U toku 2023. godine na nivou EU zabeležena je stagnacija cena stanova i kuća (blagi rast od 0,2%). Kvadrati su pojeftinili u Luksemburgu (-14,4%), Nemačkoj (-7,1%), Finskoj (-4,4%), Francuskoj (-3,6%), Švedskoj (-2,9%), dok se od zemalja gde su cene porasle izdvajaju Poljska (13%), Bugarska (10,1%), Hrvatska (9,5%), Litvanija (8,3%), Portugalija (7,8%), Slovenija (6,8%) itd.
U Srbiji je nakon intenzivnog rasta cena u toku 2021. i 2022. godine u 2023. došlo do izvesnog „hlađenja“ (usporavanja rasta). Međugodišnja stopa rasta cena je u poslednjem kvartalu iznosila oko 5,8%, što je manje nego u drugom (10,9%) i trećem (8,2%) tromesečju.
Ipak , to nije u skladu sa padom broja kupoprodaja (sklopljenih ugovora). Ukupan broj ugovora o kupoprodaji na tržištu nekretnina u Srbiji je smanjen sa 140.592 u 2022. na 121.627 u 2023. godini (pad od 13,7%). Po segmentima, intenzitet pada je bio različit – stanovi (-18,8%), kuće (-15,3%), garažni prostori (-13,2%), poslovni prostori (-8,3%), dok je jedino u slučaju poljoprivrednog zemljišta zabeležen rast (+ 5%).
Posmatrano sa finansijskog aspekta u našoj zemlji je u toku prošle godine zabeležen pad vrednosti tržišta od 13,3%, odnosno obim novčanih sredstava od 6,5 milijardi evra u 2023. je bio za milijardu evra manji nego 2022. (kada je tržište vredelo 7,5 mlrd. evra). Po vrstama, pomenuti pad je bio najveći u slučaju kuća (-18,8%), zatim stanova (-16,7%) i garažnih prostora (-16,9%), te poslovnih prostora (-5,2%), dok je jedino segment poljoprivrednog zemljišta porastao za čak 14%.
Manji promet na tržištu stambenog prostora mogao bi da se objasni i smanjenjem udela kupovine pomoću bankarskih kredita, koji je opao sa 32,8% u 2020. na „svega“ 17% u 2023. godini. Ovo je u potpunosti u skladu sa trendom povećavanja kamatnih stopa na stambene kredite u posmatranom periodu. Decembra 2020. prosečna kamatna stopa novoodobrenih zajmova indeksiranih u evrima za kupovinu stanova bila je 2,63%, dok je avgusta 2023. dostigla nivo od čak 6,73%.
Činjenica da se višak likvidnosti uglavnom ulaže u nepokretnosti umesto u produktivne i inovativne poslovne ideje/poduhvate ukazuje na određene slabosti koje su prisutne u našoj privredi
Dinamika izdatih građevinskih dozvola ne prati trendove na planu broja realizovanih kupoprodaja i obima novčanih sredstava. U 2023. je izdato tek za 0,7% manje dozvola u pogledu broj kvadrata (korisne površine stanova) u odnosu na 2022. godinu. Ovo upućuje na zaključak da investitori ne planiraju da smanje gradnju, iako je održivost tražnje pod znakom pitanja, s obzirom na to da se sve veći broj građana suočava sa padom životnog standarda i platežne sposobnosti.
Istovremeno prodavci (investitori) još uvek ne spuštaju cene iako je jasno da je značajan broj potencijalnih kupaca ostao „van igre“ zbog pogoršanja uslova finansiranja. Ono što bi moglo da bude posledica ove situacije je da ipak dođe do usporavanja nove gradnje i smanjenja ponude novoizgrađenih stanova. Usled redukcije ponuđene količine i manje tražnje tržište nekretnina bi moglo doći u stanje nove ravnoteže – gde će cene ostati na postojećem, visokom nivou.
Činjenica da se višak likvidnosti uglavnom ulaže u nepokretnosti umesto u produktivne i inovativne poslovne ideje/poduhvate ukazuje na određene slabosti koje su prisutne u našoj privredi. Između ostalog, to bi moglo da znači da nema u potrebnoj meri kvalitetnih preduzetničkih ideja ili da, pak, celokupan poslovni ambijent nije dovoljno stimulativan za razvoj onih delatnosti koje bi mogle da obezbede trajnu konkuretnost nacionalne ekonomije. Dugoročno posmatrano, ulaganja u nekretnine ipak imaju jednokratan efekat. Opravdano se nameće i pitanje svrsishodnosti, imajući u vidu da Srbija u kontinuitetu beleži pad broja stanovnika.