Mapa sajta

Radovan Terzić, CEO, Moja soba d.o.o.

Majstori luksuza

„Moja Soba“ je krenula sa četiri zaposlena, a danas ima više od 120 radnika koji mesečno proizvedu oko 2.000 kreveta i 10.000 dušeka. Imaju...

Marko Divljan, generalni director, Invenio

Decenije iskustva govore o nama

Invenio je duže od trideset godina posvećen razvoju kontrole kvaliteta za svoje kupce. Prisutni su u svakoj fazi procesa, od koncepta preko dizajna, do...

Đorđe Popović, direktor Resalta

Tržištu solara predstoji rast

Resalta je osnovana 2011. sa ciljem da postane vodeći pružalac energetskih usluga u regionu. Deceniju kasnije postala je lider na tržištima Slovenije, Hrvatske, Srbije,...

Mag. Dušanka Talić, General Manager, GrECo International

Spoj tradicije i inovativnosti

Bilo da je reč o klasičnim ili aktuelnim rizicima kao što su cyber rizici, rizici sa kojima se suočavaju finansijske institucije, rizici u poljoprivredi...

Mia Zečević, CEO, Novaston

ESG principi za dugoročne uštede

Novaston ove godine obeležava 10 godina uspešnog rada u Srbiji i regionu. Izgradili su poziciju u ritejl, poslovnom i sektoru logistike, a sada nastoje...

Dr. Mihail Arandarenko, Ekonomski fakultet, Univerzitet u Beogradu

Stimulativni paket ili pomoć u nevolji?

Kao odgovor na pandemijsku krizu, Srbija je tokom prošle godine za mere podrške privredi i stanovništvu izdvojila čak 12,7 % BDP, što je skoro 6 milijardi evra. Dva glavna stuba te podrške bila su skoro univerzalna pomoć privatnom sektoru privrede od više od 4 minimalne zarade po zaposlenom i novčana pomoć od 100 evra svim punoletnim građanima. Pomoć države bila je izdašna za regionalne pa i šire standarde što je bilo jako važno, ne samo finansijski, nego i psihološki. Ta intervencija bila je procentualno više nego dvostruko veća u odnosu na sve druge zapadnobalkanske zemlje, i slična proseku Evropske unije

Pomoć privredi i stanovništvu zasigurno je ublažila ekonomske i socijalne efekte pandemije. Preliminarno procenjeni pad BDP-a od 1,1% u 2020. godini među najnižima je u Evropi i svakako najniži u Jugoistočnoj Evropi. Relativno povoljna bila su i ukupna kretanja na tržištu rada. Prema Anketi o radnoj snazi u poslednjem kvartalu prošle godine zaposlenost je bila samo za 17.000 (tj nekih 0,6%) manja u odnosu na isti period prošle godine, dok je broj nezaposlenih povećan za 7.000.

Iza opšte pozitivne slike kriju se velike razlike u tome kako su kroz proteklu tešku godinu prošli pojedinačni sektori i segmenti stanovništva. Kad je reč o ekonomskim sektorima, najviše su, zbog prirode same pandemije, stradale visoko-kontaktne delatnosti, kao što su ugostiteljstvo, turizam, putnički saobraćaj, lične usluge (npr. frizerski i saloni lepote, fitnes centri i sl.) i maloprodaja ne-prehrambenih proizvoda.

Anketa o radnoj snazi pomaže nam da sagledamo diferenciran uticaj pandemije na aktivnost i zaposlenost stanovništva. Dok je formalna zaposlenost čak i blago porasla tokom 2020, broj neformalno zaposlenih oštro je pao, za više od 30.000. Prema dobnim grupama, najveće smanjenje zaposlenosti imali su mlađi radnici do 34 godina, a prema nivou obrazovanje niže obrazovani radnici. Zaposlenost mladih do 24 godina pala je za 12.000, najviše kod mladih žena. Udeo mladih uzrasta 15-24 koji niti rade niti su u procesu obrazovanja u ukupnoj populaciji mladih bio je 17,6%, što je međugodišnje povećanje od 1,8 procentnih poena.

Sve u svemu, na tržištu rada najgore su prošli oni koji su i pre pandemije imali nesigurne i slabo plaćene poslove. S druge strane, najbolje su prošli visoko-obrazovani, lica zaposlena u ICT sektoru, industriji i poljoprivredi. Javni sektor je u celini povećao zaposlenost, posebno u zdravstvu. Takođe, prosečna zarada je porasla, vođena rastom minimalne plate, rastom plata u javnom sektoru, ali na njen porast uticao je i opisani efekat osipanja manje plaćenih poslova kao posledica pandemije.

Posle velikog prošlogodišnjeg paketa, ovogodišnji paket pomoći, prema najavama vredan najmanje 2,1 milijardu evra, ponovo je iznenadio širu i stručnu javnost. Uprkos preporukama većine domaćih ekonomista i međunarodnih agencija da novi paket treba da bude selektivan, kako bi se pomogli sektori, firme, porodice i pojedinci najviše pogođeni pandemijom, Vlada je ostala verna svom opredeljenju da i ove godine pruži univerzalnu podršku privredi i stanovništvu. S druge strane, najavljene su i dodatne selektivne mere ”pomoći u nevolji” najteže pogođenim sektorima i pojedincima.

Sa ovogodišnjim paketom postalo je jasno da su ekonomske vlasti Srbije odabrale da istraju na svom kejnzijanskom tretiranju pandemijske krize. One žele da Srbija po svaku cenu ostvari najbrži kumulativni rast u Evropi u narednom periodu, i planiraju da ga poguraju podsticanjem domaće tražnje, dok je pitanje nadoknade stvarne štete izazvane pandemijom i pružanje pomoći u nevolji ostalo drugorazredno, između ostalog i zbog skromnog učešća najteže pogođenih delatnosti u BDP-u.

Ipak, i tako neselektivan paket pomoći zbog svojih parametarskih rešenja više štiti one kojima je ona potrebnija. Naime, mada praktično svi zaposleni dobijaju iste iznose pomoći, ta pomoć je relativno (u odnosu na njihovu zaradu) veća za zaposlene sa nižim zaradama, koji su, kako i podaci pokazuju, u proseku više izloženi riziku od gubitka posla. Slično, 100 ili 60 evra za nekog ko živi od socijalne pomoći ili bez ikakvih redovnih prihoda znači mnogo više nego za nekoga sa natprosečnom zaradom. Zapravo, simulacije su pokazale da su ove dve glavne mere zajedno uspele da spreče širenje siromaštva tokom 2020. godine, a da je univerzalna pomoć odraslim građanima od 100 evra samostalno uspela da zadrži rast dohodne nejednakosti.

Glavna kritika većine domaćih eksperata i Svetske banke na ovakav dizajn paketa pomoći odnosi se na, stručno rečeno, grešku uključivanja – nepotrebnu i stoga rastrošnu pomoć firmama koje nisu imale gubitke, kao i pojedincima koji nisu u riziku od siromaštva niti su iskusili gubitak posla ili pad prihoda. Time se prema kritičarima, s jedne strane nedovoljno štite oni koji su stvarno ugroženi, a s druge strane nepotrebno povećava javni dug koji će biti potrebno solidarno vraćati.

Ipak, troškovi mera ublažavanja krize jednokratni su po svom karakteru – one ne podrazumevaju trajno narasle obaveze u budućnosti. Čak i MMF je to poručio vladama na početku pandemije – trošite, trošite, trošite. Trenutno se ne može sa sigurnošću reći da je mali pad BDP-a pre svega posledica pandemijskih mera, ali još je teže poricati njihov pozitivan uticaj. To je empirijsko pitanje, i vreme će biti najbolji sudija efikasnosti Vladinog ofanzivnog pristupa pandemiji.

Puno toga zavisi od daljeg toka pandemije u svetu i u Srbiji, a taj tok još uvek je teško predvideti. Ako pandemija oslabi relativno brzo i svakodnevni život se vrati u normalu, fiskalna pozicija zemlje ostaće potpuno stabilna, njena startna pozicija u odnosu na konkurentske zemlje unapređena, a i većina gubitnika brzo će se oporaviti kada pandemijski šok ponude prođe. Transformacija privredne strukture biće ubrzana u pravcu bržeg razvoja ICT, modernih usluga i visokih tehnologija.

Obrnuto, produženo trajanje pandemije ugrozilo bi privrednu aktivnost i suzilo fiskalni prostor, dok bi rast bankrotstava, nezaposlenosti, siromaštva i nejednakosti morao da bude suzbijan redistributivnim merama kakve smo videli tokom fiskalne konsolidacije, uz još jače solidarističke elemente. Uspešna nabavka vakcina bila je važan prvi korak u smanjivanju verovatnoće ostvarivanja negativnog pandemijskog scenarija, ali sveobuhvatna vakcinacija apsolutno je neophodan drugi korak – da li i potpuno dovoljan, takođe će pokazati vreme.

Više...

Komentar Zorana Panovića

Kontejnerima u Savet Evrope

Oko sadašnjosti i budućnosti Kosova dva su ishoda prilično izvesna: Teško da će ikada celo Kosovo biti ponovo pod punim suverenitetom Srbije (kao njena...

Komentar Zorana Panovića

Posle Ohrida

Iako je tek počelo proleće, za reč 2023. godine, već bih kandidovao „crvene linije“. Imaju ih svi – od Putina i Sija, preko „kolektivnog...

Ljubivoje Radonjić, istraživač saradnik, Centar za istraživanje javnih politika

Telemigracije su “nova normalnost” na tržištu rada

Za radnike sa domaćeg tržišta, ponuda stranih poslodavaca može predstavljati priliku za rad na kvalitetnim poslovima i ostvarivanje prilično konkurentnih zarada. S druge strane,...

Nataša Pavlović Bujas, član UO Unije poslodavaca Srbije, vlasnica agencije Blumen Group

Tržište ljudskih resursa ispred države

U Srbiji, ali i globalno, svedoci smo dubokih, nejasnih - velikim privrednim sistemima čak i nevidljivih - promena, koje se ogledaju u globalnim migracijama...

Vesti

Postignut dogovor o dugu u SAD i izbegnut bankrot

Američki predsednik Džo Bajden i čelnik republikanske kongresne većine Kevin Mekarti postigli su, nakon devedesetominutnog telefonskog razgovora, načelni sporazum...

Poleteo prvi putnički avion kineske proizvodnje

Prvi kineski putnički avion domaće proizvodnje "C919", obavio je premijerni komercijalni let, što je prekretnica u višedecenijskim naporima te...

Predstavljamo prvu regionalnu publikaciju

Sa velikim zadovoljstvom Vas obaveštavamo da u godini u kojoj CorD magazin obeležava 20 godina od izlaska prvog broja,...

Erdogan pobedio na izborima za novi petogodišnji predsednički mandat

Aktuelni lider Turske Redžep Tajip Erdogan pobedio je na predsedničkim izborima pošto je u drugom krugu dobio 52,1 odsto...

NALED: Radnicima omogućiti fleksibilnije korišćenje godišnjeg odmora

Radnicima u Srbiji trebalo bi omogućiti fleksibilniji način korišćenja godišnjeg odmora, a to bi se postiglo ukidanjem obaveze da...

Postignut dogovor o dugu u SAD i izbegnut bankrot

Američki predsednik Džo Bajden i čelnik republikanske kongresne većine Kevin Mekarti postigli su, nakon devedesetominutnog telefonskog razgovora, načelni sporazum...

Poleteo prvi putnički avion kineske proizvodnje

Prvi kineski putnički avion domaće proizvodnje "C919", obavio je premijerni komercijalni let, što je prekretnica u višedecenijskim naporima te...

Predstavljamo prvu regionalnu publikaciju

Sa velikim zadovoljstvom Vas obaveštavamo da u godini u kojoj CorD magazin obeležava 20 godina od izlaska prvog broja,...

Erdogan pobedio na izborima za novi petogodišnji predsednički mandat

Aktuelni lider Turske Redžep Tajip Erdogan pobedio je na predsedničkim izborima pošto je u drugom krugu dobio 52,1 odsto...

NALED: Radnicima omogućiti fleksibilnije korišćenje godišnjeg odmora

Radnicima u Srbiji trebalo bi omogućiti fleksibilniji način korišćenja godišnjeg odmora, a to bi se postiglo ukidanjem obaveze da...

Postignut dogovor o dugu u SAD i izbegnut bankrot

Američki predsednik Džo Bajden i čelnik republikanske kongresne većine Kevin Mekarti postigli su, nakon devedesetominutnog telefonskog razgovora, načelni sporazum...

Poleteo prvi putnički avion kineske proizvodnje

Prvi kineski putnički avion domaće proizvodnje "C919", obavio je premijerni komercijalni let, što je prekretnica u višedecenijskim naporima te...

Predstavljamo prvu regionalnu publikaciju

Sa velikim zadovoljstvom Vas obaveštavamo da u godini u kojoj CorD magazin obeležava 20 godina od izlaska prvog broja,...

Erdogan pobedio na izborima za novi petogodišnji predsednički mandat

Aktuelni lider Turske Redžep Tajip Erdogan pobedio je na predsedničkim izborima pošto je u drugom krugu dobio 52,1 odsto...

NALED: Radnicima omogućiti fleksibilnije korišćenje godišnjeg odmora

Radnicima u Srbiji trebalo bi omogućiti fleksibilniji način korišćenja godišnjeg odmora, a to bi se postiglo ukidanjem obaveze da...
spot_img