E. Šan Maklaud, ambasadorka Ujedinjenog kraljevstva U Srbiji

Reforma upisa u katastar je unapredila uslove poslovanja i vladavinu prava

Ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva, Šan Maklaud, posebno je pohvalila digitalizaciju postupka upisa u katastar kao načina da se pomogne sektoru građevinarstva i tržištu nekretnina i istovremeno doprinese unapređenju poslovnog okruženja i vladavine prave. Reč je o reformi koju je podržao Fond za dobru upravu Velike Britanije u saradnji s NALED-om, a na čijoj realizaciji su radili zajedno s Ministarstvom građevinarstva, Ministarstvom pravde, Republičkim geodetskim zavodom i drugim resornim institucijama.

Ona je podsetila da Fond za dobru upravu posebno podržava projekte fokusirane na digitalizaciju i razvoj usluga eUprave jer su te dve oblasti ključ izgradnje moderne ekonomije u službi građana i privrede. Od 2015. godine naovamo putem fonda je podržano 65 projekata, ukupne vrednosti 20 miliona funti.

Maklaud je navela da je Fond za dobru upravu podržao još jednu važnu reformsku aktivnost koju je inicirao NALED, a reč je o potrebi proširenja modela elektronske prijave sezonskih radnika u poljoprivredi na nove delatnosti. Ona je dodala da bi to bilo važno dostignuće koje bi garantovalo prava radnicima koji su angažovani na ovaj način, a dosad su uglavnom bili angažovani na crno. U tom kontekstu, ambasadorka se posebno osvrnula i na značaj regulisanja statusa tzv. frilensera, jer i iz sopstvenog iskustva iz mladosti zna kakav je njihov položaj.

Ambasadorka je izrazila nadu da će se digitalizacija u Srbiji u budućnosti proširiti i na oblast zaštite životne sredine kako bi se smanjio uticaj klimatskih promena.


Darija Kisić Tepavčević, Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja

Zajedno regulišemo nestandardne oblike radnog angažovanja

Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Darija Kisić Tepavčević, zahvalila se NALED-u na sistematičnom prepoznavanju potrebe za regulisanjem statusa i prava radnika na sezonskim i povremenim poslovima i na predlozima za rešavanje ovog pitanja i rekla da je „vođeno dobrim rezultatima pojednostavljenog načina prijavljivanja sezonskih radnika u oblasti poljoprivrede, Ministarstvo prepoznalo potrebu da se taj način prijavljivanja proširi i na oblasti građevinarstva, turizma, ugostiteljstva i pomoći u kući“.

Takođe, ukazala je i na značaj započete saradnje s NALED-om u oblasti regulisanja prava lica koja su angažovana za strane poslodavce, putem platformi i u svim drugim nestandardnim oblicima angažovanja.

Ona je podsetila da se ceo svet susreće sa ekspanzijom novih vrsta radnog angažmana do čega nas je doveo razvoj tehnologije: „I u našoj zemlji su različiti vidovi nestandardnih angažmana porasli za 53%. Takođe, rad s nepunim radnim vremenom je značajno porastao. Iako je njegov udeo sada oko 10% u ukupnoj strukturi angažovanja, to je i dalje upola manje u odnosu na prosek u EU, ali nam govori da moramo da budemo spremni u narednom periodu i da je potrebno da prilagođavamo regulativu te je čitav niz propisa u izradi“.

„Sve preporuke smo prepoznali i NALED ih je u Sivoj knjizi predstavio na sistematizovan način i to su upravo smernice po kojima ćemo raditi u narednom periodu“, rekla je Kisić Tepavčević.

Pročitajte još...

Od zaplenjenog duvana dobijeno je 7 tona najkvalitetnijeg organskog đubriva

Više od 5 tona ilegalnog rezanog duvana, čak 3,5 tone duvana u listu, 26.000 boksova cigareta, 12.000 boksova motanih cigareta, 2 tone duvana za...

Premijer Sao Tome i Prinsipa istakao zajedničke ciljeve sa Srbijom tokom posete Beogradu

Demokratska Republika Sao Tome i Prinsipe i Republika Srbija imaju velike potencijale za saradnju u više oblasti i zajedničke ciljeve, izjavio je predsednik vlade...

Počela izgradnja BIO 4 kampusa u Beogradu

U Beogradu je, u blizini Instituta za virusologiju, vakcine i serume "Torlak", počela izgradnja BIO 4 kampusa, jedinstvenog multidisciplinarnog projekta koji će omogućiti prestonici...

Vez štampujit upisan u registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije

Tehnika dekorativnog veza štampujit koju neguje vlaška zajednica u istočnoj Srbiji, jedan je od šest elemenata "živog nasleđa" Srbije koji su nedavno upisani u...

NALED: Uskoro počinje jedan od prvih projekata otvorenih inovacija u Srbiji

Predstavnici naučno-istraživačkih organizacija imaće uskoro priliku da učestvuju u jednom od prvih projekata "otvorenih inovacija" u Srbiji, pod nazivom "PMInnovia", koji je pokrenula kompanija...

Žiofre: Srbija mora da iskoristi politiku proširenja EU i ubrza tempo reformi

Godišnji izveštaj Evropske komisije o Srbiji daje tačnu i pravednu sliku o preduzetim koracima u reformskim procesima u Srbiji tokom prethodne godine, izjavio je...

Usvojen paket proširenja EU

Evropska komisija usvojila je Paket proširenja za 2023. godinu, pružajući detaljnu procenu stanja i napretka koji su ostvarile Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna...

Konferencija Budućnost biotehnologije okupila u Beogradu više od 500 učesnika iz preko 30 zemalja

Međunarodna konferencija "Budućnost biotehnologije" (Biotech Future Forum), koju je organizovala Vlada Republike Srbije u saradnji sa Svetskim ekonomskim forumom, Centrom za četvrtu industrijsku revoluciju...