Mapa sajta

Komentar

Konfuzija i licemerje

Američki izdavač rečnika Merijam-Vebster proglasio je „gaslajting“(gaslighting),  odnosno metaforičku „plinsku svetlost“ rečju godine za 2022, pojasnivši da ona odražava aktuelno doba dezinformacija i ostalih medijskih manipulacija. Metafora potiče od naziva predstave iz 1938. godine Gas Light, čiji je autor Patrik Hamilton. Šest godina kasnije, snimljen je i film Gaslight sa Ingrid Bergam o čoveku koji izluđuje svoju suprugu do te mere da i sama počinje da sumnja u svoje misli i mentalnu stabilnost.

Ali, gaslajting ne mora biti samo otvoreno medijsko izluđivanje do mere da medijski konzument posumnja u sopstveni doživljaj realnosti. Percepcija prevare može biti mnogo suptilnija u gaslajtingu, i tek je onda teže uočiti „pustinju realnosti“, kako bi to Morfeus rekao Neu u Matriksu. Kad Srbiji Rusija uporno i „bratski“ tvrdi da brine za Kosovo kao deo Srbije, to je gaslajting, kao što je i gaslajting kad „kolektivni Zapad“ (kako to putinovci vole da kažu), mnogo „brine“ o evropskoj budućnosti Srbije.

U izboru za prvu Oksfordsku reč godine 2022,  pobednički izraz – „goblin režim“ (goblin mode) je žargonski termin koji se odnosi na vrstu ponašanja koje je bezobzirno, sebično, lenjo, aljkavo ili pohlepno. Ako je tako, onda je medijski konzument – „u režimu goblina“. A ko se razume u svet Tolkinove Srednje zemlje ili svet Harija Potera razume zašto baš – goblin! Srpski potrošači medija u „goblin režimu“ su pohlepni prema konzumiranju porno nacionalizma i opskurne zabave, a aljkavi i inertni prema samosvesti, demokratiji, institucijama (i spadaju u deo javnog mnenja koje je Habermas nazvao manipulativnim, nasuprot kritičkom delu javnog mnenja). Upravo je goblin režim direktna posledica gaslajtinga.

Istraživanja beogradskog Demostata pokazuju da su građani Srbije većinski pod uticajem gaslajtinga i da se nalaze u goblin režimu.

Apsurdno je, ali većina provučićevskih medija godinama je antizapadna a kult Putina je sistemski negovan. Sad je Vučiću politički balast kad ga realno ili zajedljivo zovu „mali Putin“

Konfuznost, protivrečnost, hipokrizija (licemerje), odlike su srpskog javnog mnenja. Tome pored medijske manipulacije doprinosi anomija, odnosno raspad i kriza društvenih vrednosti, kako je to davno formulisao klasik sociologije Emil Dirkem. I poslednje Demostatovo istraživanje, ali samo za područje Beograd (decembar 2022), pokazalo je da su građani u isto vreme i za demokratiju i za autokratiju, da mešaju stvarnu neutralnost i neutralnost kao eufemizam za prorusku poziciju, većinski emotivno podržavaju Putinovu Rusiju, ali bi racionalno živeli više kao Zapadnjaci. Javlja se čak i nihilizam – navijanje da Putin baci atomske bombe. Od agresije NATO 1999. pravi se nulta tačka novog identiteta. Čak i Vučić postaje zarobljenik sopstvene propagande i mora da priprema javnost za izbor EU iako je navodno Srbija već bila na tom putu. Apsurdno je, ali većina provučićevskih medija godinama je antizapadna a kult Putina je sistemski negovan. Sad je Vučiću politički balast kad ga realno ili zajedljivo zovu „mali Putin“.

Kad se razgrnu naslage hipokrizije više je Beograđana koji su svesni realnosti na Kosovu, dok tri petine ispitanika u prestonici nije za novi rat sa Albancima. S druge strane, većima Beograđana smatra da treba zadržati dobre odnose sa Rusijom po cenu odustajanja od EU. Beograđani se blago pomeraju ka EU. U Srbji bez Beograda još je više onih za Putina, više je autoritranih.

Vladajuća SNS nije idejno homogena, ali i Vučić zna da u njoj postoji velika struja koja je više proputinovska od nenaprednjačke desnice (koja nije ekstremna), a i pitanje je da li Vučić i dalje ima kontrolni paket akcija nad desnicom. I kojom.

Više...

Prof. dr Iva Draškić Vićanović, dekan Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Vratiti dignitet nastavniku

Predlozi izneti u našoj Platformi su izvodljivi u kratkom roku, ne zahtevaju nikakve krupne i dugotrajne reforme i mogu dovesti do krupnog i vidljivog...

Prof. dr Slobodan Zečević

Eropski put Srbije, put žednog čoveka kroz pustinju prema varljivoj oazi

Srbija je zvanično započela pregovore o pristupanju Evropskoj uniji pre jedne decenije, u januaru 2014. godine. U tom periodu otvoreno je 22 prgovaračka poglavlja...

Komentar Dragiše Mijačića

Da li će Janus otvoriti ili zatvoriti vrata na Kosovu?

Januar je dobio ime po Janusu, rimskom božanstvu početka i kraja, zaštitnika vrata i ulaza. To je mesec kada se srpska zajednica na Kosovu...

Komentar Zorana Panovića

Na pravoj strani istorije

I kad je 1. septembra 1939. Hitler napao Poljsku to je bio još evropski sukob. Realizacija pakta Molotov-Ribentrop, ali još ne svetski sukob, iako...

Vesti

Zrenjanin Prestonica kulture Srbije 2025. godine

Ugovor za projekat "Prestonica kulture Srbije 2025. godine" potpisan je u Vladi Srbije, a ta čast pripala je Zrenjaninu. Ugovor...

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Potpisani ugovori o finansijskom aranžmanu za vetropark Pupin

Set ugovora za finalizaciju finansijskog aranžmana za izgradnju Vetroparka "Pupin" sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj potpisan je...

Đedović Handanović: Nuklearna energija u Srbiji najranije 2039. godine

Nuklearna energija u Srbiji biće realnost najranije 2039. godine, ako bismo sada počeli da radimo na tom projektu, izjavila...

Finska sedmu godinu zaredom najsrećnija zemlja na svetu, Srbija među državama sa najvećim rastom sreće

Finska je sedmu godinu zaredom najsrećnija zemlja na svetu, sa nordijskim susedima Danskom (2), Islandom (3) i Švedskom (4)...