Od toga što je logično iskoristio svetsku pozornicu da kritikuje Zapad za dvostruke standarde i „otvaranje Pandorine kutije“ na Kosovu na kome nema pravde za Srbe, kako Vučić ističe, zemljama Zapada je ipak bitnije da je srpski predsednik još jednom podržao teritorijalni integritet Ukrajine i da ne odustaje od dijaloga sa Prištinom
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u svom govoru tokom nedavnog zasedanja Generalne skupštine UN u Njujorku citirao američke predsednike Kenedija i Obamu, ali i Nelsona Mandelu i Mahatmu Gandija. Dakle, i „kolektivni Zapad“ i BRIKS i „globalni jug“. Doduše, nijednog znamenitog Rusa nije citirao ali je Orden srpske zastave prvog stepena dodelio stalnom predstavniku Rusije pri UN Vasiliju Nebenziji jer je ruski diplomata bio odlučno protiv usvajanje Rezolucije o Srebrenici u UN.
Od toga što je logično iskoristio svetsku pozornicu da kritikuje Zapad za dvostruke standarde i „otvaranje Pandorine kutije“ na Kosovu (mnogo pre Ukrajine) na kome nema pravde za Srbe, kako Vučić ističe, zemljama Zapada je ipak bitnije da je srpski predsednik još jednom podržao teritorijalni integritet Ukrajine i da ne odustaje od dijaloga sa Prištinom.
Mada, sve će i globalno i regionalno zavisti i od funkcionisanja u praksi postmoderne teorije o ubrzanju istorije na šta je Vučić skrenuo pažnju u Njujorku.
Slabo je ko, sem glasnogovornice Kremlja Marije Zaharove, obratio pažnju da je isti autorski tekst pred posetu Beogradu Makron dao i „Politici“ i „Danasu“. Što je Zaharovoj bilo indikativno. Makron je podsetio da postoji konzervativna i liberalna javnost u Srbiji i da među njima treba da postoji nacionalni konsenzus o strateškim opredelenjima zemlje.
Ako su naprednjaci na vlasti 12 godina, onda to znači da je Vučević naglasio kontinuitet njegove vlasti sa prethodnim demokratskim vlastima, a ne kontiunuitet sa Miloševićevim režimom
Zaharova podržava i zahteve predsednika Srbije za raspisivanje lokalnih izbora na severu Kosova, povratak srpskih sudija i tužilaca na pravosudne funkcije, povlačenje specijalnih jedinica kosovske policije sa severa, i hitno formiranje Zajednice srpskih opština. Ti zahtevi ne iritiraju Zapad jer ne izlaze iz okvira Briselskih sporazuma odnosno Francusko-nemačkog plana. Znači li to da će Rusija nastaviti, kao što je Putin već imao običaj, da se poziva radi svojih interesa na kosovski presedan? Ma koliko da je Vučić uslovno prozapadno orijentisan, Rusija i dalje nema i jačeg i pouzdanijeg partnera u Srbiji od njega.
Sa kupovinom francuskih aviona „Rafal“ i Srbija ulazi u „Rafal klub“ kako ga zove Makron, gde su i Grčka i Hrvatska. Dobro, to teško da će biti neka Makronova nova „Mala Atanta“ u koju je, pod pokroviteljstvom Francuske, u savez sa Čehoslovačkom i Rumunijom, kralj Aleksandar uveo Jugoslaviju, mada može za Vučićevu Srbiju da bude neka varijanta „Balkankog pakta“ u koji je, kroz savez sa Grčkom i Turskom pod pokroviteljstvom Amerikanaca, Tito uveo Jugoslaviju, i time je kratkoročno na mala vrata jedna komunistička zemlja postala indirektno deo NATO skrukture.
Bitno je da je srpski premijer Miloš Vučević relativno uverljivo izjavio na septembarskom Strateškom forumu na Bledu da Srbija nema plan B povodom puta ka EU i da je to glavni politički cilj Srbije već 20 godina. Ako su naprednjaci na vlasti 12 godina, onda to znači da je Vučević naglasio kontinuitet njegove vlasti sa prethodnim demokratskim vlastima, a ne kontiunuitet sa Miloševićevim režimom. Kako se nekad da zaključiti. Treba misliti o tome povodom još jedne godišnjice Petog oktobra kad je 2000. oboren režim Slobodana Miloševića.