Mapa sajta

Vladimir Marić, direktor Zavoda za intelektualnu svojinu

Propisi u službi intelektualnog rada

„Mnogo znači razgovor sa pametnim čovekom“, jednom je zapisao Dostojevski. Ja sam imao tu sreću da se profesionalno izgrađujem pored vrsnih stručnjaka bez čije podrške ne bih imao tu privilegiju da rukovodim Zavodom za intelektualnu svojinu. A ove godine, srposki Zavod slavi 100. godišnjicu svog rada i postojanja   

Rođen sam u Loznici, u porodici prosvetnih radnika. Nisam pokazivao interesovanje za pravo sve do svoje dvadesete godine, ali sam oduvek voleo umetnost, naročito muziku i književnost. Danas shvatam da je ta ljubav opredelila i moju današnju profesiju. Na jesen 1996. godine, kada sam se prvi put na Pravnom fakultetu susreo sa intelektualnom svojinom, u njoj sam video tačku koja je spajala moj budući pravnički zanat sa umetnošću i naukom. Mnogo godina kasnije pomislio sam kako većina stručnjaka za intelektualnu svojinu koje ja poznajem takođe gravitiraju ka nauci i umetnosti. I onda i danas taj mi je svet izgledao privlačan i zanimljiv.

Istorija Zavoda počinje Kraljevskom uredbom od 15. novembra 1920. godine, kada je voljom Aleksandra I Karađorđevića osnovana naša prva Uprava za zaštitu industrijske svojine. Sedište Uprave bilo je u Beogradu, a njeni prvi članovi bili su sve sami velikani srpske naučne i kulturne misli, pored ostalih i sam Milutin Milanković, jedan od najvećih srpskih naučnika svih vremena.

Najstariji domaći žig, koji je još uvek u važnosti je Galenikin “Jekoderm” iz 1953. godine

Za punih devedeset i devet godina Zavod je samo u jednom periodu svoje istorije obustavio rad – za vreme okupacije u Drugom svetskom ratu. Uvidom u najstarije registre Zavoda za intelektualnu svojinu možemo da vidimo da su još početkom dvadesetih godina dvadesetog veka, kompanije poput Mercedesa, Forda ili IBM-a štitile svoje žigove kod nas. Neki od tih najstarijih žigova, poput Henkelovog “Lik.o.san-a” iz 1931. godine, još uvek su u važnosti. Najstariji domaći žig, koji je još uvek u važnosti je Galenikin “Jekoderm” iz 1953. godine.

Prve propise iz ove oblasti Kraljevina Srbija je donela 1884. godine. Bili su to Zakon o fabričkim i trgovačkim žigovima i Zakon o zaštiti modela i mustara. Prvi sveobuhvatan propis koji je štitio sva prava industrijske svojine, dakle ne samo žigove, već i patente i industrijski dizajn, potiče iz 1922. godine. 

Srbija ima i dugu istoriju međunarodnog prava intelektualne svojine. S ponosom uvek ističemo da smo jedna od 11 zemalja potpisnica osnivačkog akta Pariske konvencije iz 1883. godine, najstarijeg i do dana današnjeg najvažnijeg međunarodnog ugovora iz oblasti industrijske svojine. Takođe, dobro je da se podsetimo i na to da je Srbija danas članica skoro svih međunarodnih ugovora iz ove oblasti. To nije samo forma – to znači da se u Srbiji i primenjuju svi međunarodno priznati standardi zaštite intelektualne svojine.     

Kada su u pitanju pregovori o našem članstvu u Evropskoj uniji u delu koji se odnosi na poglavlje 7 – Pravo intelektualne svojine, Zavod je nosilac tog posla. Poglavlje smo otvorili 2017. godine. U toku prethodne godine smo mnogo uradili na unapređenju zaštite intelektualne svojine, siguran sam da će to biti potvrđeno od strane Evropske komisije u njihovom redovnom, godišnjem izveštaju o napretku koji očekujemo u junu. Istakao bih da donošenje novih propisa ne treba gledati samo kroz prizmu ispunjavanja uslova za članstvo u Evropskoj uniji, iako je to, razume se, važno i predstavlja našu osnovnu spoljnopolitičku orijentaciju. Nikada ne treba da nam bude žao napora koji smo učinili u pravcu donošenja novih, modernih propisa iz ove oblasti, jer propisi pre svega moraju da služe pravdi i da osiguraju bolji život ljudima, u ovom slučaju, ljudima koji žive od intelektualnog rada. To bi morala da bude, bar se meni čini, naša osnovna orijentacija u ovom poslu.

Zavod je danas jedna moderna i efikasna državna institucija u kojem rade stručni i posvećeni ljudi. Sve naše postupke vodimo u elektronskom obliku, na našem sajtu nalaze se izuzetno vredne i bogate baze patenata, žigova, industrijskog dizajna, oznaka geografskog porekla. Svedoci smo da raste značaj kreativnih industrija u Srbiji pa samim tim i značaj intelektualne svojine bez koje bi kreativne industruje bile samo fikcija. U takvim okolnostima, u godinama koje dolaze, uloga Zavoda u našem društvu biće sve važnija i važnija. 

CorD Recommends

Više...

Aleksandar Ilić, prvi solista baleta Narodnog pozorišta u Beogradu

Stalno obrazovanje je imperativ

Moj profesionalni put dobija zlatan krug, od igrača - do onog koji igrače edukuje.  Jedino u šta verujem je obrazovanje, jer je to pored...

Nevena Madžarević, urednica i voditeljka

Novo uzbuđenje i nova lekcija

Skoro sam dobila pitanje - da li si se umorila televizije? Pomislila sam da li će to ikad biti moguće? Da li je moguće...

Vesna Šouc, dirigentkinja

Dirigent ne postoji bez ansambla

Oduvek sam znala da će moj profesionalni životni put biti muzika. Okružena uzburkanim, toplim džez harmonijama koje su dolazile iz sobe u kojoj je...

Tatjana Dražilović, osnivač Centra Zvezda

Svaki dan je prilika da učinimo nešto dobro

Imam porodicu od stotinu dece i verujem da će ih biti još, naučili su me i oblikovali više nego bilo koji fakultet, upoznala sam...

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Potpisani ugovori o finansijskom aranžmanu za vetropark Pupin

Set ugovora za finalizaciju finansijskog aranžmana za izgradnju Vetroparka "Pupin" sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj potpisan je...

Đedović Handanović: Nuklearna energija u Srbiji najranije 2039. godine

Nuklearna energija u Srbiji biće realnost najranije 2039. godine, ako bismo sada počeli da radimo na tom projektu, izjavila...

Finska sedmu godinu zaredom najsrećnija zemlja na svetu, Srbija među državama sa najvećim rastom sreće

Finska je sedmu godinu zaredom najsrećnija zemlja na svetu, sa nordijskim susedima Danskom (2), Islandom (3) i Švedskom (4)...

Univerzitet u Beogradu postao deo najvećeg svetskog naučnog projekta u CERN-u

Univerzitet u Beogradu i Evropska organizacija za nuklearno istraživanje CERN zaključili su u Ženevi Memorandum o razumevanju, čime je...

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Univerzitet u Beogradu postao deo najvećeg svetskog naučnog projekta u CERN-u

Univerzitet u Beogradu i Evropska organizacija za nuklearno istraživanje CERN zaključili su u Ženevi Memorandum o razumevanju, čime je...

Dijalog Beograda i Prištine: Izjava visokog predstavnika povodom godišnjice Sporazuma o putu ka normalizaciji i Aneksa za njegovu primenu

Prenosimo izjavu visokog predstavnika Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku i potpredsednika Evropske komisije Žozepa Borelja. Engleska...

Zet Donalda Trampa potvrdio plan ulaganja u centar Beograda i albansku obalu

Džared Kušner, zet i savetnik bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa u Beloj kući, potvrdio je informaciju o planiranom ulaganju...

Evropski parlament usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji

Evropski parlament je usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji (AI) sa ciljem zaštite osnovnih prava, demokratije, vladavine prava i ekološke...

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Univerzitet u Beogradu postao deo najvećeg svetskog naučnog projekta u CERN-u

Univerzitet u Beogradu i Evropska organizacija za nuklearno istraživanje CERN zaključili su u Ženevi Memorandum o razumevanju, čime je...

Dijalog Beograda i Prištine: Izjava visokog predstavnika povodom godišnjice Sporazuma o putu ka normalizaciji i Aneksa za njegovu primenu

Prenosimo izjavu visokog predstavnika Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku i potpredsednika Evropske komisije Žozepa Borelja. Engleska...

Zet Donalda Trampa potvrdio plan ulaganja u centar Beograda i albansku obalu

Džared Kušner, zet i savetnik bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa u Beloj kući, potvrdio je informaciju o planiranom ulaganju...

Evropski parlament usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji

Evropski parlament je usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji (AI) sa ciljem zaštite osnovnih prava, demokratije, vladavine prava i ekološke...