Mapa sajta

Nova Era

Negde novembra 2005. kad je Kris Paten već bio bivši evropski komesar za spoljne poslove, iz njegovog okruženja stiglo je bilo ‘priznanje’ da je Državna zajednica Srbije i Crne Gore virtuelna, a da je samo Srbija stvarnost. Srbija je tek na kosovskom pitanju najmanje utvrđivala stvarnost. I uvek se fatalno kasnilo

Danas se ni posrednik EU Miroslav Lajčak, sigurno ne seća Janeza Drnovšeka, predsednika i one SFRJ i to 1989/90. koja je ugostila i Gadafija sa kamilama na Samitu nesvrstanih u Beogradu, ali i premijera nezavisne Slovenije koji je 2001, sa predsednikom Kučanom na Brdu kod Kranja bio domaćin samita Buša juniora i Putina.

Drnovšek je imao 2005. plan za Kosovo koji je prosledio i Kofiju Ananu i Havijeru Solani.

Te 2005. u Prištini Drnovšek je izjavio kako priznanje Kosova mora biti uslovno – dok se ne obezbede prava Srbima. Ako pažljivo pročitate Drnovšekov plan čak možete naći i zametke ‘zajednice srpskih opština’ i ’manastirsku autonomiju’.

Mogu li Amerikaci sad upodobiti stvarnost i ekonomijom zaseniti simbole i narative, i može li Lajčak da preuzme nešto od Drnovšeka?

Ono što je za Anu Brnabić digitalizacija, to je za Ivicu Dačića povlačenje priznanja Kosova. Neposredno pred vašingtonske ‘pregovore’ stigla je vest da je umro Crni Panter – američki glumac Čedvik Bouzman, najpoznatiji po ulozi u filmu ‘Crni panter’ o Marvelovom superheroju koji vlada tehnološki naprednom, ali skrivenom afričkom državom Vakandom.

Ričard Grenel i zvaničnici iz privredne delegacije SAD u Beogradu govore o ekonomiji, ali ne cepidlače o demokratiji, što je dodatno ohrabrenje za Vučića na početku ’nove ere’ odnosa Srbije i Amerike

Američko Ministarstvo poljoprivrede kao svog trgovinskog partnera greškom je 2018. navelo fiktivnu Kraljevinu Vakandu. Mada, stiče se utisak da bi i Vakanda mogla da prizna pa da povuče priznanje Kosova. Uglavnom, posle Vašingtonskog sporazuma kampanja odpriznavanja Kosova je pod moratorijumom.

Da je Vučić odigrao pre Vašingtona svoju igru detekcije, onda bi knjiga ‘Jerusalim’ Sajmona Sibaga Montefjorea (zbog vašingtonskog dogovora da Srbija svoju ambasadu iz Tel Aviva preseli u Jerusalim), bila sad ono što je knjiga o Milanu Stojadinoviću, predsedniku Vlade Kraljevine Jugoslavije, bila Ani Brnabić kad je senzacionalno postala premijereka Srbije, prethodno od Vučića dobivši na poklon knjigu o njegovom omiljenom političaru iz srpske istorije.

Ima u sporazumu iz Vašingtona i njegovoj hitnoj primeni, svega: I milijardi dolara i pouzdanih partnera (valjda nekineskih) kada dođe do uvođenja 5G mreže, i bezviznog režima sa SAD, LGBT prava, i Hezbolaha, i Jerusalima, i ženske participacije, ali nema braće Bitići. Bar ne javno. Taj zločin je mračna priča novije srpske istorije ali i oprobano sredstvo pritiska SAD na Srbiju. Ričard Grenel i zvaničnici iz privredne delegacije SAD u Beogradu govore o ekonomiji, ali ne cepidlače o demokratiji, što je dodatno ohrabrenje za Vučića na početku ’nove ere’ odnosa Srbije i Amerike.

Pompezno se sanira antiamerikanizam u Srbiji. Vučić spektakularizacijom spoljne politike kompenzuje demokratske deficite u unutrašnjoj. Njegova politika je u suštini eklektična: Od recidiviranja na Miloševića i Šešelja, preko poistovećivanja sa Đinđićem (reforme) ’neutralnost’ (Koštunica), ’četiri stuba’ (Tadić), od kojih sada ovaj američki postaje napadno bitniji od EU, Rusije i Kine. Svoj pargmatični eklekticizam Vučić je sa ’novom erom’ u odnosima sa SAD, obogatio i politikom Milana Panića, bivšeg premijera provizorijuma SR Jugoslavije, koja se bazirala na ekonomiji i miru. Ali sa neuporedivo većim demokratskim senzibilitetom u odnosu na Vučićevu ’stabilokratiju’.

Više...

Komentar Zorana Panovića

Studenti i Vučić

Najmasovniji skup u istoriji Beograda demistifikovao je i mit o takozvanoj kritičnoj masi, jer ona sama po sebi ne mora da znači ništa. Otuda...

Aleksandar Vlahović, predsednik Saveza ekonomista Srbije

Nedostatak kvalitetnih institucija dolazi na naplatu

Ostavka premijera Vučevića predstavlja presedan u političkom životu Srbije jer je posledice duboke političke krize čije se rešenje ne nazire. U stabilnim demokratskim zemljama, sa...

Prof. dr Goran Radosavljević, prodekan za nauku i direktor Instituta FEFA

Loše i dobre vesti

Iako politička kriza kratkoročno ugrožava ekonomiju, ispunjavanje zahteva protesta za jačim institucijama i borbom protiv korupcije može dugoročno podstaći investicije i rast. Od 90tih godina...

Pavle Petrović, ekonomista, bivši predsednik Fiskalnog saveta i član SANU

Vreme za zaokret u Srbiji?

Ostavka premijera, izazvana građanskim protestima, mogla bi otvoriti prostor za Srbiju da se okrene od državnog kronizma ka preduzetničkom modelu zasnovanom na snažnim institucijama...

Vesti

Srpski paviljon na EXPO 2025

Na zvaničnom otvaranju srpskog paviljona na EXPO 2025 u Osaki, komesar Žarko Malinović izjavio je da je Srbija ponosna...

Hrvatska i Srbija: Projekat RETFOR

U hrabrom koraku ka borbi protiv klimatskih promena kroz prekograničnu saradnju, pokrenut je projekat RETFOR kao deo Interreg programa...

Održana godišnja sednica Skupštine Slovenačkog poslovnog kluba

Dana 25.03, održana je godišnja redovna sednica Skupštine Slovenačkog poslovnog kluba koja je okupila preko 50 predstavnika članica u...

Izrael preuzeo predsedavanje Međunarodnom alijansom za sećanje na Holokaust

Ambasadorka Izraela u Srbiji Nj. E. Avivit Bar-Ilan priredila je prijem u Ambasadi Izraela povodom preuzimanja predsedavanja njene zemlje...

Ceremonija penzionisanja zutih autobusa

Čuveni "Japanci", 93 autobusa koje je Vlada Japana 2003. godine donirala GSP-u "Beograd", nakon 20 godina službe na beogradskim...