Mapa sajta

Aris Karousos, CEO, EKO Serbia

Vozači znaju zašto biraju EKO

Pre dve decenije, kada su počinjali u Srbiji, želeli su da EKO brend bude sinonim pouzdanosti, kvaliteta i vrhunske usluge i ta vizija je...

Danilo Đurović, generalni direktor, Autotechnica Serbia – Hertz

Predstavljamo Flex Drive

Kao deo Autohellas grupe, koja je lider u automobilskom sektoru u Grčkoj od 1974. godine, Hertz je više od tradicionalne kompanije za iznajmljivanje automobila Zahvaljujući...

Nikos Veropoulos, vlasnik kompanije Veropoloulos

Super Vero super uspešan

Kompanija Veropoulos je na našem tržištu već dve decenije poznata po svojoj jedinstvenoj ponudi, visokokvalitetnim proizvodima po promotivnim cenama i izvrsnom iskustvu kupaca Od kupovine...

Ivana Vukmirica Baćanović, direktorka, Gimnazija Ruđer Bošković

Dve decenije znanja

„Ruđer Bošković“ je jedinstveni obrazovni sistem koji čine prva privatna osnovna škola i gimnazija koje imaju akreditacije Ministarstva prosvete Republike Srbije i International Baccalauretare...

Predrag Savić, osnivač, direktor i predsednik Školskog odbora Srednje škole ,,Kosta Cukić“

Škola po meri deteta

Srednja škola ,,Kosta Cukić“ i Privatna osnovna škola „Mihailo Pupin“ baštine najbolje tradicije u obrazovanju i spajaju ih sa najmodernijim dostignućima u stručnom i...

Prof. dr Jurij Bajec, specijalni savetnik u Ekonomskom institutu i redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Mere obuzdavanja inflacije su pogrešne

Kratkoročne mere zaštite standarda poput zamrzavanja cena ključnih prehrambenih proizvoda, intervencije iz robnih rezervi ili smanjivanje PDV na neke ključne proizvode i usluge su kratkog daha, stvaraju dodatne poremećaje na tržištu i ugrožavaju stabilnost budžeta

Inflacija godinama nije bila tema u SAD,Evropskoj Uniji i drugim razvijenim zemljama. Centralne banke su uzalud pokušavale da ekspanzivnom monetarnom politikom dostignu željeni rast cena od oko 2%.Sve se promenilo kada rast cena krajem 2021. dostigao 7% u SAD, 5% u EU. Pokazalo se da pandemija nije završena, da su međunarodni lanci snabdevanje i dalje pokidani, da je došlo do velikog rasta cena sirovina i hrane,da dramatičan skok cena energenata, vrši dopunski pritisak na cene proizvodnih inputa i troškove života.

Procenjuje se da će u 2022. i 2023. doći do postepenog smirivanja cena u meri u kojoj će se prevazilaziti navedeni eksterni,odnosno “uvezeni”faktori inflacije, a monetarna i fiskalna politika ponovo preuzme svoje stabilizacione funkcije. Ipak, treba upozoriti da suviše brza monetarna restrikcija može da ugrozi ekonomski rast i zaposlenost. Sem toga, na nacionalnom i globalnom nivou predstoji višegodišnje prestrukturiranje privrede u skladu sa “zelenom agendom” i digitalizacijom. A za to je potrebno vreme i ogromna finansijska sredstva. Zato bi se u narednom periodu pre moglo očekivati da će se inflacija postepeno smanjivati ali da do priželjkivanih “2% rasta godišnje”ipak treba sačekati.

Mogle bi se navesti inflacije koje su bile manje posledice internih poremećaja i grešaka makroekonomske politike već su bile izazvane eksternim, pre svega neočekivanim ekonomskim ili političkim faktorima.

Glavni uzrok inflacije 70tih godina bilo je iznenadno učetvorostručenje cena nafte na svetskom tržištu, praćeno velikim skokom cena sirovina i hrane. Bilo je potrebno vreme da se izvrši globalno prilagođavanje novonastalim okolnostima i i cene stabilizuju na novom nivou. Drugi primer je hiperinflacija u Nemačkoj posle Prvog svetskog rata kao posledica visokih reparacija. U nedostatku realnih izvora finansiranja pribeglo se ubrzanom štampanju novca što je u kratkom roku dovelo do dramatičnog skoka cena. Poznata je i hiperinflacija u SR Jugoslaviji početkom devedesetih kada je, usled strogih međunarodnih sankcija, došlo do velikog pada ekonomske aktivnosti i nestašica na tržištu što se bezuspešno pokušavalo prevazići štampanjem sve manje vrednog novca.

Za trajnu stabilnost cena treba istovremeno držati pod kontrolom visinu javnog duga i tekući deficit platnog bilansa

Posle više cenovno stabilnih godina,Srbija je 2021. završila sa inflacijom od blizu 8% uglavnom zbog ranije navedenih eksternih faktora na koje monetarna politika nije mogla značajnije da utiče. Međutim,Srbija je ranjiva na inflaciju i zbog “internih” problema na koje monetarna politika opet može samo ograničeno da deluje, pre svega, politikom kamatnih stopa i deviznog kursa. Za trajnu stabilnost cena treba istovremeno držati pod kontrolom visinu javnog duga i tekući deficit platnog bilansa.

Kratkoročne mere zaštite standarda poput zamrzavanja cena ključnih prehrambenih proizvoda, intervencije iz robnih rezervi ili smanjivanje PDV na neke ključne proizvode i usluge su kratkog daha, stvaraju dodatne poremećaje na tržištu i ugrožavaju stabilnost budžeta. Glavni uslov porasta životnog standarda na realnim osnovama, pored makro ekonomske stabilnosti, je dinamičan ekonomski rast a to znači:nastavak priliva stranih direktnih investicija u tehnološko intenzivnije sektore, mnogo veća podrška domaćim investicijama, mogućnosti zapošljavanja na dobro plaćenim poslovima,sistematsko smanjivanje korupcije i ravnopravni uslovi poslovanja svih učesnika na tržištu, ukratko celovita reformska i razvojna politika.

Na žalost, mnogi građani u Srbiji ne poseduju neku imovinu niti štednju i žive sa niskim platama i penzijama. Za njih je ključno da se obezbedi stabilnost cena hrane, komunalnih usluga, struje i grejanja i da se za socijalno ugrožene za tu svrhu obezbede dodatne subvencije.

Za one sa većim dohocima uvek je dobro da “ne drže sva jaja u istoj korpi” i da ne veruju previše u mogućnosti brzih dobitaka na finansijskim tržištima. Dugoročnije ulaganje u proverene investicione fondove ili zlato obezbeđuje veću sigurnost. S obzirom na sadašnji ogroman interes za ulaganjem u nekretnine najbolji izbor je kredit sa što dužim rokom otplate sa fiksnim kamatnim stopama koje u budućnosti ne mogu biti niže od sadašnjih već samo više.

Više...

Prof. dr Iva Draškić Vićanović, dekan Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Vratiti dignitet nastavniku

Predlozi izneti u našoj Platformi su izvodljivi u kratkom roku, ne zahtevaju nikakve krupne i dugotrajne reforme i mogu dovesti do krupnog i vidljivog...

Prof. dr Slobodan Zečević

Eropski put Srbije, put žednog čoveka kroz pustinju prema varljivoj oazi

Srbija je zvanično započela pregovore o pristupanju Evropskoj uniji pre jedne decenije, u januaru 2014. godine. U tom periodu otvoreno je 22 prgovaračka poglavlja...

Komentar Dragiše Mijačića

Da li će Janus otvoriti ili zatvoriti vrata na Kosovu?

Januar je dobio ime po Janusu, rimskom božanstvu početka i kraja, zaštitnika vrata i ulaza. To je mesec kada se srpska zajednica na Kosovu...

Komentar Zorana Panovića

Na pravoj strani istorije

I kad je 1. septembra 1939. Hitler napao Poljsku to je bio još evropski sukob. Realizacija pakta Molotov-Ribentrop, ali još ne svetski sukob, iako...

Vesti

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Potpisani ugovori o finansijskom aranžmanu za vetropark Pupin

Set ugovora za finalizaciju finansijskog aranžmana za izgradnju Vetroparka "Pupin" sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj potpisan je...

Đedović Handanović: Nuklearna energija u Srbiji najranije 2039. godine

Nuklearna energija u Srbiji biće realnost najranije 2039. godine, ako bismo sada počeli da radimo na tom projektu, izjavila...

Finska sedmu godinu zaredom najsrećnija zemlja na svetu, Srbija među državama sa najvećim rastom sreće

Finska je sedmu godinu zaredom najsrećnija zemlja na svetu, sa nordijskim susedima Danskom (2), Islandom (3) i Švedskom (4)...

Univerzitet u Beogradu postao deo najvećeg svetskog naučnog projekta u CERN-u

Univerzitet u Beogradu i Evropska organizacija za nuklearno istraživanje CERN zaključili su u Ženevi Memorandum o razumevanju, čime je...

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Univerzitet u Beogradu postao deo najvećeg svetskog naučnog projekta u CERN-u

Univerzitet u Beogradu i Evropska organizacija za nuklearno istraživanje CERN zaključili su u Ženevi Memorandum o razumevanju, čime je...

Dijalog Beograda i Prištine: Izjava visokog predstavnika povodom godišnjice Sporazuma o putu ka normalizaciji i Aneksa za njegovu primenu

Prenosimo izjavu visokog predstavnika Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku i potpredsednika Evropske komisije Žozepa Borelja. Engleska...

Zet Donalda Trampa potvrdio plan ulaganja u centar Beograda i albansku obalu

Džared Kušner, zet i savetnik bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa u Beloj kući, potvrdio je informaciju o planiranom ulaganju...

Evropski parlament usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji

Evropski parlament je usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji (AI) sa ciljem zaštite osnovnih prava, demokratije, vladavine prava i ekološke...

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Univerzitet u Beogradu postao deo najvećeg svetskog naučnog projekta u CERN-u

Univerzitet u Beogradu i Evropska organizacija za nuklearno istraživanje CERN zaključili su u Ženevi Memorandum o razumevanju, čime je...

Dijalog Beograda i Prištine: Izjava visokog predstavnika povodom godišnjice Sporazuma o putu ka normalizaciji i Aneksa za njegovu primenu

Prenosimo izjavu visokog predstavnika Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku i potpredsednika Evropske komisije Žozepa Borelja. Engleska...

Zet Donalda Trampa potvrdio plan ulaganja u centar Beograda i albansku obalu

Džared Kušner, zet i savetnik bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa u Beloj kući, potvrdio je informaciju o planiranom ulaganju...

Evropski parlament usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji

Evropski parlament je usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji (AI) sa ciljem zaštite osnovnih prava, demokratije, vladavine prava i ekološke...
spot_img