Mapa sajta

Srpska šutnja

Za putinofile, ne i za Vučića obavezno, ideal je da se ponovi scena kad za vreme NATO agresije 1999. generalna sekretarka SPS Gorica Gajević, iz Skupštine silazi u narod da se grli povodom usvajanja odluke da se pristupi savezu Rusije i Belorusije.

U Hrvatskoj je od sloma Maspoka 1971. do pojave Tuđmanovog HDZ postojala ketmanovska atmosfera koja se zvala kolokvijalno ’hrvatska šutnja’. U sasvim drugom kontekstu, Srbiji bi danas najviše godila ketmanovska ’srpska šutnja’ na temu Ukrajine. U praksi to je teško izvodivo. Za sada radi ’Vučićev sofizam’ – podrška suverenitetu Ukrajine i neuvođenje sankcija Rusiji. I sva dramatika rata u Ukrajini postavila je bila usred srpske izborne kampanje pitanje – koga zamajava Vučić u Srbiji više: Evrofile ili rusofile?

Demostatova istraživanja potvrđuju dominantno rusofilstvo u Srbiji (što uglavnom znači i Putinov kult ličnosti), ali često se prenebegava stepen hipokrizije koji karakteriše srpsko javno mnenje, što u ovom slučaju znači – duša nam je s Rusijom, ali kad mislimo o stilu života – onda Zapad.

Srbija se ovih dana razumljivo utišala sa ’srpskim svetom’, ali istovremeno kao da ne ističe dovoljno svoje zlatne domete skorašnjeg datuma kao što je Samit OEBS iz decembra 2015. u Beogradu kada je tadašnji šef diplomatije Ivica Dačić bio pokrovitelj susreta ruskog i američkog šefa diplomatije Sergeja Lavrova i Džona Kerija. Pa i Samit nesvrstanih da se umesto u oktobru prošle godine održao ovih dana u Beogradu dobio bi mnogo veću specifičnu težinu. Možda i suštinski neotitoističku.

Još smo većinski na nivou kafanskih rasprava u stilu srpske filmske komedije ’Tri karte za Holivud’ o podeli stanovnika jedne srpske varoši, pod uticajem kubanske raketne krize, na one koji su za Ruse i za Amerikance

Manifestacije postraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) logična su relacija na prostorima bivše Jugoslavije. Oživljene su traume i Vukovara i Sarajeva, i Oluje i NATO agresije. Pored empatije s narodom Ukrajine i manifestacija PTSP postoji nešto i perfidno: Hrvati i Bošnjaci svaki ruski hitac porede sa agresijom na njih, cementirajući narative, identitete i politiku Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića, kao jedine moguće i ispravne. Potuljeno se priželjkuje da Mariupolj postane novi Vukovar, priželjkuje se ukrajinsko Sarajevo, Škabrnja i Srebrenica. Kosovski Albanci rade isto, maštajući o ukrajinskom Račku, dok srpski putinofili ulaze u paradoksalnu situaciju: Čak i ono od čega grade novi srpski identitet – flagrantno kršenje međunarodnog prava – što je bila agresija NATO na Srbiju i herojski otpor, ili srpske izbeglice iz Hrvatske i sa Kosova, relativizuju razumevanjem za pucanje Putinovg strpljenja  i veru da će ruski hazjain agresijom potvrditi da je Milošević bio globalna avangarda i da bi Srbi devedesetih pobedili da je bilo ovakve Rusije. Iako je lako pretpostaviti da NATO agresije ne bi ni bilo da je Milošević 1990. rekao isto što i Leh Valensa – evroatlanska pozicija Poljske se podrazumeva.

Paradoksalno je i to da je Slobodan Milošević u finišu izborne kampanje postao najveći adut srpske opozicije koja baštini antimiloševićevske tekovine jer Zdravko Ponoš jedini od predsedničkih kandidata ima odlikovanje za učešće u ratu protiv NATO koje je potpisao Milošević.

Srbija se, zahvaljujući i Vučićevom sofizmu, nije još nepovratno podelila na srpsku Grupu Vagner i srpski Puk Azov. Još smo većinski na nivou kafanskih rasprava u stilu srpske filmske komedije ’Tri karte za Holivud’ o podeli stanovnika jedne srpske varoši, pod uticajem kubanske raketne krize, na one koji su za Ruse i za Amerikance.

Srpski nacionalisti (formalni antikomunisti) priželjkuju obnovu SSSR. Oni jesu za denacifikaciju Ukrajine ali nikako i za destaljinizaciju Rusije.

Više...

Komenatar Zorana Panovića

Konsolidacija

Vučićeva kampanja (iako izbori nisu predsednički) se vodi kao krizni menadžment. Cilj je ubediti svoje pristalice, a još više one opozicione da se sve...

Miodrag Ranisavljević, Direktor Datalab SR d.o.o.

Automatizacija, veštačka inteligencija i budućnost računovodstva

U savremenom poslovnom okruženju koje se brzo menja, digitalizacija je postala ključni faktor uspeha kompanija u svim industrijama. Ovaj trend važi i za računovodstvo....

Komentar Zorana Panovića

Ističe li „strateško strpljenje“? 

Posle oružanog incidenta u Banjskoj i sednice Saveta bezbednosti UN posvećene Kosovu, pitanje manevarskog prostora za Vučića postaje urgentno i sve teže se može...

Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize PKS

Privredni rast pozitivan ali nedovoljan

Dobro je što će privredni rast Srbije i u ovoj i u narednoj godini ostati pozitivan, ali imajući u vidu potrebe stanovništva i privrede,...

Vesti

Srbija kupila na aukciji Hitlerovu naredbu za napad na Jugoslaviju

Republika Srbija kupila je na aukciji direktivu br. 25 od 27. marta 1941. godine, kojom je nemački kancelar Adolf...

Otvoreni 18. Međunarodni sajam energetike i 19. Međunarodni sajam zaštite životne sredine

Na Beogradskom sajmu otvoreni su 18. Međunarodni sajam energetike i 19. Međunarodni sajam zaštite životne sredine, koji će do...

Milanu Raduloviću dodeljen francuski Orden viteza umetnosti i književnosti

Milanu Raduloviću, direktoru Muzičke omladine Novog Sada i Novosadskih muzičkih svečanosti, dodeljen je Orden umetnosti i književnosti u rangu...

Šveđani predstavili električni trajekt koji je postavio novi standard u javnom prevozu

Mnogi gradovi širom sveta vide čist i efikasan javni prevoz kao ključni način za smanjenje emisije ugljenika, a za...

Obeležavanje 115 godina diplomatskih odnosa izmedu Egipta i Srbije

U Četvrtak, 23. novembra Fontana Slavija u Beogradu bila je osvetljena bojama egipatske zastave, u čast proslave 115 godina...