Mapa sajta

Srpska šutnja

Za putinofile, ne i za Vučića obavezno, ideal je da se ponovi scena kad za vreme NATO agresije 1999. generalna sekretarka SPS Gorica Gajević, iz Skupštine silazi u narod da se grli povodom usvajanja odluke da se pristupi savezu Rusije i Belorusije.

U Hrvatskoj je od sloma Maspoka 1971. do pojave Tuđmanovog HDZ postojala ketmanovska atmosfera koja se zvala kolokvijalno ’hrvatska šutnja’. U sasvim drugom kontekstu, Srbiji bi danas najviše godila ketmanovska ’srpska šutnja’ na temu Ukrajine. U praksi to je teško izvodivo. Za sada radi ’Vučićev sofizam’ – podrška suverenitetu Ukrajine i neuvođenje sankcija Rusiji. I sva dramatika rata u Ukrajini postavila je bila usred srpske izborne kampanje pitanje – koga zamajava Vučić u Srbiji više: Evrofile ili rusofile?

Demostatova istraživanja potvrđuju dominantno rusofilstvo u Srbiji (što uglavnom znači i Putinov kult ličnosti), ali često se prenebegava stepen hipokrizije koji karakteriše srpsko javno mnenje, što u ovom slučaju znači – duša nam je s Rusijom, ali kad mislimo o stilu života – onda Zapad.

Srbija se ovih dana razumljivo utišala sa ’srpskim svetom’, ali istovremeno kao da ne ističe dovoljno svoje zlatne domete skorašnjeg datuma kao što je Samit OEBS iz decembra 2015. u Beogradu kada je tadašnji šef diplomatije Ivica Dačić bio pokrovitelj susreta ruskog i američkog šefa diplomatije Sergeja Lavrova i Džona Kerija. Pa i Samit nesvrstanih da se umesto u oktobru prošle godine održao ovih dana u Beogradu dobio bi mnogo veću specifičnu težinu. Možda i suštinski neotitoističku.

Još smo većinski na nivou kafanskih rasprava u stilu srpske filmske komedije ’Tri karte za Holivud’ o podeli stanovnika jedne srpske varoši, pod uticajem kubanske raketne krize, na one koji su za Ruse i za Amerikance

Manifestacije postraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) logična su relacija na prostorima bivše Jugoslavije. Oživljene su traume i Vukovara i Sarajeva, i Oluje i NATO agresije. Pored empatije s narodom Ukrajine i manifestacija PTSP postoji nešto i perfidno: Hrvati i Bošnjaci svaki ruski hitac porede sa agresijom na njih, cementirajući narative, identitete i politiku Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića, kao jedine moguće i ispravne. Potuljeno se priželjkuje da Mariupolj postane novi Vukovar, priželjkuje se ukrajinsko Sarajevo, Škabrnja i Srebrenica. Kosovski Albanci rade isto, maštajući o ukrajinskom Račku, dok srpski putinofili ulaze u paradoksalnu situaciju: Čak i ono od čega grade novi srpski identitet – flagrantno kršenje međunarodnog prava – što je bila agresija NATO na Srbiju i herojski otpor, ili srpske izbeglice iz Hrvatske i sa Kosova, relativizuju razumevanjem za pucanje Putinovg strpljenja  i veru da će ruski hazjain agresijom potvrditi da je Milošević bio globalna avangarda i da bi Srbi devedesetih pobedili da je bilo ovakve Rusije. Iako je lako pretpostaviti da NATO agresije ne bi ni bilo da je Milošević 1990. rekao isto što i Leh Valensa – evroatlanska pozicija Poljske se podrazumeva.

Paradoksalno je i to da je Slobodan Milošević u finišu izborne kampanje postao najveći adut srpske opozicije koja baštini antimiloševićevske tekovine jer Zdravko Ponoš jedini od predsedničkih kandidata ima odlikovanje za učešće u ratu protiv NATO koje je potpisao Milošević.

Srbija se, zahvaljujući i Vučićevom sofizmu, nije još nepovratno podelila na srpsku Grupu Vagner i srpski Puk Azov. Još smo većinski na nivou kafanskih rasprava u stilu srpske filmske komedije ’Tri karte za Holivud’ o podeli stanovnika jedne srpske varoši, pod uticajem kubanske raketne krize, na one koji su za Ruse i za Amerikance.

Srpski nacionalisti (formalni antikomunisti) priželjkuju obnovu SSSR. Oni jesu za denacifikaciju Ukrajine ali nikako i za destaljinizaciju Rusije.

Više...

Prof. dr Iva Draškić Vićanović, dekan Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Vratiti dignitet nastavniku

Predlozi izneti u našoj Platformi su izvodljivi u kratkom roku, ne zahtevaju nikakve krupne i dugotrajne reforme i mogu dovesti do krupnog i vidljivog...

Prof. dr Slobodan Zečević

Eropski put Srbije, put žednog čoveka kroz pustinju prema varljivoj oazi

Srbija je zvanično započela pregovore o pristupanju Evropskoj uniji pre jedne decenije, u januaru 2014. godine. U tom periodu otvoreno je 22 prgovaračka poglavlja...

Komentar Dragiše Mijačića

Da li će Janus otvoriti ili zatvoriti vrata na Kosovu?

Januar je dobio ime po Janusu, rimskom božanstvu početka i kraja, zaštitnika vrata i ulaza. To je mesec kada se srpska zajednica na Kosovu...

Komentar Zorana Panovića

Na pravoj strani istorije

I kad je 1. septembra 1939. Hitler napao Poljsku to je bio još evropski sukob. Realizacija pakta Molotov-Ribentrop, ali još ne svetski sukob, iako...

Vesti

Zrenjanin Prestonica kulture Srbije 2025. godine

Ugovor za projekat "Prestonica kulture Srbije 2025. godine" potpisan je u Vladi Srbije, a ta čast pripala je Zrenjaninu. Ugovor...

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Potpisani ugovori o finansijskom aranžmanu za vetropark Pupin

Set ugovora za finalizaciju finansijskog aranžmana za izgradnju Vetroparka "Pupin" sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj potpisan je...

Đedović Handanović: Nuklearna energija u Srbiji najranije 2039. godine

Nuklearna energija u Srbiji biće realnost najranije 2039. godine, ako bismo sada počeli da radimo na tom projektu, izjavila...

Finska sedmu godinu zaredom najsrećnija zemlja na svetu, Srbija među državama sa najvećim rastom sreće

Finska je sedmu godinu zaredom najsrećnija zemlja na svetu, sa nordijskim susedima Danskom (2), Islandom (3) i Švedskom (4)...