„Mnogo znači razgovor sa pametnim čovekom“, jednom je zapisao Dostojevski. Ja sam imao tu sreću da se profesionalno izgrađujem pored vrsnih stručnjaka bez čije podrške ne bih imao tu privilegiju da rukovodim Zavodom za intelektualnu svojinu. A ove godine, srposki Zavod slavi 100. godišnjicu svog rada i postojanja
Rođen sam u Loznici, u porodici prosvetnih radnika. Nisam pokazivao interesovanje za pravo sve do svoje dvadesete godine, ali sam oduvek voleo umetnost, naročito muziku i književnost. Danas shvatam da je ta ljubav opredelila i moju današnju profesiju. Na jesen 1996. godine, kada sam se prvi put na Pravnom fakultetu susreo sa intelektualnom svojinom, u njoj sam video tačku koja je spajala moj budući pravnički zanat sa umetnošću i naukom. Mnogo godina kasnije pomislio sam kako većina stručnjaka za intelektualnu svojinu koje ja poznajem takođe gravitiraju ka nauci i umetnosti. I onda i danas taj mi je svet izgledao privlačan i zanimljiv.
Istorija Zavoda počinje Kraljevskom uredbom od 15. novembra 1920. godine, kada je voljom Aleksandra I Karađorđevića osnovana naša prva Uprava za zaštitu industrijske svojine. Sedište Uprave bilo je u Beogradu, a njeni prvi članovi bili su sve sami velikani srpske naučne i kulturne misli, pored ostalih i sam Milutin Milanković, jedan od najvećih srpskih naučnika svih vremena.
Najstariji domaći žig, koji je još uvek u važnosti je Galenikin “Jekoderm” iz 1953. godine
Za punih devedeset i devet godina Zavod je samo u jednom periodu svoje istorije obustavio rad – za vreme okupacije u Drugom svetskom ratu. Uvidom u najstarije registre Zavoda za intelektualnu svojinu možemo da vidimo da su još početkom dvadesetih godina dvadesetog veka, kompanije poput Mercedesa, Forda ili IBM-a štitile svoje žigove kod nas. Neki od tih najstarijih žigova, poput Henkelovog “Lik.o.san-a” iz 1931. godine, još uvek su u važnosti. Najstariji domaći žig, koji je još uvek u važnosti je Galenikin “Jekoderm” iz 1953. godine.
Prve propise iz ove oblasti Kraljevina Srbija je donela 1884. godine. Bili su to Zakon o fabričkim i trgovačkim žigovima i Zakon o zaštiti modela i mustara. Prvi sveobuhvatan propis koji je štitio sva prava industrijske svojine, dakle ne samo žigove, već i patente i industrijski dizajn, potiče iz 1922. godine.
Srbija ima i dugu istoriju međunarodnog prava intelektualne svojine. S ponosom uvek ističemo da smo jedna od 11 zemalja potpisnica osnivačkog akta Pariske konvencije iz 1883. godine, najstarijeg i do dana današnjeg najvažnijeg međunarodnog ugovora iz oblasti industrijske svojine. Takođe, dobro je da se podsetimo i na to da je Srbija danas članica skoro svih međunarodnih ugovora iz ove oblasti. To nije samo forma – to znači da se u Srbiji i primenjuju svi međunarodno priznati standardi zaštite intelektualne svojine.
Kada su u pitanju pregovori o našem članstvu u Evropskoj uniji u delu koji se odnosi na poglavlje 7 – Pravo intelektualne svojine, Zavod je nosilac tog posla. Poglavlje smo otvorili 2017. godine. U toku prethodne godine smo mnogo uradili na unapređenju zaštite intelektualne svojine, siguran sam da će to biti potvrđeno od strane Evropske komisije u njihovom redovnom, godišnjem izveštaju o napretku koji očekujemo u junu. Istakao bih da donošenje novih propisa ne treba gledati samo kroz prizmu ispunjavanja uslova za članstvo u Evropskoj uniji, iako je to, razume se, važno i predstavlja našu osnovnu spoljnopolitičku orijentaciju. Nikada ne treba da nam bude žao napora koji smo učinili u pravcu donošenja novih, modernih propisa iz ove oblasti, jer propisi pre svega moraju da služe pravdi i da osiguraju bolji život ljudima, u ovom slučaju, ljudima koji žive od intelektualnog rada. To bi morala da bude, bar se meni čini, naša osnovna orijentacija u ovom poslu.
Zavod je danas jedna moderna i efikasna državna institucija u kojem rade stručni i posvećeni ljudi. Sve naše postupke vodimo u elektronskom obliku, na našem sajtu nalaze se izuzetno vredne i bogate baze patenata, žigova, industrijskog dizajna, oznaka geografskog porekla. Svedoci smo da raste značaj kreativnih industrija u Srbiji pa samim tim i značaj intelektualne svojine bez koje bi kreativne industruje bile samo fikcija. U takvim okolnostima, u godinama koje dolaze, uloga Zavoda u našem društvu biće sve važnija i važnija.